Archives nationales, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1772 1997 arhiv eksterijer Francuska Pariz Nacionalni arhiv u Parizu Muzej Nacionalnog arhiva u Parizu otvorio se 1867. godine. Za smještaj tadašnjih nekoliko tisuća dokumenta iskoristio se dio prostora nekadašnjeg hotela nazvanog Hôtel de Soubise. Zgrada je izgrađena još u 14. stoljeću kao plemićka palača, ali je tijekom narednih stoljeća opsežno obnavljana i dograđivana te pretvorena u hotel. U 18. stoljeću zgrada je bila u posjedu obitelji Rohan-Soubise po kojima je tadašnji hotel dobio ime, a tada je izgrađen i Hôtel de Rohan.
Godine 1808. država je kupila obje zgrade, te je određeno da će u Soubiseu biti Archives de l'Empire (Carski arhiv), a u Rohanu Imprimerie Nationale (Nacionalna tiskara). Tijekom 19. stoljeća zgrada nekadašnjeg hotela Soubise obnavljana je i proširena u dvije faze – prva je trajala od 1838. do 1848. godine, a druga od 1859. do 1880. godine. Godine 1927. i zgrada hotela Rohan pridružena je Nacionalnom arhivu.
U Muzeju se nalaze zbirke francuskih dokumenata, ali i stranih vezanih uz Francusku, sigilografske zbirke i različiti predmeti koji svjedoče o francuskoj povijesti.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Bibliothèque nationale de France, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1773 1997 eksterijer knjižnica Pariz Francuska Francuska nacionalna knjižnica Francuska nacionalna knjižnica sadrži primjerak svake publikacije tiskane u Francuskoj, a prikuplja i strana izdanja te ukupno sadrži više od 12 milijuna tiskanih knjiga. U fundusu također ima manuskripte, karte, crteže, slike, medalje i druge predmete.
Ovo je jedna od najstarijih postojećih knjižnica na svijetu. Temelje ima u prvoj kraljevskoj knjižnici, osnovanoj za vrijeme vladavine Karla V. u 14. stoljeću. Današnje ime Knjižnica je dobila 1795. godine. Godine 1926. postala je dio konzorcija pariških knjižnica. Zgradu u kojoj se trenutno nalazi projektirao je Dominique Perrault 1995. godine, a ima i podružnice kao što su knjižnice Richelieu, Arsenal, Opera i Jean-Vilar.
Bibliothèque nationale de France, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1774 1997 knjižnica eksterijer stubište Francuska Pariz Francuska nacionalna knjižnica Francuska nacionalna knjižnica sadrži primjerak svake publikacije tiskane u Francuskoj, a prikuplja i strana izdanja te ukupno sadrži više od 12 milijuna tiskanih knjiga. U fundusu također ima manuskripte, karte, crteže, slike, medalje i druge predmete.
Ovo je jedna od najstarijih postojećih knjižnica na svijetu. Temelje ima u prvoj kraljevskoj knjižnici, osnovanoj za vrijeme vladavine Karla V. u 14. stoljeću. Današnje ime Knjižnica je dobila 1795. godine. Godine 1926. postala je dio konzorcija pariških knjižnica. Zgradu u kojoj se trenutno nalazi projektirao je Dominique Perrault 1995. godine, a ima i podružnice kao što su knjižnice Richelieu, Arsenal, Opera i Jean-Vilar.
Galerie de Minéralogie et de Géologie - Museum national d'Histoire naturelle, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2622 1980 prirodoslovni muzej eksterijer virtualna izložba Riznice baštine Pariz Francuska Galerija mineralogije i geologije u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Prirodoslovni muzej u Parizu ima nekoliko galerija, vrtova i drugih podružnica. Među njima je i Galerija mineralogije i geologije smještena u Botaničkom vrtu, koju je projektirao arhitekt Rohault de Fleury. Otvorena je 1841. godine, kao prva pariška građevina sagrađena namjenski za potrebe jednog muzeja.
Zbirka, čiji temelji i najstariji dio fundusa seže još u prvu polovicu 17. stoljeća, sadrži oko 130 000 primjeraka. Najteži muzejski predmet teži oko 1700 kilograma.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Ispred Louvrea, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1858 1989 svečanost posjetitelji eksterijer Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Ispred Louvrea, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska dijapozitiv u boji Fototeka DJT1863 posjetitelji eksterijer svečanost Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Mural, Trg Renée Vivien, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1996. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2554 1996 eksterijer ulična umjetnost mural zidno slikarstvo Pariz Francuska Mural s natpisom "Les esprit des lieux" ("Duh mjesta"). Autor Laurent Hours, studio Catherine Feff.
