hr | en
Tema: Web
  • Filter
1 - 12 od 31
Viewing results 1 - 12 of 31
numerički podaci:
39 ,1/4 (2008). Str. 127 - 128
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Arhiva projekta "Muzeji Hrvatske na Internetu 1996. - 2008."
Vijest
hrvatski
Franulić, Markita (Franulić, Markita)
članak
Knjižnica
2008
Muzeji Hrvatske na Internetu (projekt)
Web
1996.-2008.
Muzejski dokumentacijski centar (Zagreb)
Summary
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Art Direction for the Web : a Hardboiled Web Design Shot
978-3-945749-76-0
engleski
Knjižnica MDC-a
Clarke, Andy (Clarke, Andy)
Smashing Media AG
Freiburg
knjiga
Knjižnica
2019
Web
Web dizajn

polje za pretragu:

CSS mastery : standardizirana napredna web rješenja
978-953-95207-9-1
Priručnik
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Budd, Andy, Moll, Cameron, Collison, Simon (Budd, Andy, Moll, Cameron, Collison, Simon)
Dobar plan
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2009
Web
Kazalo.
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Creating digital exhibits for cultural institutions : a guide
978-1-03-229416-2
Priručnik
engleski
Knjižnica MDC-a
Marsh, Emily (Marsh, Emily)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2023
Digitalizacija
Digitalna baština
Multimedija
Virtualna izložba
Web
Priručnik izdavačke kuće Routledge „Creating Digital Exhibits for Cultural Institutions“ autorice Emily Marsh stručnjacima iz baštinskog sektora nudi mnoštvo vrijednih primjera, preporuka i izvora za stvaranje informativnih, pristupačnih i privlačnih digitalnih izložbi i iskustava za korisnike. Još ne tako davno, manjim kulturnim institucijama možda nije bilo baš jednostavno opravdati potrebu za digitalnim izložbama iako se već prilično dugo vrijeme ulagao napor u digitalizaciju građe. No, kako je nastupila pandemija COVID-a uz prateći lockdown, većina GLAM-ova (galerija, knjižnica, arhiva i muzeja) diljem svijeta bila je zatvorena za posjetitelje. Odjednom je svima postalo jasno koliko je korisno imati mogućnost udaljenog pristupa izvorima, iako su se neki još uvijek borili s konceptom digitalne izložbe. Prvo, uvodno poglavlje opisuje prirodu digitalnih izložbi unutar zajednice kulturne baštine te daje uvid u sadržaj priručnika. Drugo poglavlje daje pregled teorija dizajna muzejskih izložbi, kvalitativne analize dokumenata i književne analize u kontekstu digitalnih izložbi za kulturne ustanove, no ne daje sveobuhvatan pregled područja muzeologije, već prikazuje teorije i metode prepoznate kao najvažnije i najkorisnije za digitalne izložbe, posebno u slučajevima kada je osoblja na raspolaganju malo i/ili ono nije kustoske struke. Važnost teorije očituje se u razvijanju skupa načela i tehnika koje kreatori digitalnih izložbi mogu odmah iskoristiti, pa tako „Velika ideja“ Beverly Serrell kazuje da svaka kvalitetna izložba mora jasno pokazivati odnos važnosti između izložbe i potreba posjetitelja. Kao primjer može poslužiti citat bivše urednice New York Timesa Amande Cox koja navodi kako „Ništa što je doista važno nema ovakav naslov: „Evo vam nekih podataka. Nadamo se da će vam biti zanimljivi. Sadrži kritičke primjedbe i uređivanje.“ Iz tog razloga se posjetitelju mora pružiti jasno gledište koje nije puko potvrđivanje da je digitalna izložba omogućila digitalni ekvivalent fizičkog objekta. Konkretni savjet jest sastaviti izjavu o misiji za izložbu koja će dobro opisati prirodu i značaj izložbe i koja može sadržavati dvije-tri jasne, povezane, neophodne i usmjerene „velike“ ideje oko kojih će se izgraditi struktura izložbe. U trećem poglavlju naglašena je potreba da se prouči publika i širi informacijski ekosustav, prije nego što se dublje uroni u proučavanje izložbenog materijala. Pritom treba imati na umu da korisnici sadržaja kulturne baštine nisu jednostavna niti jednodimenzionalna bića, da je u razvoju odnosa prema publici potrebno gajiti inkluziju, raznolikost, intelektualnu fleksibilnost i dublje razumijevanje. Fokus izložbi se u 21. stoljeću razvio iz onoga „o čemu“ u onaj „za koga“. Također, pri promišljanju o posjetiteljima treba uzeti u obzir da njihovo ponašanje u okviru digitalne izložbe može biti potpuno drugačije od onog na fizičkoj izložbi. Četvrto poglavlje pruža alate uz pomoć kojih je moguće lakše razumjeti sadržaj, njegov značaj, načine na koje ga je moguće predstaviti i objasniti publici na privlačan i smislen način. Kako navodi A. Gazi, „Muzejski tekst je vjerojatno najzahtjevnija kategorija teksta […] Ipak, muzejski tekst je najmoćniji medij muzejske komunikacije i ključan dio cjelokupnog narativa izložbe“. Peto poglavlje donosi niz studija slučajeva napravljenih gotovo u potpunosti bez resursa koji ilustriraju specifične izazove ali i primjere kako ih prebroditi. Ipak, vrlo je teško ostvariti ili održati projekt ako nema potpore s tehničke (informatičke) i upravljačke strane. Šesto poglavlje počinje savjetima kako povećati šanse za odobravanje projekta, s obzirom da se bez privole upravljačkog tijela projekt neće ostvariti. Prikazan je cjeloviti ciklus projekta digitalne izložbe od faze prijedloga, promocije, preko evaluacije pa sve do „umirovljenja“ izložbe. Sedmo poglavlje se bavi rješavanjem praktičnih aspekata poput odabira vrste softvera, dizajna sučelja i potrebe za metapodacima. Iako treba odabrati softver koji najbolje odgovara zahtjevima određene izložbe, obrađene su i uspoređene karakteristike Omeke i Scalara kao najpoznatijih poslužiteljskih platformi za digitalne izložbe. Posljednje, osmo poglavlje usredotočeno je na potrebe autora digitalne izložbe kao kreativnog stvaratelja, nudeći neke od izvora za kreativno pisanje, dizajn i sl. Autorica kroz pregled teorija razbija mitove o kreativnosti uvjeravajući čitatelja da kreativno razmišljanje koristi iste procese kao i „uobičajeno“ razmišljanje. Na taj način ulijeva samopouzdanje baštinskim stručnjacima da kompetencije za stvaranje digitalne izložbe već posjeduju, samo ih je potrebno uskladiti kako bi se stvorili digitalni projekti koji su usredotočeni na publiku i ciljeve organizacije unutar izložbene paradigme. Rečeno jednostavnim riječima, posjetiteljima izložbe zapravo treba reći što autor izložbe smatra značajnim i uvjerljivim u vezi građe, uz pokazivanje samih predmeta. Priručnik Stvaranje digitalnih izložaka za kulturne ustanove vrijedan je resurs prvenstveno za knjižničare, arhiviste i druge stručnjake iz područja kulturne baštine koji žele promovirati digitalni sadržaj svoje ustanove najširoj mogućoj publici, no brojnim primjerima i s pregršt izvora svakako nudi mnogo ideja i preporuka za muzejsku struku i istraživače. (Tea Rihtar Jurić) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-20-02-2024/#digital
Bibliography.- Index

