polje za pretragu:

Etnografska kuća Rebičina kiša, Klana
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Klana
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-667
2014
etnokuća
etnografija
2014.
Klana
Katedra Čakavskog sabora - Društvo za povjesnicu Klane
Etnografska kuća Rebičina kiša
Starčić Šopeć, Anton
Zorić, Vesna
Sredinom 1990 tih Društvo za povjesnicu Klana (Katedre Čakavskog sabora) kupila je staru kamenu kuću u mjestu kako bi se u njoj prikazala etnografska građa s područja Klane, općine u Primorsko-goranskoj županiji. Etnografska kuća Rebičina kiša otvorena je 2006. godine s ciljem očuvanja narodne baštine klanskog kraja. Nadomak Rebičine kiše počela je 1843. g. raditi prva hrvatska pučka škola, a u blizini se nalazi i rodna kuća dr. Matka Laginje (1852. - 1930.), preporoditelja, odvjetnika i političara. Rebičina kiša značajna je zbog svog autentičnog izgleda i dugogodišnjeg kontinuiteta stanovanja u njoj. Naziv je dobila prema obiteljskom nadimku obitelji Šnajdar - Rebičini, vlasnicima kuće u razdoblju od 1881. do 1994. g. Objekt je izgrađen na tradicionalan način - u prizemlju je bila konoba, a na katu prostor za obitelj. Kamene stube i „skod“ leže na dvjema voltama, od kojih je jedna ulaz u prizemlje. Kuća je služila i kao gospodarska zgrada (u prizemlju je bila staja za stoku, a na katu prostor za sjeno). Danas se na katu nalazi ognjište i predmeti koji pripadaju kućanstvu, a u prizemlju je izložena građa koja se nekada upotrebljavala u poljodjelstvu, drvodjelstvu i šumarstvu.

polje za pretragu:

Etnografska zbirka Beli
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Beli
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-634
2014
muzejski predmet
etnografija
2014.
otok Cres
Beli
Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne kulturne baštine Tramuntana
Martinčić, Daria
U Belom na otoku Cresu djeluje Tramuntana - Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne kulturne baštine sjevernog dijela otoka Cresa. Osnovali su ga 1990. godine monsinjor Josip Bandera, Nikola Velčić i Đanino Sučić Mornarić. Udruga broji oko 130 članova a bavi se istraživanjem i čuvanjem kulturne baštine Tramuntane. Građu je započeo sakupljati monsinjor Josip Badurina, rođen u Belom i zaređen 1940. godine također u Belom, gdje cijeli život služi. Društvo u posjedu ima oko 600 predmeta, a voditeljica zbirke je Daria Martinčić. Predmeti su čuvaju na tri dislocirane lokacije. Etnografska i kulturno-povijesna zbirka nalaze se u staroj osnovnoj školi. U dvorištu iza škole nalazi se plug , tračnice i vagon kojim se iz obližnjih rudnika vadio boksit. U sklopu udruge čuvaju se i tri ambijentalne cjeline: toš, lapidarij i guvno. U tošu se pored drobilice nalazi i tijesak za pravljenje maslinovog ulja uz sav pribor i ložište za grijanje sezone. Sagrađen je krajem 18. stoljeća (1789.?), a prva zapisana podjela vlasništva dogodila se 1811. godine. Djelomične obnove toša napravljene su 1885. i 1926. godine. Premda je pred Drugi svjetski rat toš još bio u funkciji, u to vrijeme je nabavljen i novi suvremeniji metalni. Neko vrijeme funkcionirala su oba toša, no ubrzo je kameni toš zbog kompliciranijeg načina dobivanja maslinovog ulja izašao iz uporabe.

polje za pretragu:

Etnografska zbirka Kaštelir
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Kaštelir
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-638
2014
etnografija
2014.
Kaštelir
Etnografska zbirka Kaštelir
Rossoni, Vittorio
Zbirka je smještena u centru Kaštelira u starom mlinu (koji je započeo raditi početkom 20. st. i radio do 1980-tih). U mlinu je sada smješten Turistički ured Kaštelira, a u samom prostoru mlina raspoređena je etnografska građa. Etnografska zbirka poklon je gospodina Vittoria Rossonia 2005. godine. Građa je raznovrsna: uporabni predmeti kućanstva, lonci, tanjuri pribor za jelo, vage, držači za mirodije, pegle, alati (vezani za poljoprivredu, obućarski alat (drveni modeli stopala), alat vezan za kovačnicu), ručni stroj za odvajanje kukuruza od komušine, ručni mlin za mljevenje kukuruza, šivaća mašina, nošnje.

polje za pretragu:

Etnografska zbirka Veprinac
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Veprinac
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-652
2014
etnografija
2014.
Opatija
Veprinac
Učka
Etnografska zbirka Veprinac
Etnografska zbirka smještena je u općinskoj kući u Veprincu, gradini (srednjovjekovnom gradiću) u zaleđu Opatije, smještenom na obroncima Učke, gdje je postavljena izložba koja ilustrira nekadašnji svakodnevni život i običaje mještana. Predstavljeni su predmeti vezani uz ognjište, poput mlina za kukuruz - žrna, mlinca za kavu, ognjišća, zatim preslica, alati upotrebljavani u šumarstvu, kantice mljekarica u kojima se nosilo mlijeko u Opatiju, pleteni košići za prenošenje sijena i poljoprivrednih proizvoda, kućni inventar (kolijevka, šivaći stroj, kolovrat, obiteljske fotografije itd.), aparati i sl. Izložena je i preslika najvažnijega povijesnog izvora za Veprinac, spomenika hrvatskog prava i jezika te neiscrpnog izvora vrijednih i zanimljivih podataka o mjestu - Veprinačkog zakona iz 1507. godine, sačuvanoga u prijepisu glagoljicom iz 16. stoljeća (izvornik se čuva u Arhivu HAZU).

polje za pretragu:

Etnološka zbirka Palčava šiša, Plešce
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Plešce
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-644
2014
etnografija
kulturno-povijesna građa
19. stoljeće
2014.
Gorski kotar
Plešce
Pavić, Vladimira
Etnološka zbirka Palčava šiša
obitelj Čop
Smole, Marko
Validžija, Iva
Kuća obitelji Čop, poznata kao "Palčava šiša" nalazi se u središtu sela Plešce (naselje u sastavu Grada Čabra, u dolini rijeke Čabranke, Gorski kotar) nasuprot župne crkve Svetog Trojstva. Kuća je zgrađena je 1856. g. za predsjednika, trgovca i gostioničara Ivana Čopa i njegovu suprugu Lenku rođ. Kvaternik. Palčava šiša velika je stara kamena zgrada s kamenim portalima i prozorskim okvirima, dubokim podrumima te križno nadsvođenim prizemljem. Uz tradicionalnu trodijelnu podjelu – dva kata nad podrumskim prostorom, koja je karakteristična za starije kuće Gorskog kotara, na katu je dodana „gospodska etaža“. Služila je kao obiteljska kuća, gostionica, trgovina i sjedište društvenog života ovog područja. Od samih početaka u kući je postojao salon, građanska dnevna i reprezentativna soba za gospodu, kakve do tada nije bilo ni u jednoj kući u okolici, te odvojena gospodarova pisarna – “kanclija”. U potkrovlju je bila jedna od spavaćih soba za ukućane te dvije manje sobice – “štiblce”. Kuća je imala prve i jedine zidane zahode u selu, koji su na oba kata sačuvani u izvornom obliku. Na posjedu je očuvana stara trgovina s izvornom opremom, nadsvođeni prostori prizemlja s gostionicom, stara kancelarija na katu, salon s bogatom opremom i dekoracijama iz 80-tih godina 19. stoljeća te spavaće sobe. Sačuvano je originalno kućno i sobno pokućstvo, gospodarski alat, peći, bogata knjižnica i velika zbirka dokumenata. Zbirka sadrži etnografski dio, tavan i nadsvođene podrume nekadašnje veletrgovine vinom. Kući pripada i gospodarska zgrada, unikatni primjerak kamene građe u dolini. Palčava šiša se ponosi svojom etnološkom zbirkom koja je za javnost otvorena 2006. godini povodom sto pedesete godišnjice tog spomenika prožimanja hrvatske, slovenske i njemačke kulture. U suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Muzejski dokumentacijski centar je pokrenuo postupak zaštite kulturnog dobra koji je realiziran u 2015. godini.

