polje za pretragu:

Memobox - fragmenti naše svakodnevice
Etnografski muzej Istre
Buletić, Mario (autor, scenarij)
Orlić, Ivona (autor)
Studio Sonda (montaža)
Pazin
2012.
video
Videoteka
VDT-341
2012
MUVI 05/2014
izložba
etnologija
Pazin
Etnografski muzej Istre
Radi se o kratkom video kolažu sastavljenom od fotografija i video klipova terenske muzejske dokumentacije kao i vizualnih dokumenata prikupljenih od različitih osoba iz lokalne zajednice. Video je osmišljen kao sastavni dio izložbe 'Memobox - Prvih 50 godina Etnografskog muzeja Istre, s ciljem da se publici na jednostavan i efikasan način ilustriraju aktualni i budući muzejski izazovi. Osim toga, vizualna naracija ističe fragmentarni karakter svakodnevnih praksi i općih mjesta prisutnih u istarskom društvu i kulturi, uključujući i neke manje vidljive i marginalnije realnosti. Video 'Fragmenti naše svakodnevice' otvoren je poziv lokalnoj zajednici za aktivni angažman u sklopu muzejskih aktivnosti i pokušaj da se promovira inkluzivni senzibilitet u kontekstu reprezentacija realnosti koje nas okružuju. (Mario Buletić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’Istria – sadržaj filma i tehnički podaci)

polje za pretragu:

Naše pamejnke - naši razgovori
Etnološka zbirka Palčava šiša
Smole, Marko (redatelj , scenarij, kamera , montaža)
Modrić, Klara (kamera )
Plešce
2010.
video
Videoteka
VDT-351
2010
nematerijalna baština
etnografska zbirka
etnologija
MUVI 05/2014
Čop
Etnološka zbirka Palčava šiša
Prikazujući povijest obitelji Čop iz sela Plešce film bilježi kroz obiteljsku povijest i povijest Gorskoga kotara u razdoblju od sredine 19. stoljeća do današnjih dana. Kuća Čopovih, u narodu zvana "Palčava šiša", bila je tijekom spomenutog razdoblja istovremeno obiteljska kuća, gostionica, trgovina i sjedište društvenog života tog područja. Zahvaljujući činjenici da je velikim dijelom sačuvana izvorna gradnja iz sredine i druge polovice 19. st. te dijelovi unutarnje dekoracije, pokućstvo, peći, bogata knjižnica i opširna zbirka dokumenata, danas je u "Palčavevoj šiši" otvorena za javnost dragocjena etnološka zbirka. Film u prvom dijelu sadržava kratki izbor različitih narječnih pripovjedi na tematiku nematerijalne baštine u naseljima istoga govornog područja uz gornju Kupu i Čabranku, na obadvije strane hrvatsko - slovenske granice. Snimke su nastajale na terenu, prilikom etnološko - dijalektološke istraživačke radionice Etnološke zbirke Palčava šiša iz Plešci. U razgovorima su sudjelovali stanovnici Babnog Polja, Prezida, Tršća, Gerova, Zamosta i Bosljive Loke sa različitim pričama, koje se vežu na stare običaje i narodne pjesme, praksu obrade polja i košnje šumskih livada, pripremu hrane, legendu o Petru Klepcu, praksu mljevenja kukuruza u mlinu vodenici te na nekadašnje druženje mladih u gostionici. U drugom dijelu je prikazan svakogodišnji pohod na Svetu Goru, koji se završava seoskim sajmom na trgu u Plešcima i priredbom, na kojoj važnu ulogu ima narječno stvaralaštvo. Prikazana je dramska igra mladih studenata i đaka iz Gerova, Čabra i Plešci, koju su odigrali u lokalnom govoru. Film je snimljen s ciljem popularizacije lokalnog narječja i nematerijalne baštine u široj okolini, ali isto tako da bi se potaknulo lokalno stanovništvo da razmišlja o različitim oblicima vlastite baštine. (Marko Smole, Etnološka zbirka Palčava šiša, Plešce - sadržaj filma i tehnički podaci)

polje za pretragu:

Nijemo kolo
Muzej Cetinske krajine Sinj
1920x1080 FHD
Sinj
2018.
video
Videoteka
vdt-424
2018
kolo
etnologija
Dalmatinska zagora
Sinj
Nijemo kolo Dalmatinske zagore vrsta je plesa jedinstvena po načinu izvođenja bez glazbene pratnje. Nalazi se na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara na temelju stručnog vrednovanja i prijedloga Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu. Od 2011. godine nijemo kolo uvršteno je i na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva što je izuzetna osebujnost u oblikovanju identiteta Dalmatinske zagore, dakle i područja Cetinske krajine. Od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća oblikovano je kao umjetničko ostvarenje u kojemu se plesne figure i pokreti izvode ujednačeno, a u nekim selima Dalmatinske zagore zadržao se još uvijek stariji način spontanog izvođenja plesnih elemenata prema staroj tradicijskoj glazbenoj baštini. (Anita Librenjak, Muzej Cetinske krajine – Sinj, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

O teranu, vinu... i druge štorije iz konobe u 6 slika
Etnografski muzej Istre
AVCHD
Buletić, Mario (montaža, redatelj )
Hauser, Nuša (kamera )
2013.
video
Videoteka
VDT-343
2013
MUVI 05/2014
vinarstvo
etnologija
Istra
Etnografski muzej Istre
Video zapis o šest vinara (bez etikete) iz različitih djelova Istre snimljen je povodom programa Martin bez etikete kojeg svake godine organizira Centar za nematerijalnu kulturu Etnografskog muzeja Istre (CENKI) u Pićnu. Tema u fokusu interesa je stara istarska sorta - teran. Vinari se ne zaustavljaju na tome već svaki na svoj način prepričava svoj odnos i priču koja ih veže za uzgoj loze i proizvodnju vina. (Mario Buletić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’Istria, Pazin - sadržaj filma i tehnički podaci)

polje za pretragu:

Peka
Muzej Cetinske krajine Sinj
1920x1080 FHD
Gugić, Ante (kamera , montaža, redatelj )
Domazet, Daria (scenarij)
Petričević Banović, Danijela (scenarij)
Librenjak, Anita (scenarij)
Vrca, Angela (scenarij)
Sinj
2018.
video
Videoteka
vdt-423
2018
arheologija
etnologija
peka
tradicijsko jelo
Sinj
Cetinjska krajina
Muzej Cetinske krajine - Sinj
Postojanje lončarske tradicije u Cetinskoj krajini povezano je s najstarijim slojevima prapovijesnih razdoblja. Priprema jela na otvorenom ognjištu tisućljetna je tradicija našeg područja o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Postupak izrade glinenog posuđa zahtijevao je veliku vještinu, a posude su bile namijenjene kuhanju i pohrani hrane. Glineni predmet osobitog oblika i namjene bila je peka, plitka zvonolika posuda za pečenje kruha, mesa i drugih namirnica. Hrana se stavljala na ognjište, poklapala pekom te prekrivala žeravicom. Peka se izrađivala na ručnome lončarskom kolu. Tradicijsko nasljeđe izrade lončarskih proizvoda zadržalo se u Potravlju, jednom od lončarskih središta u Cetinskoj krajini, koje je upisano na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. (Anita Librenjak, Muzej Cetinske krajine – Sinj, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Pet
ArtDizajn d.o.o.
Etnografski muzej Zagreb
mp4
Šiško, Nikola (redatelj , kamera , montaža)
Viljetić, Gordana (scenarij)
Rittig Šiško, Tea (scenarij)
Zagreb
Zagreb
2017.
video
Videoteka
vdt-409
2017
etnologija
životinja
Zagreb
Etnografski muzej Zagreb
'Pet' je kratkometražni dokumentarni film koji se sastoji od pet priča o suživotu ljudi i kućnih životinja u urbanoj sredini Zagreba danas. Prva priča 'Nevenov svijet' uvodi gledatelje u egzotični svijet zmija iza vrata jednog naizgled običnoga zagrebačkog stana. Slijede 'Damir i Tango, čovjek i pas', par koji dijeli sve, život, stan, tanjur, krevet i – osjećaj. 'Marinina mačkopriča' govori o posebnosti svakodnevice 40-ak mačaka i osmero ljudi, članova jedne obitelji, a Vedranova kocka veselja o zaljubljeniku u meditativno ozračje akvaristike i njezinoj ulozi u očuvanju vrsta koje više nije moguće pronaći u prirodi. Za kraj,' Evo ga, Grga!' – afrička siva papiga priča sama za sebe. Film je snimljen za potrebe izložbe 'O životinjama i ljudima' koja se u Etnografskom muzeju u Zagrebu održavala od 22. travnja do 12. listopada 2017. (Gordana Viljetić, Etnografski muzej Zagreb, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Priča o svijećama
Vinkovačka televizija
Gligorević, Ljubica (redatelj , scenarij)
Posavčić, Darko (kamera , montaža)
Erdelji, Joakim (kamera )
Vinkovci
2007.
video
Videoteka
VDT-350
2007
MUVI 05/2014
etnologija
svjećarski obrt
Vinkovci
Slavonija
Priča o svijećama i svjećarsko-voskarskom obrtu na području istoka Hrvatske, snimljena u crkvi sv. Klare u Starim Mikanovcima. Govori se o najstarijim svijećama od pčelinjeg voska, svijećama od loja, te o stearinskim svijećama koje se pojavljuju početkom 19. stoljeća od bijele poluprozirne smjese izlučene iz masti. Pojavom parafina sredinom 19. stoljeća svijeće postaju pristupačnije svima. U procesu izrade kronološki slijede svijeće rađene na ringu, pomoću kalupa, gipsanog ili metalnog, te stroju zvanom tunkerica, te na cugbanku. Oko 1920. godine na području Vinkovaca radili su licitari i voskari: Draganić, Ižaković, Josip Ćivić, Josip Bušić i Đuro Pataki koji je oko 1936. radio u Donjem Miholjcu i Virovitici, a zatim u Vinkovcima otvorio vlastiti obrt 1940. godine. Sin Đuro nastavlja obrt 1984., a njegov sin Kruno 1994. U Vukovaru do Domovinskog rata medičar i svjećar bio je Jozo Novotni. (Ljubica Gligorević, Gradski muzej Vinkovci - sadržaj filma i tehnički podaci)

