polje za pretragu:

Nijemo kolo
Muzej Cetinske krajine Sinj
1920x1080 FHD
Sinj
2018.
video
Videoteka
vdt-424
2018
kolo
etnologija
Dalmatinska zagora
Sinj
Nijemo kolo Dalmatinske zagore vrsta je plesa jedinstvena po načinu izvođenja bez glazbene pratnje. Nalazi se na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara na temelju stručnog vrednovanja i prijedloga Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu. Od 2011. godine nijemo kolo uvršteno je i na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva što je izuzetna osebujnost u oblikovanju identiteta Dalmatinske zagore, dakle i područja Cetinske krajine. Od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća oblikovano je kao umjetničko ostvarenje u kojemu se plesne figure i pokreti izvode ujednačeno, a u nekim selima Dalmatinske zagore zadržao se još uvijek stariji način spontanog izvođenja plesnih elemenata prema staroj tradicijskoj glazbenoj baštini. (Anita Librenjak, Muzej Cetinske krajine – Sinj, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Numizmatička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Matjaca, Mladen (redatelj )
Boban, Zoran (redatelj )
Šeparović, Tomislav (stručni savjetnik)
Split
2020.
video
Videoteka
vdt-442
2020
arheologija
numizmatika
numizmatička zbirka
Marun, Lujo
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Numizmatička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika potječe iz 1880-ih godina, kada je franjevac Lujo Marun, obilazeći prostore sjeverne Dalmacije u potrazi za starohrvatskim spomenicima, prikupljao i popisivao različitu spomeničku građu, među ostalim i novac. Godine 1893. osnovan je prvi Muzej hrvatskih spomenika, u kojemu se otada čuva i numizmatička građa iz svih razdoblja. Premda je Zbirka poprilično stradala u vihorima svjetskih ratova, ona danas ima više od tri tisuće predmeta. Materijal Zbirke znatno pridonosi sagledavanju dotoka i optjecaja novca na stočnoj jadranskoj obali, a ujedno je i važan izvor za proučavanje povijesti tog prostora od najstarijih vremena do novog vijeka. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

O Galeriji Antuna Augustinčića
Applicon d.o.o.
Muzeji Hrvatskog zagorja – Galerija Antuna Augustinčića
1920x1080 FHD
Vujčić, Davorin (redatelj , scenarij)
Kolega, Marin (kamera , montaža, redatelj )
Klanjec
2016.
video
Videoteka
vdt-418
2016
skulptura
muzejska zgrada
Galerija Antuna Augustinčića
Augustinčić, Antun
U sklopu projekta STUDIO GAA, ostvarenog sredstvima fondova Europske unije od 2014. do 2016., Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu u suradnji s tvrtkom Applicon d.o.o. osmislila je i ostvarila multimedijske sadržaje u cilju kontekstualizacije Augustinčićeva opusa i muzejskog fundusa te unapređenja komunikacije s posjetiteljima. Dio tih multimedijskih sadržaja, postavljenih na mrežne stranice Galerije i interaktivne kioske u stalnom postavu Galerije, jesu i videouradci u kojima se govori o Antunu Augustinčiću i njegovu kiparskom radu, Majstorskoj radionici na zagrebačkom Jabukovcu, Galeriji u Klanjcu te restauraciji muzejskog fundusa koja je izvršena u sklopu spomenutog projekta. U ovom videu kustos Galerije mr.sc. Davorin Vujčić govori o njezinu nastanku, izgradnji i smještaju u nekadašnjem voćnjaku obližnjega franjevačkog samostana u Klanjcu. (Davorin Vujčić, Muzeji Hrvatskog zagorja – Galerija Antuna Augustinčića, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

O teranu, vinu... i druge štorije iz konobe u 6 slika
Etnografski muzej Istre
AVCHD
Buletić, Mario (montaža, redatelj )
Hauser, Nuša (kamera )
2013.
video
Videoteka
VDT-343
2013
MUVI 05/2014
vinarstvo
etnologija
Istra
Etnografski muzej Istre
Video zapis o šest vinara (bez etikete) iz različitih djelova Istre snimljen je povodom programa Martin bez etikete kojeg svake godine organizira Centar za nematerijalnu kulturu Etnografskog muzeja Istre (CENKI) u Pićnu. Tema u fokusu interesa je stara istarska sorta - teran. Vinari se ne zaustavljaju na tome već svaki na svoj način prepričava svoj odnos i priču koja ih veže za uzgoj loze i proizvodnju vina. (Mario Buletić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’Istria, Pazin - sadržaj filma i tehnički podaci)

polje za pretragu:

Od alkemije do ljekarništva
Gradski muzej Varaždin
4 K video
Šimunić, Ljerka (stručna savjetnica)
Krešić, Dražen (redatelj )
Klier, Julija (scenarij)
Chytil, Damir (kamera , snimatelj zvuka, montaža)
Eldan, Petar (glazba)
Varaždin
2019.
video
Videoteka
vdt-448
2019
MUVI 08/2020
Kulturno-povijesni odjel
ljekarništvo
stalni postav
Varaždin
Gradski muzej Varaždin
Film donosi priču o razvoju ljekarništva i medicine u Varaždinu od alkemičara preko kirurga, brijača i kupalištaraca do dolaska uglednoga belgijskog liječnika Ivana Krstitelja Lalangua 1772. godine. Lalangue je u grad stigao na poticaj bečkog Dvora i u sklopu reformi zdravstva carice Marije Terezije radi unapređenja liječenja i prosvjećivanja puka o pitanjima porodiljstva, higijene i zaštite zdravlja. Filmovi Gradskog muzej Varaždin dio su serijala od pet kratkih filmova snimljenih u pet izložbenih salona stalnog postava Kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin u Starom gradu. Serijal je dio EU-ova projekta Living Castles – Mreža „živih” dvoraca, a oblik je održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa. Svaki je film priča kojom se posjetiteljima prenose šira znanja o pojedinim muzejskim cjelinama, i to u sklopu tema Vlasnici Staroga grada, Varaždinski cehovi, Od alkemije do ljekarništva, Koncert u Starom gradu i Ljubav lajtnanta Milića (prema motivima novele Ksavera Šandora Gjalskog). Nositelj projektne aktivnosti je Gradski muzej Varaždin. Voditelj projekta je ravnatelj Muzeja Ivan Mesek. Osmišljavanje scenarija i koordinaciju projekta potpisuje Ljerka Šimunić. Cilj snimanja filmova bila je dopuna stalnog postava novim, suvremenim i inovativnim sadržajima radi opsežnije i zanimljivije prezentacije baštine. Suradnici: Umjetnička organizacija Gllugl (produkcija), Dražen Krešić (režija), Damir Chytil (kamera/postprodukcija) i Julia Klier (scenarij). Uloge u filmovima: Marinko Prga, Zdenko Brlek, Karlo Mrkša, Darko Plovanić, Filip Eldan, Nikša Eldan, Dubravko Torjanac, Davor Pahić, Jura Ruža, Damir Puja, Ivana Zanjko, Katarina Arbanas, Dražen Krešić, Mladen Grof Jerneić Erdödy, Sanjin Rožić, Jakov Jozić, Tomislav Krobot, Sara Ipša, Matko Buvač, i Tena Antonija Torjanac.

polje za pretragu:

Od barake do fabrike
Muzej Staroga Grada
j
Palašti, Andrea (redatelj , scenarij, kamera )
2018.
video
Videoteka
vdt-428
2018
izložba
prerada ribe
Hvar
Stari Grad
Film je nastao radi promidžbe izložbe' Od barake do fabrike, o preradi ribe na otoku Hvaru', koja se održala u Muzeju Staroga Grada od 14. kolovoza do 30. rujna 2018. Autorica filma je umjetnica Andrea Palašti koja je kao multimedijska suradnica sudjelovala u pripremi i nastanku izložbe. Nastalim videoradom koristilo se na stranicama društvenih mreža i službenoj mrežnoj stranici Muzeja Staroga Grada kao svojevrsnim mamcem, promocijskom najavom za izložbu. Dokumentirajući procese nastanka izložbe u suradnji s kustosicom, od fotografiranja sakupljene građe, popratnih aktivnosti (soljenje ribe u drvenim bačvicama) pa do odabira sakupljenih arhivskih materijala, autorica je proizvela rad koji funkcionira kao promocijski multimedijski materijal u službi muzejskog marketinga jednako kao i samostalni umjetnički rad. (Veronika Gamulin, Muzej Staroga Grada - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Od palače do muzeja
Muzej antičkog stakla
H.264, mp4, HD
Fadić, Petar (montaža, snimatelj, redatelj )
Fadić, Ivo (scenarij)
Zadar
2012.
video
Videoteka
vdt-310
2012
palača Cosmacendi
MUVI 04/2012
Zadar
Muzej antičkog stakla
Osnovna misao vodilja ovog filma jest povijesni kontinuitet palače Cosmacendi iz kraja 19. stoljeća na zadarskom bastionu Moro, koja je danas otvorena javnosti kao Muzej antičkog stakla. Film je podijeljen u dva djela, kako vizualno tako i glazbom. U prvom dijelu filma, kroz vedute Zadra i same palače sa starih razglednica, prati nas simfonijska pjesma Sunčana polja iz (1919.) Blagoja Berse, skladatelja koji je u to vrijeme živio i stvarao u Zadru. Kadrovi se kroz vremenski slijed 19. i 20. stoljeća pretaču u motive modernog Zadra, stanja palače prije potpunog obnavljanja, te arheoloških istraživanja bedema prije početka gradnje modernog aneksa za Muzej antičkog stakla. Tu su kadrovi stanja unutrašnjosti palače prožeti s arhitektonskim nacrtima obnove i gradnje. Upravo sa slikama zapuštenosti zgrade i novozapočetim radovima, te uzdizanja novog aneksa muzeja završava prvi dio filma. Sugestivna suvremena glazba 2010 Staklena odiseja autora Milka Belevskog najavljuje Muzej antičkog stakla kao dio modernog današnjeg Zadra. Slijede kadrovi potpuno obnovljene palače i muzejskog interijera. Prikazan je stalni muzejski postav i materijal izložen u muzeju. Ovaj film je snimljen za izložbu ''Od palače do muzeja'' (2011.), a po završetku izložbe postao je dijelom video zapisa stalnog postava Muzeja antičkog stakla, u ulaznom dijelu muzeja.

polje za pretragu:

