Dio rimskog zida s obrambenim kulama na kojem je kasnije izgrađena Palau Requesens, ulica Carrer del Sots-tinent Navarro/Plaça d'Emili Vilanova, Barcelona Šola, Tomislav (fotograf) Španjolska Barcelona 1994. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2346 1994 eksterijer rimski zid virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja Španjolska Barcelona Katalonija Kraljevska akademija likovnih umjetnosti u Barceloni Stare zidine u Barceloni nastajale su u etapama. Najstariji dio potječe s početka 1. stoljeća, kada je Barcelona bila rimska kolonija Iulia Augusta Faventia Paterna Barcino. Drugi dio nastao je između 2. i 4. stoljeća, a treći između 13. i 14. stoljeća. Danas su zidine djelomično sačuvane jer je dio uklonjen u 19. stoljeću.
Palača Requesens izgrađena je dijelom na rimskim zidinama kao gotička građevina, ali je u kasnijim stoljećima doživjela preinake. Bila je najveća privatna palača u Barceloni u srednjem vijeku. U njoj je smještena Reial Acadèmia de les Bones Lletres (Kraljevska akademija književnosti).
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/8-barcelona-dio-rimskog-zida-i-palau-requesens?authuser=0)
Expo photographique de l'emigration Italienne en France de 1900 a 1930, Eglise Saint François de Sales, Annecy Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Annecy 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2561 1997 eksterijer Francuska Annecy Crkva sv. Franje Saleškog u Annecyju Fotografska izložba talijanske emigracije u Francuskoj od 1900. do 1930.
Galerie de Minéralogie et de Géologie - Museum national d'Histoire naturelle, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2622 1980 prirodoslovni muzej eksterijer virtualna izložba Riznice baštine Pariz Francuska Galerija mineralogije i geologije u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Prirodoslovni muzej u Parizu ima nekoliko galerija, vrtova i drugih podružnica. Među njima je i Galerija mineralogije i geologije smještena u Botaničkom vrtu, koju je projektirao arhitekt Rohault de Fleury. Otvorena je 1841. godine, kao prva pariška građevina sagrađena namjenski za potrebe jednog muzeja.
Zbirka, čiji temelji i najstariji dio fundusa seže još u prvu polovicu 17. stoljeća, sadrži oko 130 000 primjeraka. Najteži muzejski predmet teži oko 1700 kilograma.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Galerija naivne umjetnosti Hlebine Šola, Tomislav (fotograf) Hlebine dijapozitiv u boji Fototeka DJT1801 eksterijer Hlebinska slikarska škola naivna umjetnost virtualna izložba Riznice baštine Hrvatska Hlebine Muzej grada Koprivnice Galerija naivne umjetnosti Hlebine Galerija je pod upravom Muzeja grada Koprivnice.
George C. Page Museum, Los Angeles, Kalifornija Šola, Tomislav (fotograf) Sjedinjene Američke Države Los Angeles 1981. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2599 1981 virtualna izložba Riznice baštine prirodoslovni muzej eksterijer Kalifornija Sjedinjene Američke Države Los Angeles La Brea (katranske jame) Muzej George C. Page Fosili i druge paleontološke iskopine iz katranskih jama s ovog područja čuvaju se i izlažu u ovom muzeju.
Grčki parlament - Stara kraljevska palača, Atena Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Atena 20. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2503 1981 1990 eksterijer Atena Grčka Grčki parlament u Ateni Stara kraljevska palača u Ateni
Grčki parlament - Stara kraljevska palača, Atena Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Atena 20. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2499 1990 1999 eksterijer Atena Grčka Grčki parlament u Ateni Stara kraljevska palača u Ateni
Hamptonne Country Life Museum, Jersey Šola, Tomislav (fotograf) Jersey 1998. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2193 1998 virtualna izložba Riznice baštine ekomuzej eksterijer etnografski muzej etnopark Kanalski otoci Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske Jersey Muzej seoskog života Hamptonne Posjed Hamptonne sačuvao je višestoljetnu seosku tradiciju. Sastoji se od farme, voćnjaka i kuća. Neki objekti datiraju još iz 15. stoljeća, ali su kasnije obnavljani.
