Pierre Puget, Milon de Crotone 2-7118-3421-2 Collection solo : Departement des sculptures Eseji, studije i kritike Knjižnica MDC-a Bresc-Bautier, Genevieve (Bresc-Bautier, Genevieve) Musee du Louvre Paris knjiga Knjižnica 1996 Skulptura Pariz Louvre (Pariz) Puget, Pierre Notes.- Bibliographie
Piramida - projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1992. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1611 1992 Projekt Grand Louvre maketa model Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Place des Vosges, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2529 1980 eksterijer virtualna izložba Duh mjesta park trg Place Royale Place des Vosges Marais (četvrt) Francuska Pariz Place des Vosges najstariji je planirani očuvani trg u Parizu, izgrađen početkom 17. stoljeća. Središnji park okružuju palače s arkadama u prizemlju. Tu su nekada živjele poznate osobe francuske povijesti, poput Victora Hugoa, čija je kuća na broju 6 pretvorena u muzej.
Ova snimka je nastala pokraj današnje Galerie du Marais na broju 21, jedne od nekoliko istoimenih galerija, otvorene na ovoj lokaciji 2009. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/26-pariz-arkade-place-des-vosges?authuser=0)
Plakat za Salon International des Musées et des Expositions 1988., Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1987. dijapozitiv u boji Fototeka DJT3170 1987 Međunarodni salon muzeja i izložbi u Parizu SIME Francuska Pariz Velika palača u Parizu Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji.
Plan, Archives nationales, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2574 1997 arhiv plan Francuska Pariz Nacionalni arhiv u Parizu Muzej Nacionalnog arhiva u Parizu otvorio se 1867. godine. Za smještaj tadašnjih nekoliko tisuća dokumenta iskoristio se dio prostora nekadašnjeg hotela nazvanog Hôtel de Soubise. Zgrada je izgrađena još u 14. stoljeću kao plemićka palača, ali je tijekom narednih stoljeća opsežno obnavljana i dograđivana te pretvorena u hotel. U 18. stoljeću zgrada je bila u posjedu obitelji Rohan-Soubise po kojima je tadašnji hotel dobio ime, a tada je izgrađen i Hôtel de Rohan.
Godine 1808. država je kupila obje zgrade, te je određeno da će u Soubiseu biti Archives de l'Empire (Carski arhiv), a u Rohanu Imprimerie Nationale (Nacionalna tiskara). Tijekom 19. stoljeća zgrada nekadašnjeg hotela Soubise obnavljana je i proširena u dvije faze – prva je trajala od 1838. do 1848. godine, a druga od 1859. do 1880. godine. Godine 1927. i zgrada hotela Rohan pridružena je Nacionalnom arhivu.
U Muzeju se nalaze zbirke francuskih dokumenata, ali i stranih vezanih uz Francusku, sigilografske zbirke i različiti predmeti koji svjedoče o francuskoj povijesti.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Pogled na Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5426 1980 Francuska Pariz Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Pogled na Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5337 1980 Pariz Francuska Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Pogled na Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 20. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1800 1990 1999 virtualna izložba Riznice baštine eksterijer Francuska Pariz Beaubourg Centar Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Pogled na Jardin des plantes i Galerie de Minéralogie et de Géologie, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1490 1980 botanički vrt eksterijer Francuska Pariz Galerija mineralogije i geologije u Parizu Pariški botanički vrt Lijevo je djelomično vidljiva skulptura "L'Amour Captif" Felixa Sanzela.
Pogled na Pavillon de Flore, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1676 1989 virtualna izložba Duh mjesta eksterijer Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Pogled na prozor Velike galerije evolucije (Grande Galerie de l’Évolution), Muséum national d'Histoire naturelle, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2591 1997 prirodoslovni muzej eksterijer Francuska Pariz Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se i sam Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. U sklopu Muzeja 1889. godine otvorila se Galerija zoologije (Galerie de Zoologie), koja je obnovljena i 1994. godine otvorena kao Velika galerija evolucije (Grande Galerie de l'Évolution). U njoj je prikazana evolucija različitih životinjskih vrsta, kao i raznolikost životinjskog i biljnog svijeta.
Pogled na skulpturu "Nika sa Samotrake", Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1992. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1587 1992 posjetitelji antička skulptura skulptura starogrčka umjetnost Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
181 - 192 od 341
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