Mural, Trg Renée Vivien, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1996. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2534 1996 virtualna izložba Duh mjesta eksterijer mural zidno slikarstvo ulična umjetnost Pariz Francuska Mural s natpisom "Les esprit des lieux" ("Duh mjesta"). Autor Laurent Hours, studio Catherine Feff.
Musee Nissim de Camondo, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5069 1980 eksterijer umjetnički muzej Parc Monceau Pariz Francuska Muzej Nissim de Camondo Muzej se nalazi na rubnom dijelu Parka Monceau u nekadašnjoj kući Moïsea de Camondoa, bankara i kolekcionara namještaja i francuske dekorativne umjetnosti 18. st. U zdanju izgrađenom početkom 20. stoljeća mogu se vidjeti originalne prostorije i predmeti koje je vlasnik nabavio tijekom života.
Musée des Archives Nationales, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2578 1997 eksterijer arhiv virtualna izložba Riznice baštine Francuska Pariz Muzej Nacionalnog arhiva u Parizu Muzej Nacionalnog arhiva u Parizu otvorio se 1867. godine. Za smještaj tadašnjih nekoliko tisuća dokumenta iskoristio se dio prostora nekadašnjeg hotela nazvanog Hôtel de Soubise. Zgrada je izgrađena još u 14. stoljeću kao plemićka palača, ali je tijekom narednih stoljeća opsežno obnavljana i dograđivana te pretvorena u hotel. U 18. stoljeću zgrada je bila u posjedu obitelji Rohan-Soubise po kojima je tadašnji hotel dobio ime, a tada je izgrađen i Hôtel de Rohan.
Godine 1808. država je kupila obje zgrade, te je određeno da će u Soubiseu biti Archives de l'Empire (Carski arhiv), a u Rohanu Imprimerie Nationale (Nacionalna tiskara). Tijekom 19. stoljeća zgrada nekadašnjeg hotela Soubise obnavljana je i proširena u dvije faze – prva je trajala od 1838. do 1848. godine, a druga od 1859. do 1880. godine. Godine 1927. i zgrada hotela Rohan pridružena je Nacionalnom arhivu.
U Muzeju se nalaze zbirke francuskih dokumenata, ali i stranih vezanih uz Francusku, sigilografske zbirke i različiti predmeti koji svjedoče o francuskoj povijesti.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Muséum national d'Histoire naturelle, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1847 1997 muzejska knjižnica eksterijer prirodoslovni muzej Pariz Francuska Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se is am Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se i sam Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. U sklopu Muzeja 1889. godine otvorila se Galerija zoologije (Galerie de Zoologie), koja je obnovljena i 1994. godine otvorena kao Velika galerija evolucije (Grande Galerie de l'Évolution). U njoj je prikazana evolucija različitih životinjskih vrsta, kao i raznolikost životinjskog i biljnog svijeta.
Obnova zgrade na adresi 5 Quai Malaquais, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2521 1989 virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja zgrada građevina eksterijer Pariz Francuska U zgradi se danas nalazi Galerie Anne-Sophie Duval, jedna od prvih pariških galerija koja se orijentirala na umjetnine i dizajn art décoa. Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je nekada bila hotel, a kasnije je tu bila i knjižara. Navodno je kip Voltairea kojega je izradio Joseph-Michel Caillé, a koji je stajao na trgu ispred zgrade do početka 1940-ih, spasio knjižaru od poplave 1910. godine usmjerivši vodu u susjednu Rue de Seine.
Na ovom prikazu vidljiva je zgrada tijekom obnove. Na skelama se nalazi reprodukcija slike “Plantation d’un arbre de la Liberté” (“Sadnja stabla slobode”). Naslikao ju je Jean-Baptiste Lesueur 1800. godine u tehnici gvaša. Ova slika se od 1988. godine nalazi u Musée Carnavalet (Muzej Carnavalet). U njemu se čuva više gvaševa iz ove serije posvećene Francuskoj revoluciji.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/18-pariz-obnova-zgrade-na-adresi-5-quai-malaquais?authuser=0)
1 - 12 od 29
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