polje za pretragu:

Questa son mi, mi son boumbara
Etnografski muzej Istre
AVCHD
Buletić, Mario (redatelj , snimatelj)
Hauser, Nuša (snimatelj, redatelj )
Debeljuh, Matija (montaža)
Pazin
2014.
video
Videoteka
VDT-342
2014
etnologija
tradicijska glazba
bassi
etnomuzikologija
nematerijalna baština
MUVI 05/2014
Istra
Pićan
Etnografski muzej Istre
Centar za nematerijalnu kulturu Istre (CENKI)
Video portret Egle Cetine rezultat je terenskog dokumentiranja jedne od najaktivnijih izvođačica vodnjanskih bassa, vokalnog oblika dvoglasja tijesnih intervala Istre pripadnika talijanskog govornog područja u Vodnjanu. Terenska se dokumentacija usmjerila ka upoznavanju nje i njenog odnosa prema toj praksi/tradiciji izvođenja spomenutog glazbenog fenomena i njegove živosti. Ambijenti u kojima smo potražili odgovore jesu njezini privatni (intimni) prostori odrastanja i osobe koje su obilježile njezin put od Vodnjana do nedavnog odlaska iz te zajednice zbog životnih okolnosti. Jedan od bitnih ciljeva jest upozoriti na potrebu promišljanja živosti tradicije kao manifestacije kulturnog identiteta u zatvorenom okviru preciznih odrednica Zajednice Talijana u Vodnjanu. (Mario Buletić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’Istria, Pazin - sadržaj filma i tehnički podaci)

polje za pretragu:

Ravioli/Rafioli
Etnografski muzej Istre
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta
Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB)
H264
Produkcijski tim projekta Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB) (redatelj , scenarij)
Kralj, Matija (kamera , montaža)
Zagreb
Pazin
Pazin
2017.
video
Videoteka
vdt-408
2017
nematerijalna kulturna baština
tradicijska jela
Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB)
etnologija
baština
Istra
Etnografski muzej Istre
Film 'Ravioli/Rafioli' nastao je u okviru projekta 'Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB)' koji je organizirao Etnografski muzej Istre u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Snimljen je u Pićnu u Istri. Film usporedno (dva istodobna kadra) prikazuje suvremenu pripremu tradicijskoga istarskog jela u profesionalnoj restoranskoj kuhinji (raviola) i u privatnom domu (rafiola). Raviole/rafiole, istarsku tradicijsku tjesteninu punjenu svježim sirom, pripremaju lokalni stanovnici, a kamerom bilježe studenti i stručni suradnici. Filmom se dokumentira način izrade tradicijskog jela, ali se film ne zaustavlja na dokumentaciji, već problematizira i tumači generacijske i rodne uloge te posebnosti izrade i prezentacije tradicijskog jela. Apostrofira se tko, kako i za koga izrađuje raviole/rafiole. Također se predstavlja i problematizira nazočnost istraživača i videokamere u snimateljskome i istraživačkom procesu. (dr. sc. Tanja Kocković Zaborski, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’Istria, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Skriveno blago Makedonije - ljepota koja ne poznaje granice
Dubrovački muzeji - Etnografski muzej
Gjukić, Božidar (kamera )
Vukadin, Marija (redatelj )
Hajdić, Branka (stručna savjetnica)
Letunić, Ivo (snimatelj zvuka)
Lovrenčić, Konrad (snimatelj zvuka)
Vukadin, Marta (montaža)
Dubrovnik
2021.
video
Videoteka
vdt-494
2021
izložba
etnologija
MUVI 09/2022
Dubrovnik
Dubrovnik
Hajdić, Branka
Miš, Ljerka
Izložba 'Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice' predstavlja bogatu tekstilnu, ali i drugu građu prikupljenu na području Makedonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te tijekom 1950-ih i 1960-ih godina koja se kao dio kolekcija ili muzejskih zbirki sačuvala u Dubrovniku. Posebnu ulogu u povijesti istraživanja i prikupljanja makedonskih narodnih nošnji imala je učiteljica Jelka Miš (1875. – 1956.), koja je, potaknuta duhom nacionalnog buđenja, na svojim putovanjima Makedonijom prikupila brojnu građu te je 1932. godine darovala Dubrovniku sa željom da se osnuje Etnografski muzej. Uz muzejske izloške, predstavljeni su i vrijedni primjerci iz fundusa FA Linđo, kao i predmeti privatnih kolekcionara. (Branka Hajdić, Dubrovački muzeji – Etnografski muzej Dubrovnik- sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske
mp4
Muzej Međimurja Čakovec (producent)
Kovač, Janja (stručna suradnica)
Reci Da (Denis Perčić) (producent)
Perčić, Denis (redatelj , scenarij, montaža)
Goričanec, Ivan (scenarij)
Miljančić, Bojan (glazba)
Čakovec
2019.
video
Videoteka
vdt-440
2019
nematerijalna baština
baština
etnologija
lončarstvo
MUVI 08/2020
sjeverozapadna Hrvatska
Muzej Međimurja Čakovec
Film 'Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske' govori o tradiciji izrade glinenih predmeta na lončarskom kolu s fokusom na nositelje vještine tradicijskog lončarstva na području Međimurja. Danas su preostala samo još dva aktivna lončara: Đurđica Horvat i Lovro Pergar. Oboje sudjeluju u filmu demonstrirajući vještinu izrade i svoju lončarsku priču. Film je snimljen u sklopu projekta 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec, a bit će dio stalnog postava muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurja koji će se oformiti u fortifikaciji kompleksa Starog grada u Čakovcu. (Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju
Muzej Međimurja Čakovec
Strix d.o.o.
j
Fras, Zoran (kamera , redatelj )
Janković, Danijel (scenarij, montaža, redatelj )
Čakovec
2018.
video
Videoteka
vdt-407
2018
baština
nematerijalna kulturna baština
tradicijska glazba
etnologija
cimbal
Podravina
Međimurje
Hrvatsko zagorje
Kovač, Janja
'Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju' treći je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' koji provodi Muzej Međimurja Čakovec. Cilj je projekta istražiti i dokumentirati trenutačno stanje svih nematerijalnih dobara na području Međimurja. Cimbal je bio dio međimurske tradicijske glazbe od ranog 19. stoljeća sve do sredine 20. stoljeća kada ga potiskuje popularnija tamburica. Otad bilježimo pad broja cimbalista, a cimbal kao instrument ostaje po strani. Od ranih 2000-ih pojavljuje se mlađa generacija svirača te se cimbal vraća na scenu međimurske tradicijske i popularne glazbe. U filmu su zabilježena četiri aktivna cimbalista Dražen Balog, Nikola Barićević, Vilim Čituš i Neven Kolarić te najmlađa cimbalistica Mia Perenc. O povijesti cimbala kao instrumenta i njegovoj ulozi u međimurskoj tradicijskoj glazbi govore profesor Branimir Magdalenić i kustosica Janja Kovač. (Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec, sadržaj filma i tehnički podatci)