Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1592 1989 starogrčka umjetnost friz posjetitelji antička skulptura reljef skulptura Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1593 1989 skulptura reljef antička skulptura posjetitelji friz starogrčka umjetnost Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Galerie de Minéralogie et de Géologie - Museum national d'Histoire naturelle, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2622 1980 prirodoslovni muzej eksterijer virtualna izložba Riznice baštine Pariz Francuska Galerija mineralogije i geologije u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Prirodoslovni muzej u Parizu ima nekoliko galerija, vrtova i drugih podružnica. Među njima je i Galerija mineralogije i geologije smještena u Botaničkom vrtu, koju je projektirao arhitekt Rohault de Fleury. Otvorena je 1841. godine, kao prva pariška građevina sagrađena namjenski za potrebe jednog muzeja.
Zbirka, čiji temelji i najstariji dio fundusa seže još u prvu polovicu 17. stoljeća, sadrži oko 130 000 primjeraka. Najteži muzejski predmet teži oko 1700 kilograma.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Glazbeni automat "La Joueuse de tympanon", Musée des Arts et Métiers, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1991. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1494 1991 muzej znanosti i tehnike glazbeni automat posjetitelji Francuska Pariz Muzej za umjetnost i obrt u Parizu Glazbeni automat autora Pierrea Kintzinga i Davida Roentgena iz 1784. godine.
Grand Palais des Champs-Élysées, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT3171 1990 SIME Međunarodni salon muzeja i izložbi u Parizu virtualna izložba Riznice baštine Pariz Francuska Velika palača u Parizu Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji.
Grand Palais, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5359 1990 Francuska Pariz Velika palača u Parizu Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji.
Grand Palais, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska dijapozitiv u boji Fototeka DJT4899 Pariz Francuska Velika palača u Parizu Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji.
Grand Palais, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska dijapozitiv u boji Fototeka DJT3142 Francuska Pariz Velika palača u Parizu Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji.
Ispred Louvrea, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1858 1989 svečanost posjetitelji eksterijer Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Ispred Louvrea, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska dijapozitiv u boji Fototeka DJT1863 posjetitelji eksterijer svečanost Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Izgradnja Quartier de l'Horloge, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5338 1980 Francuska Pariz Quartier de l'Horloge (Satna četvrt) izgrađena je tijekom druge polovice 1970-ih i početkom 1980-ih godina. Projekt četvrti napravio je arhitekt i urbanist Jean-Claude Bernard.
Izložba o povijesti Louvrea, Krilo Suly, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1656 1989 posjetitelji skulptura slika grafika Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
37 - 48 od 319
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
