hr | en
Tema: Digitalizacija
  • Filter
1 - 12 od 120
Viewing results 1 - 12 of 120

polje za pretragu:

10. noć muzeja : 3D Narona
Deplijan
Knjižnica MDC-a
Glučina, Toni (Glučina, Toni)
Arheološki muzej Narona
Vid-Metković
knjiga
Knjižnica
2015
Digitalizacija
Noć muzeja (projekt)

polje za pretragu:

8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
953-6001-32-2
Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva
Zbornik radova
Zbornik stručnih i znanstvenih skupova
Knjižnica MDC-a
Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji(ur.))
Katić, Tinka(urednik)
Hrvatsko knjižničarsko društvo
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2005
Knjižnice
Digitalizacija
Arhivi
Muzeji, galerije i zbirke
Informatizacija
Kulturne ustanove, suradnja
Hrvatska
Zbornik radova s 8. seminara hrvatskih baštinskih ustanova Arhivi, knjižnice, muzeji sadržava izlaganja održana u Poreču 2004. godine. Tekstovi šezdesetak autora grupirani su u skupine Izlaganja, Posterska izlaganja te u priloge i izvješća održanih radionica Od projekta do digitalne zbirke; Digitalne zbirke i korisnici; Konzervatorska i muzejska dokumentacija; Dokumentacija u restauriranju; Opis zbirki i praktični izazovi u AKM okruženju i Kulturni turizam. U nizu zanimljivih priloga s područja knjižničarske, arhivističke i restauratorsko-konzevatorske tematike nalaze se i tekstovi recentnih muzeoloških tema i projekata koji su od zajedničkog interesa za sve zastupljene struke i baštinske zajednice. Gordon Dunsire (Glasgow, Škotska) predstavio je rad Centra za istraživanje digitalnih knjižnica, Zoran Svrtan (MUO, Zagreb) obradio je temu informacijske sigurnosti u AKM okruženju, mr. sc. Maja Šojat Bikić (Muzej grada Zagreba) najavila je godišnju konferenciju ICOM-CIDOC-a u Zagrebu. Svoje priloge radionicama dali su Markita Franulić (MDC), Dajana Batinić (Muzej grada Zagreba) i Andrea Klobučar (MUO), Želimir Laszlo (MDC), Iva Čukman (MUO), Jasminka Podgorski-Antolović (MUO), Duška Sekulić (Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci), Jadranka Vinterhalter (Muzej suvremene umjetnosti). Zbornik je popraćen predmetnim kazalom.
Bibliografija uz većinu radova.- Kazalo.- Summaries

polje za pretragu:

A history of digitization : Dutch museums
978-94-6182-516-2
Monografija
engleski
Knjižnica MDC-a
Navarrete Hernandez, Trilce (Navarrete Hernandez, Trilce)
University of Amsterdam
Amsterdam
knjiga
Knjižnica
2014
Digitalna baština
Muzeji, galerije i zbirke
Digitalizacija
Nizozemska
Knjiga je dostupna i u elektroničkom obliku u PDF formatu http://catalogus.boekman.nl/pub/P14-0752.pdf (datum pristupa: 19.12.2014.). Doktrorska disertacija autorice
Bibliograf. bilješke uz tekst.
autor:
numerički podaci:
56 , (2019). Str. 125 - 137
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

AMZ 3D - digitalizacija fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu
Stručni članak
hrvatski
Solter, Ana (Solter, Ana)
članak
Knjižnica
2019
Digitalizacija
Arheološki muzej u Zagrebu (Zagreb)
Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, od 2012.g. provodi sustavnu 3D digitalizaciju muzejske građe: 3D skeniranje izabranih predmeta A kategorije fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu te kamenih spomenika izloženih u Lapidariju Muzeja (2012.), Virtualni muzej – 3D skeniranje predmeta A kategorije fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu (2013. – 2015.) i Testiranje novih tehnologija 3D skeniranjem arheološke baštine AMZ-a (2018.).
autor:
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum
978-0-367-55105-6
engleski
Knjižnica MDC-a
Jones, Mike (Jones, Mike)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2022
Digitalizacija
Dokumentacijske zbirke
Digitalna zbirka
Informatizacija muzejske djelatnosti
Muzeologija
Introduction: Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum; 1. Archives and Museums; 2. Museums Victoria and the History of Museum Computing; 3. Field Books, Dissociation, and Organisational Knowledge; 4. Donald Thomson and the Relationality of Collections; 5. Beyond Networks: Reconceptualising Collections Documentation; Conclusion: From Theory to Implementation
Bibliography.- Index

polje za pretragu:

Benkovac kroz Narodni list od 1950 do 1990 - digitalizacija članaka kao pisane baštine Benkovca i njegove okolice : pismeni rad za stručni ispit za muzejsko zvanje kustos
Rukopis
Stručni rad
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Ćurković, Mate (Ćurković, Mate)
Zavičajni muzej Benkovac (Benkovac)(ustanova)
Vlast. nakl.
Benkovac
rukopis
Knjižnica
2019
Pisana baština
Narodni list (novine)
Digitalizacija
Novine
1950.-1990.
Benkovac
Zavičajni muzej Benkovac (Benkovac)
Stručni rad 2019. za zvanje kustos.- Mentor dr. sc. Mladen Radić.- Bibliograf. bilj. ispod teksta.- Literatura i izvori.

polje za pretragu:

Coordinating digitisation in Europe : progress report of the National Representatives Group
Izvješće
engleski
Knjižnica MDC-a
Minerva Project
Rome
knjiga
Knjižnica
2004
Digitalizacija
Minerva
Tekstovi više autora

polje za pretragu:

Coordinating digitisation in Europe : progress report of the National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes 2004
Izvješće
Knjižnica MDC-a
National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes (National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes)
Ministero per i Beni e le Attivita Culturali, Minerva project
Roma
knjiga
Knjižnica
2005
Digitalizacija
2004.
Europa
Izvješće Nacionalne reprezentativne grupe (National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes) "Koordinirana digitalizacija u Europi" treće je u nizu i odnosi se na projekte digitalizacije i implementacije suvremenih tehnologija u baštinske ustanove i djelatnosti ostvarene u 2004. godini. Knjiga sadržava izvješća zemalja članica "Lund Action Plan": Austrije, Belgije, Cipra, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Litve, Malte, Nizozemske, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske i Velike Britanije te zemalja promatrača (observers): Bugarske, Izraela, Rusije, Srbije i Crne Gore. Autori iz navedenih zemalja predstavili su projekte digitalizacije, uz informacije o nacionalnim planovima i politici digitalizacije kulturne baštine, uspostavljenim mrežama nacionalne i međunarodne suradnje ostvarene tijekom 2004. godine. Tekstovi su popraćeni ilustracijama u boji. Izvješće je dostupno i na adresi URL:http://www.minervaeurope.org/publications/globalreport/globalrep2004.htm (2005-12-03), kao i izvješća za 2003. i 2002. godinu.
Tekstovi više autora
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Creating digital exhibits for cultural institutions : a guide
978-1-03-229416-2
Priručnik
engleski
Knjižnica MDC-a
Marsh, Emily (Marsh, Emily)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2023
Multimedija
Web
Virtualna izložba
Digitalna baština
Digitalizacija
Priručnik izdavačke kuće Routledge „Creating Digital Exhibits for Cultural Institutions“ autorice Emily Marsh stručnjacima iz baštinskog sektora nudi mnoštvo vrijednih primjera, preporuka i izvora za stvaranje informativnih, pristupačnih i privlačnih digitalnih izložbi i iskustava za korisnike. Još ne tako davno, manjim kulturnim institucijama možda nije bilo baš jednostavno opravdati potrebu za digitalnim izložbama iako se već prilično dugo vrijeme ulagao napor u digitalizaciju građe. No, kako je nastupila pandemija COVID-a uz prateći lockdown, većina GLAM-ova (galerija, knjižnica, arhiva i muzeja) diljem svijeta bila je zatvorena za posjetitelje. Odjednom je svima postalo jasno koliko je korisno imati mogućnost udaljenog pristupa izvorima, iako su se neki još uvijek borili s konceptom digitalne izložbe. Prvo, uvodno poglavlje opisuje prirodu digitalnih izložbi unutar zajednice kulturne baštine te daje uvid u sadržaj priručnika. Drugo poglavlje daje pregled teorija dizajna muzejskih izložbi, kvalitativne analize dokumenata i književne analize u kontekstu digitalnih izložbi za kulturne ustanove, no ne daje sveobuhvatan pregled područja muzeologije, već prikazuje teorije i metode prepoznate kao najvažnije i najkorisnije za digitalne izložbe, posebno u slučajevima kada je osoblja na raspolaganju malo i/ili ono nije kustoske struke. Važnost teorije očituje se u razvijanju skupa načela i tehnika koje kreatori digitalnih izložbi mogu odmah iskoristiti, pa tako „Velika ideja“ Beverly Serrell kazuje da svaka kvalitetna izložba mora jasno pokazivati odnos važnosti između izložbe i potreba posjetitelja. Kao primjer može poslužiti citat bivše urednice New York Timesa Amande Cox koja navodi kako „Ništa što je doista važno nema ovakav naslov: „Evo vam nekih podataka. Nadamo se da će vam biti zanimljivi. Sadrži kritičke primjedbe i uređivanje.