hr | en
Tema, zemljopisna: Brač
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Ostali autori

Godina

Nakladnik

Mjesto

Jezik

Produkcija

Tema

Tema, osoba/tijelo

Tema, zemljopisna

Tema, vremenska

Žanr

13 - 24 od 25
Viewing results 13 - 24 of 25

polje za pretragu:

Kasnoantički nalazi iz Škripa na otoku Braču i srebrni prsten iz Vrlike
Rukopis
Stručni rad
Spremište
Gjurašin, Hrvoje (Gjurašin, Hrvoje)
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split)(ustanova)
Vlast. nakl.
Split
rukopis
Knjižnica
1992
Arheološki nalazi
Brač
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split)
Stručna radnja 1992.
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Moebel : Kunsthistorisches Museum
Fuehrer durch das Kunsthistorische Museum
Vodič, muzejski
Knjižnica MDC-a
Kunsthistorisches Museum
Innsbruck
knjiga
Knjižnica
1987
Namještaj
Zbirka namještaja
Brač
Innsbruck
Kunsthistorisches Museum (Wien)
Literatur
autor:
godina:
2005. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Muzej otoka Brača
jpg
Cvjetanović, Boris (fotograf)
Škrip, otok Brač
2005.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-1
2005
muzejska zgrada
muzej
stalni postav
2005.
Škrip, otok Brač
Brač
Muzej otoka Brača
Muzej otoka Brača u Škripu, stalni postav i zgrada muzeja. Snimljeno u kolovozu 2005. godine.

polje za pretragu:

Osnivačka skupština Društva za zaštitu i unapređenje spomeničkog kompleksa Blaca, Kino sala Nerežišća, Brač
Šola, Tomislav (fotograf)
Brač
1982.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2111
1982
Hrvatska
Brač

polje za pretragu:

Požurnica za dostavu izvještaja o radu i programa rada
Muzejski dokumentacijski centar (ustanova)
Galerija umjetnina Branislav Dešković (ustanova)
Zagreb
1979.
dopis
Arhiv
A-1070
1979
1979.
Bol
Brač
Galerija umjetnina Branislav Dešković
MDC traži dostavljanje izvještaja o radu.

polje za pretragu:

Prijedlog o zamjeni slika u Galeriji umjetnina Branislav Dešković
Muzejski dokumentacijski centar (ustanova)
Galerija umjetnina Branislav Dešković (ustanova)
Bol
odluka
Arhiv
A-1073
Bol
Brač
Galerija umjetnina Branislav Dešković
Radi poboljšanja kvalitete fundusa Galerije treba nastojati izvršiti zamjene djela onih autora koji nisu vezani za Brač s djelima onih koji jesu vezani. U tu svrhu imenuje se i komisija (tri člana).

polje za pretragu:

Program otkupa umjetnina za Galeriju umjetnina Branislav Dešković
Muzejski dokumentacijski centar (ustanova)
Galerija umjetnina Branislav Dešković (ustanova)
Bol
1978.
program rada
Arhiv
A-1072
1978
program rada
1978.
Bol
Brač
Galerija umjetnina Branislav Dešković
Planirano je otkupiti umjetnine onih umjetnika koji su posebno vezani za Brač, među njima su: I. Job, J. Plančić, B. Dešković, Lj. Ivančić, V. Michieli, R.Goldoni, F. Šimunović i I. Šebalj.

polje za pretragu:

Program rada Galerije umjetnina Branislav Dešković u 1981.
Muzejski dokumentacijski centar (ustanova)
Galerija umjetnina Branislav Dešković (ustanova)
Bol
1981.
program rada
Arhiv
A-1076
1981
program rada
1981.
Bol
Brač
Galerija umjetnina Branislav Dešković
Planiraju se radovi na uređenju prostora, izrada kataloga i razglednica, otkup novih djela, za sve aktivnosti planiraju se sredstva u iznosu od 1 150 000 din.

polje za pretragu:

Program rada Galerije umjetnina Branislav Dešković za 1980.
Muzejski dokumentacijski centar (ustanova)
Galerija umjetnina Branislav Dešković (ustanova)
Bol
1980.
program rada
Arhiv
A-1077
1980
program rada
1980.
Bol
Brač
Galerija umjetnina Branislav Dešković
Planirano je dovršenje uređenja zgrade Galerije, otkup umjetničkih djela, izdavanje kataloga, a financijskim planom predviđeno je 1 150 000 din.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
1982. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Pustinja Blaca, Brač
Šola, Tomislav (fotograf)
Brač
1982.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2192
1982
ekomuzej
pustinja
Hrvatska
Brač
Blaca (Brač)
Pustinja Blaca na Braču služila je u 16. stoljeću kao utočište poljičkim svećenicima koji su bježali pred Osmanlijama. Naselje uključuje crkvu, stambene i gospodarske zgrade te pčelinjak. Blaca je od 1926. godine postala poznata po astronomskim istraživanjima don Nikole Miličevića. Od 1963. godine ovdje je muzej s bogatom zbirkom portreta, oružjem, glagoljskim misalima i tiskarom.

polje za pretragu:

Ranokršćanski spomenici otoka Brača
953-6158-03-5
Posebna izdanja
Monografija
Knjižnica MDC-a
Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture
Split
knjiga
Knjižnica
1994
Arheologija
Kulturna baština
Sakralna baština
Brač
U ovoj monografiji predstavljena je ranokršcanska sakralna arhitektura na otoku Bracu. Posebno su predstavljena mjesta: Povlja, Lovrecina, Postira, Mirje, Supetar, Sutivan, Pucišca, Škrip i Bol. Ova monografska studija doprinosi analizi i vrednovanju hrvatske sakralne baštine.
Tekstovi više autora .- Bibliografija.- Summary
autor:
Alajbeg, Zoran (scenarij) ; Matjaca, Mladen (kamera, snimatelj zvuka) ; Popovič, Dalibor (kamera, montaža, redatelj, scenarij, snimatelj zvuka) ; Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica) ; Alajbeg, Ante (autor glazbe)
mjesto:
godina:
2020. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Alajbeg, Zoran (scenarij)
Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera )
Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij)
Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica)
Alajbeg, Ante (autor glazbe)
Split
2020.
video
Videoteka
vdt-444
2020
arheologija
izložba
Šolta
Brač
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka. „Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
13 - 24 od 25