Od zvuka do sjećanja - snimanje materijala
Memorijalni centar „Lipa pamti”
mp4
Gović Marković, Vana (stručna savjetnica)
Vičić, Ivo (redatelj , scenarij, stručni savjetnik, snimatelj zvuka, montaža)
Šalov, Ksenija (kamera )
2021.
video
Videoteka
vdt-486
2021
MUVI 09/2022
umjetnička instalacija
Vičić, Ivo
Memorijalni centar „Lipa pamti”
Memorijalni centar „Lipa pamti” posvećen je sjećanju na 269 stradalih Lipljana, trajnom upozoravanju na razorne posljedice rata te na nepoštovanje temeljnih ljudskih prava. Na jedno se pitanje uvijek iznova traži odgovor: Kako trajno odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Program Prepoznavanje odsustva na spomenuto pitanje odgovara iz perspektive suvremene umjetnosti, i to već petu godinu zaredom. Na javnom pozivu za privremene umjetničke projekte u javnom prostoru Lipe 2021. godine žiri je za realizaciju odabrao dva site-specific rada. Ovim radom Memorijalni centar „Lipa pamti” predstavlja rad 'Od zvuka do sjećanja' umjetnika Ive Vičića. Tijekom rujna i listopada 2021. Vičić je kreirao i zabilježio zvučni „portret” lipajskog krajolika koji je predstavio u obliku zvučne instalacije, ali i u formatu LP albuma. Odbacujući jezik doslovne prezentacije, istražio je koliko se u zvukovima suvremene Lipe otkrivaju mehanizmi traumatske stvarnosti te u kojoj mjeri uopće svakidašnje i trivijalno može postati označiteljem traumatičnog iskustva. (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka – sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Peka
Muzej Cetinske krajine Sinj
1920x1080 FHD
Gugić, Ante (kamera , montaža, redatelj )
Domazet, Daria (scenarij)
Petričević Banović, Danijela (scenarij)
Librenjak, Anita (scenarij)
Vrca, Angela (scenarij)
Sinj
2018.
video
Videoteka
vdt-423
2018
arheologija
etnologija
peka
tradicijsko jelo
Sinj
Cetinjska krajina
Muzej Cetinske krajine - Sinj
Postojanje lončarske tradicije u Cetinskoj krajini povezano je s najstarijim slojevima prapovijesnih razdoblja. Priprema jela na otvorenom ognjištu tisućljetna je tradicija našeg područja o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Postupak izrade glinenog posuđa zahtijevao je veliku vještinu, a posude su bile namijenjene kuhanju i pohrani hrane. Glineni predmet osobitog oblika i namjene bila je peka, plitka zvonolika posuda za pečenje kruha, mesa i drugih namirnica. Hrana se stavljala na ognjište, poklapala pekom te prekrivala žeravicom. Peka se izrađivala na ručnome lončarskom kolu. Tradicijsko nasljeđe izrade lončarskih proizvoda zadržalo se u Potravlju, jednom od lončarskih središta u Cetinskoj krajini, koje je upisano na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. (Anita Librenjak, Muzej Cetinske krajine – Sinj, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Pet
ArtDizajn d.o.o.
Etnografski muzej Zagreb
mp4
Šiško, Nikola (redatelj , kamera , montaža)
Viljetić, Gordana (scenarij)
Rittig Šiško, Tea (scenarij)
Zagreb
Zagreb
2017.
video
Videoteka
vdt-409
2017
etnologija
životinja
Zagreb
Etnografski muzej Zagreb
'Pet' je kratkometražni dokumentarni film koji se sastoji od pet priča o suživotu ljudi i kućnih životinja u urbanoj sredini Zagreba danas. Prva priča 'Nevenov svijet' uvodi gledatelje u egzotični svijet zmija iza vrata jednog naizgled običnoga zagrebačkog stana. Slijede 'Damir i Tango, čovjek i pas', par koji dijeli sve, život, stan, tanjur, krevet i – osjećaj. 'Marinina mačkopriča' govori o posebnosti svakodnevice 40-ak mačaka i osmero ljudi, članova jedne obitelji, a Vedranova kocka veselja o zaljubljeniku u meditativno ozračje akvaristike i njezinoj ulozi u očuvanju vrsta koje više nije moguće pronaći u prirodi. Za kraj,' Evo ga, Grga!' – afrička siva papiga priča sama za sebe. Film je snimljen za potrebe izložbe 'O životinjama i ljudima' koja se u Etnografskom muzeju u Zagrebu održavala od 22. travnja do 12. listopada 2017. (Gordana Viljetić, Etnografski muzej Zagreb, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka
mp4
Ukus (redatelj , scenarij, kamera , montaža)
Rijeka
2017.
video
Videoteka
vdt-425
2017
muzejski interijer
muzejski eksterijer
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Kratki film snimkom muzejskog interijera i eksterijera bespilotnom letjelicom i animiranim fotografijama predmeta i njihovih dijelova iz fundusa na moderan i ritmički način pokušava pomiješati trenutačni izgled Muzeja s njegovom važnošću za grad Rijeku i njezinu okolicu, ističući vrijednost predmeta izloženih u njemu. Isticanjem jednog od najistaknutijih predmeta iz fundusa, prsluka za spašavanje s parobroda Titanic, te njegovim povezivanjem s “plovećom” maketom parobroda, pokušava se postići analogija onih koji su bili, prisjećajući se...

polje za pretragu:

Povijest Prirodoslovnog muzeja u Splitu
Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita
Boban, Josip (redatelj , scenarij, kamera , snimatelj zvuka, montaža)
Stermšek, Darko (snimatelj zvuka, kamera )
2020.
video
Videoteka
vdt-445
2020
povijest
Prirodoslovni muzej u Splitu
Tartaglia, Ivo
Girometta, Umberto
Prirodoslovni muzej u Splitu osnovan je 19. ožujka 1924. Osnivač je bio grad Split s tadašnjim gradonačelnikom Ivom Tartaglia, koji je, u suradnji s prof. Umbertom Giromettom, zaključio da je Splitu potreban Prirodoslovni muzej kako bi se imale gdje čuvati prirodoslovne zbirke što su u to vrijeme donirane gradu. Umberto Girometta ujedno je postavljen za prvog ravnatelja Muzeja. U Muzeju se kroz povijest izmijenilo ukupno osam ravnatelja, a do danas je promijenjeno i pet lokacija. Usprkos svim problemima, Muzej danas djeluje u javnosti organiziranjem izložaba, održavanjem edukativnih radionica, ugošćivanjem uglednih predavača iz područja prirodnih znanosti, surađujući sa znanstvenim i stručnim institucijama u različitim stručnim i znanstvenim projektima te sudjelujući na konferencijama i kongresima. (Josip Boban, Prirodoslovni muzej u Splitu – sadržaj filma i tehnički podatci)