“ Iz tog razloga se posjetitelju mora pružiti jasno gledište koje nije puko potvrđivanje da je digitalna izložba omogućila digitalni ekvivalent fizičkog objekta. Konkretni savjet jest sastaviti izjavu o misiji za izložbu koja će dobro opisati prirodu i značaj izložbe i koja može sadržavati dvije-tri jasne, povezane, neophodne i usmjerene „velike“ ideje oko kojih će se izgraditi struktura izložbe. U trećem poglavlju naglašena je potreba da se prouči publika i širi informacijski ekosustav, prije nego što se dublje uroni u proučavanje izložbenog materijala. Pritom treba imati na umu da korisnici sadržaja kulturne baštine nisu jednostavna niti jednodimenzionalna bića, da je u razvoju odnosa prema publici potrebno gajiti inkluziju, raznolikost, intelektualnu fleksibilnost i dublje razumijevanje. Fokus izložbi se u 21. stoljeću razvio iz onoga „o čemu“ u onaj „za koga“. Također, pri promišljanju o posjetiteljima treba uzeti u obzir da njihovo ponašanje u okviru digitalne izložbe može biti potpuno drugačije od onog na fizičkoj izložbi. Četvrto poglavlje pruža alate uz pomoć kojih je moguće lakše razumjeti sadržaj, njegov značaj, načine na koje ga je moguće predstaviti i objasniti publici na privlačan i smislen način. Kako navodi A. Gazi, „Muzejski tekst je vjerojatno najzahtjevnija kategorija teksta […] Ipak, muzejski tekst je najmoćniji medij muzejske komunikacije i ključan dio cjelokupnog narativa izložbe“. Peto poglavlje donosi niz studija slučajeva napravljenih gotovo u potpunosti bez resursa koji ilustriraju specifične izazove ali i primjere kako ih prebroditi. Ipak, vrlo je teško ostvariti ili održati projekt ako nema potpore s tehničke (informatičke) i upravljačke strane. Šesto poglavlje počinje savjetima kako povećati šanse za odobravanje projekta, s obzirom da se bez privole upravljačkog tijela projekt neće ostvariti. Prikazan je cjeloviti ciklus projekta digitalne izložbe od faze prijedloga, promocije, preko evaluacije pa sve do „umirovljenja“ izložbe. Sedmo poglavlje se bavi rješavanjem praktičnih aspekata poput odabira vrste softvera, dizajna sučelja i potrebe za metapodacima. Iako treba odabrati softver koji najbolje odgovara zahtjevima određene izložbe, obrađene su i uspoređene karakteristike Omeke i Scalara kao najpoznatijih poslužiteljskih platformi za digitalne izložbe. Posljednje, osmo poglavlje usredotočeno je na potrebe autora digitalne izložbe kao kreativnog stvaratelja, nudeći neke od izvora za kreativno pisanje, dizajn i sl. Autorica kroz pregled teorija razbija mitove o kreativnosti uvjeravajući čitatelja da kreativno razmišljanje koristi iste procese kao i „uobičajeno“ razmišljanje. Na taj način ulijeva samopouzdanje baštinskim stručnjacima da kompetencije za stvaranje digitalne izložbe već posjeduju, samo ih je potrebno uskladiti kako bi se stvorili digitalni projekti koji su usredotočeni na publiku i ciljeve organizacije unutar izložbene paradigme. Rečeno jednostavnim riječima, posjetiteljima izložbe zapravo treba reći što autor izložbe smatra značajnim i uvjerljivim u vezi građe, uz pokazivanje samih predmeta. Priručnik Stvaranje digitalnih izložaka za kulturne ustanove vrijedan je resurs prvenstveno za knjižničare, arhiviste i druge stručnjake iz područja kulturne baštine koji žele promovirati digitalni sadržaj svoje ustanove najširoj mogućoj publici, no brojnim primjerima i s pregršt izvora svakako nudi mnogo ideja i preporuka za muzejsku struku i istraživače. (Tea Rihtar Jurić) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-20-02-2024/#digital
Bibliography.- Index
numerički podaci:
1 , (2008). Str. 13 - 16
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Croatian digital initiatives
engleski
francuski
Šojat-Bikić, Maja (Šojat-Bikić, Maja)
članak
Knjižnica
2008
Donacije gradu Zagrebu (projekt)
Digitalizacija
Hrvatska
Tekst usporedno na engl. i franc. jez.
ostali autori:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Debates in the digital humanities
978-0-8166-7795-5
Monografija
Knjižnica MDC-a
Gold, Matthew K.(urednik)
University of Minnesota Press
Minneapolis
knjiga
Knjižnica
2012
Digitalizacija
Tekstovi više autora.- Bibliografija uz tekstove.
numerički podaci:
56 , (2019). Str. 226 - 231
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Deset zapovijedi digitalizacije po Zoranu S.
Stručni članak
hrvatski
Svrtan, Zoran (Svrtan, Zoran)
članak
Knjižnica
2019
Digitalizacija
U idealnom svijetu svaka bi muzejska ustanova uz sve ostale strategije, misije i planove trebala imati i plan digitalizacije građe. Tekst koji slijedi donosi deset „zapovijedi“ koje bi vam mogle pomoći u pisanju strategije digitalizacije i u provedbi projekata, ali bez pretenzija na veliku stručnost i objašnjavanje pojedinosti.
Bilješke.- Literatura.- Summary.
1 - 12 od 120