polje za pretragu:

Ekomuzej / Pustinja Blaca
Centar za kulturu Brač – Pustinja Blaca
Novena d.o.o.
Šilić, Ervin (kamera )
Kuprešanin, Goran (montaža)
Damjanović, Jasna (naratorica, autorica videopriče, scenarij)
Kovačić, Vanja (stručna savjetnica)
Zagreb
Nerežišća
2019./2020.
video
Videoteka
vdt-453
2020
ekomuzej
Pustinja Blaca
MUVI 08/2020
Brač
Muzejska priča Centra za kulturu Brač govori o Pustinji Blaca, jedinstvenom spomeniku kulture iz 16. stoljeća. Uz crtice iz povijesti, u videu su prezentirani radovi na muzejskom kompleksu i planovi integralne zaštite toga iznimno vrijednoga kulturnog krajolika. Osnovna ideja tog muzejskog koncepta jest očuvanje cjelokupne baštinske vrijednosti Pustinje Blaca uz čisti, nezagađeni prostor ekosustava budućnosti. U videu su korišteni materijali iz arhiva Centra za kulturu Brač, detalj snimke iz Dnevnika HRT-a i fotografije Kristijana Brkića, Toma Dubravca, Jasne Damjanović, Vanje Kovačić, Aleksandra Kukeca, Tomislava Marića, Predraga Mandića, Franje Mlinca i Marija Romulića. (Jasna Damjanović, Muzej otoka Brača - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Alajbeg, Zoran (scenarij)
Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera )
Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij)
Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica)
Alajbeg, Ante (autor glazbe)
Split
2020.
video
Videoteka
vdt-444
2020
arheologija
izložba
Šolta
Brač
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka. „Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)