polje za pretragu:

Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine: Etnografska zbirka i Galerija suvremene umjetnosti Grobnik
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Grobnik
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-653
2014
etnografija
umjetnička zbirka
Kaštel Grobnik
2014.
Čavle
Grobnik
Zavičajni muzej Grobnišćine i Galerija suvremene umjetnosti – Zbirka SLUG
Zavičajni muzej – Etnografska zbirka i Galerija suvremene likovne umjetnosti Grobnik
Zorić, Vesna
Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine: Zavičajni muzej Grobnišćine i Galerija suvremene umjetnosti Grobnik
Zavičajni muzej – Etnografska zbirka i Galerija suvremene likovne umjetnosti Grobnik smješteni su u Kaštelu Grobnik, frankopanskom kaštelu nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik. Galerija likovne umjetnosti djeluje od 1996. godine i kontinuirano obogaćuje fundus slika umjetnika iz Hrvatske i inozemstva, većinom sudionika Međunarodne likovne kolonije koja se od te iste godine održava u Kaštelu. Stalni postav Etnografske zbirke otvoren je 1992. godine. Građa se počela sakupljati godinu dana ranije na inicijativu Odbora za obilježavanje 750. godišnjice boja s Tatarima na Grobničkom polju, što je bio početak osnivanja Zavičajne zbirke. Predmeti su darovani a potječu s područja Općine Čavle, Jelenja i dijela grada Rijeke. Zbirka je inventirana 1996. uz pomoć Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstva u Rijeci. U stalnom postavu Zavičajnog muzeja izložena je etnografska građa: različiti alati i predmeti korišteni u obrtništvu i tradicionalnom gospodarstvu, predmeti kućnog inventara, kuhinjski pribor i oprema, porculansko posuđe, pokućstvo i tekstilni predmeti koji govore o tradicionalnom načinu života Grobnišćine. Od 2018. godine zbirka i galerija nose naziv Zavičajni muzej Grobnišćine i Galerija suvremene umjetnosti – Zbirka SLUG.

polje za pretragu:

Kulturno-povijesna zbirka Lič
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Lič
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-655
2014
kulturno-povijesna građa
etnografija
19. stoljeće
2014.
20. stoljeće
Lič
Starčević, Dražen
Blažević Starčević, Nataša
Zorić, Vesna
Kulturno-povijesna zbirka Lič
Etnografska zbirka u Liču, jednome od najstarijih naselja u Gorskom kotaru, otvorena je 1994. godine i smještena u zgradi škole. Od 2001. godine brigu o njoj vodi Etnografska udruga "Sv. Juraj" iz Liča, a njezino djelovanje urodilo je stalnim postavom etnografske zbirke, arhivskih spisa, dokumenata i fotografija vezanih uz Lič, predmeta izvaneuropskih kultura, slika hrvatskih naivaca, crkvenog ruha i liturgijskih predmeta te interijera građanske sobe. Stalni postav ima oko 500 tematski podijeljenih izložaka koji potječu iz Liča i okolice. Najbrojniji su etnografski predmeti i alati koji su se upotrebljavali u svakodnevnom životu i radu goranskih seljaka - u kući, gospodarstvu, obradi drva... O prošlosti mjesta govore i pisani dokumenti, knjige i fotografije. Rekonstrukcija građanske spavaće i dnevne sobe s pripadajućim namještajem, slikama, posuđem, ukrasima i dr. prikazuje sliku života bogatije građanske obitelji u Gorskom kotaru s kraja 19. i početka 20. st. Od sakralne građe tu se nalaze liturgijski predmeti, odjeća, zastave, misali i glazbeni instrumenti koji potječu iz crkve sv. Jurja u Liču (17. st.), a zvono iz svetišta Bl. Djevice Marije Snježne (18. st.). Izložena je i donacija fizičara dr. Guya Paića i njegove pokojne supruge, novinarke Arlette Ambrožić-Paić. Riječ je o umjetninama što ih je taj par prikupio na brojnim putovanjima, uglavnom po Africi, Aziji i Južnoj Americi, po čemu je taj segment postava posvećen kulturama izvaneuropskih naroda jedinstven u Gorskom kotaru.

