Galerija Milan Konjović, Sombor jpg Validžija, Iva (fotograf) Sombor 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-661 2014 slikarstvo 2014. Srbija Sombor Vojvodina Zgaga, Višnja Radovanlija Mileusnić, Snježana Galerija "Milan Konjović", Sombor Guberina, Ivan Branimir Galerija „Milan Konjović” u Somboru otvorena je 10. rujna 1966. godine donacijom zbirke od 500 odabranih radova, koje je slikar svom rodnom gradu Somboru poklonio uz geslo: „Slike ove, miljenice moje, s ljubavlju darujem rodnome gradu, one jedino njemu i pripadaju.“ Zgrada u koju je smještena donacija je sagrađena na temeljima zdanja u kojem je Ferdinand Plank 1766. godine otvorio prvu ljekarnu u gradu, u stilu bidermajera, a kasnije je za potrebe farmacije, 1838. godine renovirao Emil Gale. Još od ranije, pa sve do početka Drugog svjetskog rata, kada je zgrada porušena i ovo zdanje dobilo današnji izgled. Galerija „Milan Konjović” proglašena je kulturnim dobrom od velikog značaja za grad Sombor. Zbirka Galerije broji 1084 odabrana rada Milana Konjovića i pruža presjek kroz čitavo stvaralačko razdoblje slikara. (Tekst priredila Iva Validžija)
Gradski muzej Subotica jpg Validžija, Iva (fotograf) Subotica 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-659 2014 muzejski interijer muzejska zgrada muzejski predmet stalni postav 2014. Srbija Vojvodina Subotica Gradski muzej Subotica Gradski muzej u Subotici osnovan je 1948. godine, a začetke sakupljanja građe možemo pratiti još od 19. stoljeća. Muzej je smješten u jednoj od najljepših secesijskih zgrada Subotice, originalno izgrađene za potrebe priznatog subotičkog liječnika Mikše Dömötöra. Muzej u svom vlasništvu ima najznačajnije zbirke Sjeverne Bačke (prirodoslovna, arheološka, etnološka, povijesna, umjetnička). Arheološka zbirka se sastoji iz predmeta nađenih na najznačajnijim arheološkim lokalitetima i predstavlja materijalno naslijeđe ljudi koji su živjeli na ovom području od neolita do srednjeg vijeka. U prirodoslovnoj zbirci se prikuplja geološka i paleontološka, mineraloška i petrografska, zoološka i botanička građa. Zbirka likovne umjetnosti čuva vrijednu kolekciju radova umjetnika vezanih za Suboticu. Značajna je galerija vojvođanskih Mađarskih umjetnika (1830.-1930.), kao i južnoslavenskih umjetnika (Nikole Aleksića, Stjepana Bakovića, Milana Konjovića, Novaka Radonića, Save Šumanovića). Tekst priredila: Iva Validžija
Promocija izdanja Muzejskog dokumentacijskog centra, Gradski muzej Subotica jpg Validžija, Iva (fotograf) Subotica 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-660 2014 publikacija Muzeologija Kako objaviti dobru muzejsku knjigu izdavačka djelatnost promocija 2014. Subotica Vojvodina Srbija Vuković Dulić, Ljubica Gradski muzej Subotica Radovanlija Mileusnić, Snježana Zgaga, Višnja Muzejski dokumentacijski centar Promocija recentnih izdanja Muzejskog dokumentacijskog centra – novog broja časopisa Muzeologija br. 50 i priručnika „Muzejske publikacije za djecu i mlade“ te „Što je muzejski katalog“ (iz biblioteke „Kako objaviti dobru muzejsku knjigu“) održana 15.4.2014. u Gradskom muzeju u Subotici, Republika Srbija. Izdanja su predstavile urednice Višnja Zgaga i Snježana Radovanlija Mileusnić iz MDC-a, dok je ulogu domaćina iz Gradskog muzeja Subotica imala kustosica Ljubica Vuković Dulić.
Gradski muzej u Subotici osnovan je 1948., a začetke sakupljanja građe možemo pratiti još od 19. stoljeću. Muzej je smješten u jednoj od najljepših secesijskih zgrada Subotice originalno izgrađene za potrebe priznatog subotičkog liječnika Mikše Dömötöra. Muzej u svom vlasništvu ima najznačajnije zbirke Sjeverne Bačke (prirodoslovna, arheološka, etnološka, povijesna, umjetnička). Arheološka zbirka se sastoji iz predmeta nađenih na najznačajnijim arheološkim lokalitetima i predstavlja materijalno naslijeđe ljudi koji su živjeli na ovom području od neolita do srednjeg stoljeća. U prirodoslovnoj zbirci se prikuplja geološka i paleontološka, mineraloška i petrografska, zoološka i botanička građa. Zbirka likovne umjetnosti čuva vrijednu kolekciju radova umjetnika vezanih za Suboticu. Značajna je galerija vojvođanskih Mađarskih umjetnika (1830.-1930.), kao i južnoslavenskih umjetnika (Nikole Aleksića, Stjepana Bakovića, Milana Konjovića, Novaka Radonića, Save Šumanovića). (Tekst o muzeju priredila Iva Validžija)
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
