Arheološki muzej Istre, Pula, Antička zbirka - Augustov hram, spomenik na skrbi muzeja 15x10 cm Franulić, Markita (fotograf) Pula 1999. fotografija u boji Fototeka MGH4773 1999 antička skulptura muzejski predmet 1999. Pula Augustov hram (Pula) Arheološki muzej Istre Torzo cara
Arheološki muzej Istre, Pula, Antička zbirka - Augustov hram, spomenik na skrbi muzeja 15x10 cm Franulić, Markita (fotograf) Pula 1999. fotografija u boji Fototeka MGH4804 1999 antička skulptura muzejski predmet 1999. Pula Augustov hram (Pula) Arheološki muzej Istre Brončani kip Minerve
Arheološki muzej Istre, Pula, Antička zbirka - Augustov hram, spomenik na skrbi muzeja 10x15 cm Franulić, Markita (fotograf) Pula 1999. fotografija u boji Fototeka MGH4778 1999 muzejski predmet antička skulptura 1999. Augustov hram (Pula) Pula Arheološki muzej Istre Mramorni lav
Arheološki muzej Istre, Pula, Antička zbirka - Augustov hram, spomenik na skrbi muzeja 15x10 cm Franulić, Markita (fotograf) Pula 1999. fotografija u boji Fototeka MGH4800 1999 antička skulptura muzejski predmet 1999. Pula Augustov hram (Pula) Arheološki muzej Istre Brončani kip Herkula
Arheološki muzej Istre, Pula, Antička zbirka - Augustov hram, spomenik na skrbi muzeja 15x10 cm Franulić, Markita (fotograf) Pula 1999. fotografija u boji Fototeka MGH4802 1999 muzejski predmet antička skulptura 1999. Augustov hram (Pula) Pula Arheološki muzej Istre Brončani kip Merkura
Arheološki muzej Istre, Pula, Antička zbirka - Augustov hram, spomenik na skrbi muzeja 15x10 cm Franulić, Markita (fotograf) Pula 1999. fotografija u boji Fototeka MGH4791 1999 antička skulptura muzejski predmet 1999. Pula Augustov hram (Pula) Arheološki muzej Istre Glava Meduze čija su usta prošupljena za provod vodovodne cijevi- fontana
Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1594 1989 starogrčka umjetnost friz posjetitelji antička skulptura reljef skulptura Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1592 1989 starogrčka umjetnost friz posjetitelji antička skulptura reljef skulptura Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1593 1989 skulptura reljef antička skulptura posjetitelji friz starogrčka umjetnost Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Pogled na skulpturu "Nika sa Samotrake", Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1992. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1587 1992 posjetitelji antička skulptura skulptura starogrčka umjetnost Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Salle des Cariatides (Dvorana karijatida), Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1579 1989 skulptura posjetitelji antička skulptura karijatida renesansna umjetnost Pariz Francuska Muzej Louvre Za vrijeme renesanse prostorija je obnovljena i imala je funkciju plesne dvorane. U pozadini, ispred ulaza, vide se karijatide koje je napravio kipar Jean Goujon u 16. st. Po njima je dvorana dobila ime. Od 17. st. u dvorani se nalaze antičke skulpture. Na sredini snimke vidi se skulptura koja prikazuje Kentaura i Kupida (Erosa) te je rimska kopija grčkog originala kipara iz starogrčkog grada Afrodizije.
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