Kuće odražavaju stil i duh vremena u kojem su nastale, a imenovane su prema obiteljima koje su ovdje nekada živjele, poput obitelji Syvret, Langlois i Hamptonne. Prema posljednjoj navedenoj su posjed i Muzej dobili ime.
Muzej predstavlja nekadašnji svakodnevni način života na ovom području – običaje, poljoprivredne radove i obrt, pripremu hrane i pića, kao što je lokalna jabukovača rađena od jabuka iz voćnjaka smještenog na posjedu.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Hamptonne Country Life Museum, Jersey Šola, Tomislav (fotograf) Jersey 1998. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2194 1998 etnopark etnografski muzej eksterijer ekomuzej Jersey Kanalski otoci Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske Muzej seoskog života Hamptonne Posjed Hamptonne sačuvao je višestoljetnu seosku tradiciju. Sastoji se od farme, voćnjaka i kuća. Neki objekti datiraju još iz 15. stoljeća, ali su kasnije obnavljani.
Kuće odražavaju stil i duh vremena u kojem su nastale, a imenovane su prema obiteljima koje su ovdje nekada živjele, poput obitelji Syvret, Langlois i Hamptonne. Prema posljednjoj navedenoj su posjed i Muzej dobili ime.
Muzej predstavlja nekadašnji svakodnevni način života na ovom području – običaje, poljoprivredne radove i obrt, pripremu hrane i pića, kao što je lokalna jabukovača rađena od jabuka iz voćnjaka smještenog na posjedu.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Haus der Geschichte der Bundesrepublik Deutschland, Bonn Šola, Tomislav (fotograf) Njemačka Bonn 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5088 1997 eksterijer arhitektura muzeja povijesni muzej Njemačka Bonn Kuća povijesti Savezne Republike Njemačke Muzej predstavlja njemačku povijest od Drugog svjetskog rata nadalje te je stalnim postavom prezentirano 7000 predmeta. Muzej je dio Zaklade pod čijom su upravom još tri muzeja u Leipzigu i Berlinu.
Hotel The Ritz-Carlton, 1228, Sherbrooke St, Montreal, Quebec Šola, Tomislav (fotograf) Kanada Montreal 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2522 1989 eksterijer hotel virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja Kanada Quebec Ulica Sherbrooke u Montrealu Montreal Povijest lanca hotela Ritz-Carlton veže se uz ime hotelijera Césara Ritza. On je 1898. godine otvorio hotel Ritz na trgu Place Vendôme u Parizu, a uskoro je počeo upravljati i hotelom Carlton u Londonu. Osnovao je Ritz-Carlton kompaniju koja je novim hotelima iznajmljivala svoje ime i grb uz uvjet da poštuju hotelijerske i kulinarske standarde koje je Ritz zahtijevao. Prvi hotel Ritz-Carlton u Sjevernoj Americi otvorio se 1910. godine u New Yorku.
Zgrada hotela Ritz-Carlton u Montrealu izgrađena je prema projektu arhitektonske tvrtke Warren & Wetmore. Radovi su navodno ubrzani kako bi se otvorio 1912. godine samo da se izbjegne nesretan broj 13. Iz hotela je 1916. godine obavljen jedan od prvih transkontinentalnih telefonskih poziva između Montreala i Vancouvera.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/13-montreal-hotel-the-ritz-carlton?authuser=0)
Hrvatski pomorski muzej Split Šola, Tomislav (autor) Split 20. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1453 1980 1989 virtualna izložba Riznice baštine eksterijer pomorski muzej brod parobrod Hrvatska Split Hrvatski pomorski muzej Split Hrvatski pomorski muzej u Splitu, osnovan 1925. godine, istražuje i čuva bogatu pomorsku baštinu hrvatske obale. Muzejski fundus uključuje povijesna plovila, brodske dnevnike, navigacijsku opremu, arheološke nalaze s potopljenih brodova te druge predmete putem kojih posjetitelji mogu pratiti razvoj brodova, od antičkih jedrenjaka do parobroda, i saznati o dalekim plovidbama i tradiciji ribarstva. Muzej je smješten u tvrđavi Gripe iz 17. stoljeća. I u dvorištu muzeja nalaze se neki muzejski izlošci, između ostalog pramac parobroda „Bakar“, koji se vidi desno na snimci, te gajeta „Perina“ iz 1857. godine.
25 - 36 od 239
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