polje za pretragu:

Muzej ovčarstva (Stalna izložba Tradicijsko ovčarstvo), Lubenice, otok Cres
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Lubenice
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-635
2014
etnografija
2014.
otok Cres
Lubenice
Stalna izložba Tradicijsko ovčarstvo
Muzej ovčarstva
Centar za održivi razvoj "Gerbin", neprofitna je organizacija koja na području poluotoka Pernat - dijelu otoka Cresa djeluje od 2008. godine, oslonivši se na tradiciju otočnog ovčarstva postavlja izložbe: Tradicijsko ovčarstvo, Kako se dela meh, Creska ovca za dug život i Muzej ovčarstva: gastronomija kojim su obradili višestruke mogućnosti održivog razvoja unutar ovčarstva. Snimili su dokumentarne filmove Muzej ovčarstva: strig i vuna, Ovčje kože (lok. Homo stroit kožu), Ovčji siri i Strig ovce (lok.Strig do ovci). Stalni postav izložbe Tradicijsko ovčarstvo fotografijama, tekstom i predmetima (alatima i proizvodima od vune) predočuje proces dobivanja i prerade vune od sirovine do njezine pretvorbe u predmete raznovrsne namjene. Izložba je smještena u bivši župni dvor u Lubenicama, izgrađen krajem 19. st., preuređen u Arhitektonsko-kulturološki kompleks "Dvor", u kojemu su, uz informacijske servise, smješteni svi sadržaji vezani za Muzej ovčarstva. Tu se održavaju demonstracije i radionice vezane za tradicijsko ovčarstvo. http://muzejovcarstva.org/

polje za pretragu:

Muzejska zbirka Mošćenice
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Mošćenice
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-636
2014
etnografija
stalni postav
2014.
Mošćenice
Zorić, Vesna
Muzejska zbirka Mošćenice
Etnografska zbirka Mošćenice smještena je u dvokatnoj kamenoj kući na ulazu u stari grad Mošćenice, smješten na brijegu, na istočnim padinama Učke, s kojega se pruža pogled na Kvarner i otoke Krk i Cres. Postav Zbirke proteže se na dva kata, na kojima je tematski izložena građa vezana za kućanstvo (ognjište, oprema kuhinje i posuđe), gospodarstvo (zemljoradnju, ribarstvo), obrte (bačvarstvo), tekstilne alatke, tradicionalne narodne nošnje i nakit. Drugi dio muzejskog postava čini autentični podrumski prostor s Tošom – drobilicom i tijeskom za pravljenje maslinovog ulja uz sav potreban pribor i ložište za grijanje vode. Rad na stalnom postavu i obradi građe započeli su 1970-ih godina stručnjaci Etnografskog muzeja u Pazinu i dr.sc. Vanda Ekl. Postav je otvoren 1984. godine.

polje za pretragu:

Posudionica i radionica narodnih nošnji, Zagreb
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Zagreb
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-651
2014
etnografija
nošnja
2014.
Zagreb
Posudionica i radionica narodnih nošnji
Kulturni centar Travno
Intenzivan razvoj folklorno-plesnog amaterizma u gradu Zagrebu i sve veća potreba za kostimima uvjetovali su osnivanje specijalizirane ustanove koja će sustavno prikupljati nošnje i iznajmljivati ih kulturno-umjetničkim društvima u Zagrebu, te ostalim korisnicima u Republici Hrvatskoj, te na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Godine 1948. njezini osnivači su bili dr. sc. Marijana Gušić, direktorica Etnografskog muzeja, prof. Zvonimir Ljevaković, direktor Ansambla Lado i dr. Vlado Škreblin, umjetnički direktor SKUD-a Ivan Goran Kovačić. (Tekst priredila: Iva Validžija) Posudionica i radionica narodnih nošnji specijalizirana je kulturna ustanova koja se bavi prikupljanjem, iznajmljivanjem, rekonstrukcijom, obnovom i restauracijom narodnih nošnji, folklornih kostima i tradicijskih tekstilnih predmeta. Potiče različite oblike uporabe nošnji i folklornih kostima u suvremenom životu te istražuje raznovrsne mogućnosti njihove folklorne i scenske primjene. Tijekom više od sedamdeset godina u zbirku je pohranjeno više od 35 000 raznovrsnih dijelova narodnih nošnji, kostima i scenskih folklornih rekvizita. Svaki predmet u zbirci registriran je prema lokalitetu, vrsti i obilježen rednim brojem. U zbirci su zastupljene narodne nošnje s 263 različitih lokaliteta, a njihov broj kontinuirano raste. Od 1995. godine Posudionica ima status podružnice u sastavu Međunarodnog centra za usluge u kulturi, koji je 2013. godine promijenio naziv u Kulturni centar Travno. Po veličini zbirke i djelatnosti kojom se bavi, Posudionica i radionica narodnih nošnji jedinstvena je ustanova takve vrste u Republici Hrvatskoj. Osnivač Posudionice je Grad Zagreb, a ustanovu financiraju Ministarstvo kulture i Grad Zagreb. (Tekstovi preuzeti s: https://www.pirn.hr/ i https://kuctravno.hr/pirn/)

polje za pretragu:

Zavičajna etnografska zbirka Kornić
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Kornić
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-648
2014
etnografija
19. stoljeće
2014.
Kornić
otok Krk
Zavičajna etnografska zbirka Kornić
Zavičajna etnografska zbirka Kornić je osnovana 2007. g. u sklopu Katedre Čakavskog sabora Kornić. Zbirka je smještena u dvokatnoj tradicijskoj kamenoj kući iz 19.stoljeća, a sadrži glazbala, tekstil, ambijentalno posložene uporabne kućanske predmete, kuhinju s ognjištem i pokućstvo. U prizemlju se nalazi konoba u kojoj je prikazana bačvarska radionica, alat za obradu zemlje i uzgoj stoke, pribor za pravljenje sira i mala zbirka vaga. Na kamenoj terasi - baraturi, s koje se ulazi u stambeni prostor, smješten je starinski zahod i krušna peć. Na prvom katu izložena je zbirka glazbala, žrna - ručni mlin za kukuruz, nošnje i tekstil te kuhinja s ognjištem i cjelokupnim inventarom. Na drugom su katu izložene postelje i ormari, a taj prostor služi i za povremene izložbe. Na dvorištu se nalazi kameno guvno na kojemu se čistilo žito, razgovaralo i plesalo, kamenice i mošunja - kućica za ovce, kola i gospodarske sprave. Voditelj i autor stručnog postava je Damir Kremenić.

polje za pretragu:

Zavičajni muzej Baška
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Baška
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-649
2014
stalni postav
etnografija
zavičajni muzej
19. stoljeće
2014.
20. stoljeće
otok Krk
Baška
Zavičajni muzej Baška nalazi se u centru Baške, pored Župne crkve Presvete Trojice, u otkupljenoj kući učitelja Nikole Pajalića. Muzej je otvoren je 1970. g. , a čuva etnografsku zbirku bašćanskog područja s bašćanskom narodnom nošnjom, kuhinjom s posuđem i kuhinjskim priborom te umjetničkim slikama. U sklopu muzeja, na katu se nalazi spomen-soba dr. Zdenke Čermakove (1884. - 1968.), čuvene češke liječnice koja je nakon studija medicine u Pragu veći dio svog radnog vijeka provela u Baškoj kao kupališna i mjesna liječnica. Nakon smrti muzeju je ostavila inventar svojeg doma.