polje za pretragu:
Museum revolutions : how museums change and are changed
978-0-415-44467-5
Eseji, studije i kritike
Knjižnica MDC-a
MacLeod, Suzanne(urednik)
Watson, Sheila(urednik)
Knell, Simon J.(urednik)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2009
Muzeologija, teorija
Slaveći 2006. godine svoju 40. godišnjicu, Odjel za muzejske studije Sveučilišta u Leicesteru, organizirao je međunarodnu konferenciju priznatih muzejskih djelatnika i teoretičara. Radovi 27 autora objavljeni su u zborniku pod nazivom Revolucije u muzeju - kako muzeji mijenjaju i kako se mijenjaju u redakciji profesora Simona Knella te predavačica Suzanne MacLeod i SheileWatson. Tijekom 200. godina postojanja, muzejske su institucije doživjele i doživljavaju velike promjene, kako u tipologiji i vrsti, tako, dakako, i u tehnologiji rada. Slika muzeja koja se sklapa na osnovi radova objavljenih u ovom zborniku pretendira na sveobuhvatnost i prikazuje muzej ne kao statični spomenik kulture već kao dinamičan, osjetljiv, protočan, politički aktivan, složen i poseban organizam. Prvi odjeljak knjige posvećen je muzejima koji su nastali kao rezultat invencije, ideala i intelektualne ambicije, a u njima se obrazlažu i predstavljaju primjeri pojedinih muzeja. Zaključni je esej stanovita kritika, odnosno poziv na manifest muzeja u smislu reevaluacije svrhe, smisla muzeja, oslobođenoga marketinške natruhe i natruha industrije baštine. Drugi je odjeljak posvećen ulozi muzeja u oblikovanju identiteta, u promjenama koje nastaju u prostoru i na ljudima pod utjecajem muzeja, odnosno govore o tome kako se baština koristi u konceptualiziranju identiteta koji odgovara predodžbi prošlosti, ili pak kako se praksa ekomuzeja odražava na život zajednice. Naglašava se i razlika u poimanju i značenju muzeja zapadnoga, razvijenog svijeta i onoga drugog te se dovode u pitanje i neka uvriježena stajališta vezana za muzej kao globalizacijski i homogenizacijski model. Završni dio zbornika posvećen je načinima na koji muzej potiče promjene u svojih posjetitelja analizirajući svoje komunikacijske kanale i njihov odnos prema ostalim "narativnim" medijima – kazalištu, filmu, književnosti. Posebno se razmatra i problem publike i učenja te mjesta što ga muzej ima u političkom kontekstu, kao i problem muzejske komunikacije koja se često nalazi "između objektivne didaktičnosti i subjektivnog esteticizma". U zaključnom eseju, koji govori o obrazovnoj ulozi muzeja, Eilean Hooper Greenhill upozorava na modernistički "mit" i pristup muzejskoj publici, koji ne odgovara biti iskonskoga muzejskog obrazovanja. (V. Zgaga)
First published 2007.- Index.