polje za pretragu:

Digital history : a guide to gathering, preserving and presenting the past on the web
978-0-8122-1923-4
Monografija
Knjižnica MDC-a
Cohen, Daniel J., Rosenzweig, Roy (Cohen, Daniel J., Rosenzweig, Roy)
University of Pennsylvania Press
Philadelphia
knjiga
Knjižnica
2006
Digitalna baština
Internet
Web
Notes.- Index.

polje za pretragu:

Facebook i službena web stranica kao oblik muzejske komunikacije : iskustva Zavičajnog muzeja Našice
Rukopis
Stručni rad
Knjižnica MDC-a
Koški, Bruno (Koški, Bruno)
Zavičajni muzej Našice(ustanova)
Vlast. nakl.
Našice
rukopis
Knjižnica
2016
Društvena mreža
Web
Zavičajni muzej Našice (Našice)
Stručni rad 2016. za zvanje kustos.- Mentorica dr. sc. Žarka Vujić.- Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.
numerički podaci:
35 ,1/2 (2004). Str. 6 - 13
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Grid mreža za kulturu
hrvatski
Veltman, Kim H. (Veltman, Kim H.)
članak
Knjižnica
2004
Internet
Web
Preuzeto iz: Veltman, Kim H. A grid for culture // Terena Networking Conference 2003 and CARNet users conference 2003
Bibliograf. bilješke uz tekst
numerički podaci:
16 , (2011). Str. 103 - 153
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Hrvatska tradicijska baština online : stanje i mogućnosti
Izvorni znanstveni rad
hrvatski
engleski
Šojat-Bikić, Maja (Šojat-Bikić, Maja)
članak
Knjižnica
2011
Etnografska baština
Mrežne stranice
Web
Tekst usporedno na hrv. i engl. jez.- Bibliografske bilješke uz tekst
ostali autori:
nakladnik:
numerički podaci:
God. 35, br. 1/2, 3/4 (2004.)
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka periodike

polje za pretragu:

Informatica Museologica
0350-2325
Časopis
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Dražin-Trbuljak, Lada(urednik)
Muzejski dokumentacijski centar
Zagreb
časopis
Knjižnica
2005
Informatizacija muzejske djelatnosti
Internet
Multimedija
Pomorski muzeji i zbirke
Web
Prvi dvobroj 35. godišta MDC-ova časopisa Informatica Museologica u tematskom bloku donosi "Neka iskustva u primjeni novih tehnologija i medija: Internet, web, primjena računalne tehnologije u dokumentaciji, multimedija". Jedanaest preuzetih i originalnih priloga hrvatskih i inozemnih autora posveceno je web prezentacijama muzeja ili muzejskih zbirki, virtualnim radionicama i izložbama, izgradnji računalne muzejske dokumentacije, primjeni multimedije u muzejskim izložbama. Sadržani su i prijevodi ICOM-CIDOC-ove Radne grupe za multimediju "Kriteriji za procjenu učinkovitosti multimedije u muzejima", Minervine Radne grupe 5 "Načela kvalitete pri izradi internetskih stranica s područja kulture" te "Parmske povelje" iz 2003. godine o digitalizaciji kulturne baštine. Arhitektonski rad Marija Beusana na muzejskim povremenim i stalnim izložbama, novi stalni arheološki postav u Muzeju Like Gospić, fototeka i nove akvizicije Muzeja grada Koprivnice, počeci digitalizacije predmeta Muzeja Psihijatrijske bolnice Vrapče opisani su u rubrici Iz muzejske teorije i prakse. Časopis donosi i prikaze recentnih izložaba i publikacija, a rubrika Zaštita pregled konzervatorsko-restauratorskim radova na slikama iz Zbirke hrvatskih slikarica u 19. stoljeću. MDC je predstavio arhivsko gradivo o Biserki Velić iz Personalnog arhiva muzejskih djelatnika te radove polaznika stručnih ispita u 2004. godini iz Zbirke rukopisa. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku i bibliografskim bilješkama. Drugi dvobroj 35. godišta MDC-ova časopisa Informatica Museologica u tematskom bloku donosi priloge o pomorskim muzejima i pomorskim zbirkama u Hrvatskoj. Nikša Mendeš opisao je postanak Odjela povijesti pomorstva Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja (Rijeka), Anica Kisić dala je prikaz djelatnosti Pomorskog muzeja u Dubrovniku, Katarina Pocedić opisala je Zbirku pomorstva i brodogradnje Povijesnoga muzeja Istre (Pula). Sani Sardelić predstavila je predmete iz života pomoraca u Gradskome muzeju Korčula, a Dragana Lucija Ratković projekt "Kuća o batani" u Rovinju. Tekst posvećen zakonodavstvu i praksi u zaštiti pomorske baštine u Hrvatskoj priredila je Anica Kisić. Rubrika "Riječ je o…" donosi detaljno obrazloženje prijedloga kandidature za upis hrvatskog čipkarstva na UNESCO-ovu listu svjetskih remek-djela usmene i nematerijalne baštine. Svoje priloge u rubrici "Iz muzejske teorije i prakse" dali su Morana Vouk iz Tiflološkog muzeja Zagreb o osobama oštećena sluha kao posjetiteljima muzeja, Ljerka Perči o knjižnici plemićke obitelji Bombelles u okolici Varaždina, Rosana Ratkovčić o posjetu Kući Ane Frank u Amsterdamu te Dragana Draganić o dva nova muzeja u Washingtonu. Rubrika "ICOM" posvećena je konferenciji ICOM-a u Seoulu (Koreja), o nematerijalnoj kulturnoj baštini održanoj 2004. godine. Uz priloge u rubrici "Pogledi, događaji, iskustva" predstavljen je Mirko Bulat iz Personalnog arhiva MDC-a. U posebnom prilogu časopisa dana je bibliografija Informatice Museologice: 1994.-2003. više knjižničarke MDC-a Snježane Radovanlije Mileusnić. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku i bibliografskim bilješkama.
Br. 1/2 dostupan na: https://hrcak.srce.hr/broj/11374 .-Br. 3/4 dostupan na: https://hrcak.srce.hr/broj/11373
numerički podaci:
40 ,3/4 (2009). Str. 130 - 132
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Iskustva španjolskih muzeja u primjeni nove web tehnologije i društvenih mreža
hrvatski
Domšić, Lana (Domšić, Lana)
članak
Knjižnica
2009
Društvena mreža
Web
Španjolska
Bibliograf. bilješke uz tekst.- Summary
numerički podaci:
47 , (2016). Str. 188 - 190
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

KAfotka - digitalni arhiv, virtualni muzej ili nešto treće
Stručni članak
hrvatski
Kočevar, Sanda (Kočevar, Sanda)
članak
Knjižnica
2016
Digitalni arhiv
Fotografska baština
Virtualna izložba
Web
Karlovac
Neskusil, Dinko
KAfotka. http://www.kafotka.net/ (pristupljeno 24.4. 2017.)
Bilješke uz tekst.- Bibliografija.- Summary.
numerički podaci:
54 , (2017). Str. 108 - 142
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Korištenje digitalnim marketinškim alatima u hrvatskim muzejima
Stručni članak
hrvatski
Matijaš, Ana Pia (Matijaš, Ana Pia)
članak
Knjižnica
2017
Digitalni marketing
Društvena mreža
Marketing
Web
Literatura.- Mrežni izvori.- Prilozi
1 - 12 od 31