polje za pretragu:

Hrvatska parkovna baština : zaštita i obnova
86-03-00085-9
Monografija
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Obad-Šćitaroci, Mladen (Obad-Šćitaroci, Mladen)
Školska knjiga
Zagreb
knjiga
Knjižnica
1992
Parkovna baština
Prirodna baština
Zaštita prirodne baštine
Hrvatska
Vrtovi (perivoji, parkovi) i parkovna arhitektura dio su nacionalnog kulturnog nasljeđa. Kao vrijedan dokument kulture i vremena oni pokazuju duhovne potrebe čovjeka, njegov način života, viđenja prirode i umjetnosti kroz povijest. Autor ponukan činjenicom da u Hrvatskoj, na žalost, parkovna baština nije evidentirana niti valorizirana te vrlo rijetko zaštićena kao spomenik parkovne arhitekture pa tako niti uvrštena u europske i svijetske registre, ovom je knjigom dao vrijedan doprinos poznavanju i istraživanju hrvatske parkovne baštine. Autor je upozorio i na potrebu očuvanja i obnove povijesnih perivoja i parkova prema europskim kriterijima. U poglavlju "Teorija obnove i zaštite parkovne arhitekture" iznosi teorijske osnove poimanja parkovne arhitekture kao kulturne baštine i društvenog prostora te međunarodne znanstvene skupove i povelje o zaštiti i obnovi. Poglavlje "Iskustva u obnovi i zaštiti parkovne arhitekture" navodi iskustva europskih zemalja i Hrvatske; "Obnova i zaštita parkovne arhitekture" prikazuje metodologiju postupaka - identifikacija i registracija, izvori istraživanja (arhivska građa, stručna literatura, književna djela, razglednice, djela likovnih umjetnika, katastarske i topografske karte, fotografije, dokumentacija stručnih institucija, itd.); "Povijesni vrtovi" navodi iskustva iz prošlosti za budućnost s osvrtom na obnovu ratom porušene hrvatske parkovne baštine.
Bilješke .- Literatura.- Kazalo.- Sažeci na njem. i engl. jez

polje za pretragu:

Maksimir
86-03-00523-0
Monografija
Knjižnica MDC-a
Maruševski, Olga, Jurković, Sonja (Maruševski, Olga, Jurković, Sonja)
Školska knjiga
Zagreb
knjiga
Knjižnica
1991
Park
Parkovna baština
Prirodna baština
Zagreb
Maksimir (Zagreb)
Knjiga sadrži dvije studije posvećene zagrebačkom perivoju Maksimiru nastale pri izradi elaborota "Povijesne matrice perivoja Maksimir" izrađenog za Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu 1989. godine. Olga Maruševski u svojoj studiji "Maksimir - spomenik kulture" opisuje povijest stvaranja Maksimira koji je uredio zagrebački biskup Juraj Haulik (1788. - 1869.) smjetivši ga u kontekst razvoja europske vrtne umjetnosti. Autorica analizira i značajna teorijska djela koja su utjecala na realizaciju Maksimira te daje prikaz niza parkovnih ostvarenja, a u svrhu kulturno-povijesne i stilsko-likovne valorizacije našeg perivoja. Sonja Jurković autorica je druge studije s nazivom "Maksimir - studija parkovne kompozicije". Autorica esejističkim stilom opisuje ljepote Maksimira te služeći se najstarijom kartografskom dokumentacijom Maksimira (Zornberg, 1846.) ocrtava viziju njegovih prethodnih faza razvoja sve do vremena Maksimilijana Vrhovca (1752. - 1827.). Monografija je ilustrirana brojnim fotografskim, kartografskim i dokumentarnim materijalom te crtežima.
Str. IX-XII: Predgovor / Bruno Milić .- Bibliograf. bilješke uz tekst