Ispred Louvrea, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1858 1989 svečanost posjetitelji eksterijer Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Ispred Louvrea, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska dijapozitiv u boji Fototeka DJT1863 posjetitelji eksterijer svečanost Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
J. Paul Getty Museum, Malibu, okrug Los Angeles, Kalifornija Šola, Tomislav (fotograf) Sjedinjene Američke Države Los Angeles 1981. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2226 1981 eksterijer umjetnički muzej virtualna izložba Riznice baštine Kalifornija Sjedinjene Američke Države Los Angeles Malibu Muzej J. Paul Getty u Malibuu Poduzetnik i kolekcionar umjetnina Jean Paul Getty osnovao je Zakladu Muzeja J. P. Getty 1953. godine, a uskoro je dio svoje kuće u Los Angelesu pretvorio u muzej. S obzirom da je kolekcija rasla, bio je potreban veći prostor, pa je 1974. godine Muzej preseljen u Malibu u građevinu koja je stilski uzor imala u rimskoj vili iz Herculaneuma stradaloj u erupciji Vezuva 79. godine, poznatoj kao Villa dei Papiri. U vili je izloženo više od 44 000 djela, podijeljeno u nekoliko zbirki od vremena prije nove ere do današnjih dana. Danas uz Muzej postoji i Centar J. Paul Getty koji se otvorio 1997. godine u Los Angelesu, a Institucija Getty uključuje i prethodno spomenutu Zakladu, Konzervatorski zavod te Istraživački institut Getty. (opis preuzet s izložbe “Riznice baštine te dopunjen)
Joods Historisch Museum, Amsterdam Šola, Tomislav (fotograf) Nizozemska Amsterdam 1993. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2286 1993 povijesni muzej eksterijer Nizozemska Amsterdam Židovski povijesni muzej u Amsterdamu Muzej se otvorio 1932. godine, ali su mnogi predmeti tijekom Drugog svjetskog rata uništeni ili su nestali. Ponovno se otvorio 1955. godine. Muzej se nalazi u sklopu Židovske kulturne četvrti.
Joods Historisch Museum, Amsterdam Šola, Tomislav (fotograf) Nizozemska Amsterdam 1993. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2285 1993 eksterijer povijesni muzej virtualna izložba Riznice baštine Nizozemska Amsterdam Židovski povijesni muzej u Amsterdamu Muzej se otvorio 1932. godine, ali su mnogi predmeti tijekom Drugog svjetskog rata uništeni ili su nestali. Ponovno se otvorio 1955. godine. Muzej se nalazi u sklopu Židovske kulturne četvrti.
Jüdische Museum Franken, Schnaittach Šola, Tomislav (fotograf) Njemačka Schnaittach 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2674 1997 eksterijer povijesni muzej Schnaittach Njemačka Židovski muzej Frankonija Muzej se nalazi u sinagogi iz 16. stoljeća. Orijentiran je na judaizam koji se prakticirao na ruralnom području.
Jüdische Museum Franken, Schnaittach Šola, Tomislav (fotograf) Njemačka Schnaittach 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2575 1997 povijesni muzej eksterijer Njemačka Schnaittach Židovski muzej Frankonija Muzej se nalazi na tri lokacije – u Fürthu, Schnaittachu i Schwabachu. Zbirka svakodnevnih i obrednih predmeta u Schanittachu smještena je u sinagogu iz 16. stoljeća, s pridruženom rabinovom kućom i ritualnim kupalištem.
Kiasma, Helsinki Šola, Tomislav (fotograf) Helsinki Finska 1998. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2605 1998 umjetnički muzej eksterijer suvremena umjetnost Helsinki Finska Muzej suvremene umjetnosti Kiasma Muzej suvremene umjetnosti "Kiasma" otvorio se za posjetitelje 1998. godine. Građevinu je projektirao arhitekt Steven Holl.
Knjižnica, The Huntington Library, Art Museum, and Botanical Gardens, San Marino, Kalifornija Šola, Tomislav (fotograf) Sjedinjene Američke Države San Marino (Kalifornija) 1981. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1470 1981 eksterijer eksterijer posjetitelji knjižnica Sjedinjene Američke Države San Marino Kalifornija Knjižnica, muzeji umjetnosti i botanički vrt Huntington Knjižnicu, muzej i botaničke vrtove osnovali su Henry Huntington, moćni poduzetnik koji se bavio gradnjom željeznica i nekretninama, te njegova supruga Arabella. Bili su strastveni kolekcionari knjiga i umjetnina. Izgradnja kompleksa započela je 1903. godine. U knjižnici se trenutno nalazi više od 12 milijuna publikacija koje datiraju od 11. stoljeća do danas, u muzeju više od 45000 djela američke, europske i azijske umjetnosti, a botanički vrtovi podijeljeni su na 16 tematskih vrtova. Danas se ovdje nalazi i nekoliko istraživačkih centara i instituta.
Kuća obitelji Diener, pročelje na ulici Avenida de los Insurgentes sur, četvrt Zona Rosa, Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2520 1980 eksterijer građevina zgrada virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja scijentologija dijanetika Meksiko México četvrt Zona Rosa u gradu Meksiko Kuća obitelji Diener Kuća je izgrađena 1903. godine za poduzetničku obitelj Diener koja je imala trgovinu satova i nakita "La Perla". Na žutim tendama vidi se natpis "Dianetica" te je tu bio centar dijanetike, odnosno moderne znanosti o mentalnom zdravlju (prema djelu autora istoimene knjige R. L. Hubbarda), na kojoj počiva scijentologija.
Kuća obitelji Diener, pročelje na ulici Avenida de los Insurgentes sur, četvrt Zona Rosa, Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5059 1980 dijanetika scijentologija građevina zgrada eksterijer Meksiko četvrt Zona Rosa u gradu Meksiko México Kuća obitelji Diener Kuća je izgrađena 1903. godine za poduzetničku obitelj Diener koja je imala trgovinu satova i nakita "La Perla". Na žutim tendama vidi se natpis "Dianetica" te je tu bio centar dijanetike, odnosno moderne znanosti o mentalnom zdravlju (prema djelu autora istoimene knjige R. L. Hubbarda), na kojoj počiva scijentologija.
37 - 48 od 239
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
