Samoborski muzej Eclectica d.o.o. Muzejski dokumentacijski centar Gamulin, Judita (redatelj , scenarij) Sutlar, Tomislav (kamera ) Jurman-Osip, Dajana (scenografija) Stojanović, Tomislav (montaža) Gamulin, Luka (montaža zvuka) Lešić, Mislav (ilustracija) Šumberac, Manuel (animacija) Zagreb 2020. video Videoteka vdt-456 2020 kulturna baština MUVI 08/2020 In cultura veritas Samoborski muzej Samobor Produkcijska kuća Eclectica izradila je videospot u kojemu se prikazuje Samoborski muzej te muzejski predmeti koji su proizvod samoborske staklarske industrije i govore o tradiciji ispijanja pića dobrodošlice u Samoboru, poput bilikuma s natpisom 'Živio', koji je digitaliziran u sklopu projekta.
U spotu su korišteni efekti kao što su animirani 3D efekt na fotografijama i 2D animacija crteža. Film je sinkroniziran na tri jezika – hrvatski, slovenski i engleski.
Muzejski dokumentacijski centar (MDC) kao jedan od partnera sudjelovao je od 1. kolovoza 2018. do 30. studenog 2020. u projektu In cultura veritas – razvojem atraktivne turističke destinacije do bolje valorizacije i održivog korištenja kulturne baštine u sklopu programa prekogranične suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020. Među zadaćama MDC-a bilo je predstavljanje i promocija kulturne baštine te unapređenje ponude muzeja uključenih u projekt (Samoborski muzej, Gradski muzej Jastrebarsko, Muzej Sveti Ivan Zelina i Muzej baroka u Šmarju pri Jelšah). U tu je svrhu MDC u sklopu niza radionica s kustosima muzeja uključenih u projekt odredio predmete, povijesne ličnosti i događaje koji povezuju materijalnu i nematerijalnu baštinu tih regija s vinskom tradicijom. Na osnovi rezultata radionica izrađeno je pet promotivnih videospotova – četiri kojima se promoviraju muzeji te jedan kojim se promovira cjelokupna turistička destinacija.
Produkcijska kuća Eclectica izradila je videospotove kombinirajući storytelling s različitom muzejskom građom i inovativnim vizualnim „vokabularom”.
(Zrinka Marković, Muzejski dokumentacijski centar - sadržaj filma i tehnički podatci)
Skriveno blago Makedonije - ljepota koja ne poznaje granice Dubrovački muzeji - Etnografski muzej Gjukić, Božidar (kamera ) Vukadin, Marija (redatelj ) Hajdić, Branka (stručna savjetnica) Letunić, Ivo (snimatelj zvuka) Lovrenčić, Konrad (snimatelj zvuka) Vukadin, Marta (montaža) Dubrovnik 2021. video Videoteka vdt-494 2021 izložba etnologija MUVI 09/2022 Dubrovnik Dubrovnik Hajdić, Branka Miš, Ljerka Izložba 'Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice' predstavlja bogatu tekstilnu, ali i drugu građu prikupljenu na području Makedonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te tijekom 1950-ih i 1960-ih godina koja se kao dio kolekcija ili muzejskih zbirki sačuvala u Dubrovniku.
Posebnu ulogu u povijesti istraživanja i prikupljanja makedonskih narodnih nošnji imala je učiteljica Jelka Miš (1875. – 1956.), koja je, potaknuta duhom nacionalnog buđenja, na svojim putovanjima Makedonijom prikupila brojnu građu te je 1932. godine darovala Dubrovniku sa željom da se osnuje Etnografski muzej. Uz muzejske izloške, predstavljeni su i vrijedni primjerci iz fundusa FA Linđo, kao i predmeti privatnih kolekcionara.
(Branka Hajdić, Dubrovački muzeji – Etnografski muzej Dubrovnik- sadržaj filma i tehnički podatci)
Sortiranje starih fotografija grada Hvara TV Student FPZG Zagreb 2020. video Videoteka vdt-459 2020 MUVI 08/2020 zbirka fotografija fotografija Hvar Muzej hvarske baštine Dejanira Burmas Domančić je viša kustosica Muzeja hvarske baštine. Zadatak joj je bio sortirati stare fotografije grada Hvara po tematici. Uz pomoć svoje kćeri Lane ih počinje sortirati i usput iznosi neke zanimljiive crtice iz povijesti vezane uz određene fotografije.
(Dejanira Burmas Domančić, Muzej hvarske baštine, Hvar - sadržaj i tehnički podatci)
Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte Muzej hrvatskih arheoloških spomenika AVCHD Alajbeg, Zoran (scenarij) Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera ) Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij) Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica) Alajbeg, Ante (autor glazbe) Split 2020. video Videoteka vdt-444 2020 arheologija izložba Šolta Brač Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka.
„Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka.
(Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
Staklena Odiseja : staklo u opremi i teretu broda Muzej antičkog stakla H.264, mp4, HD Brzac, Marino (redatelj , scenarij, montaža) Zadar 2012. video Videoteka vdt-312 2012 arheološko istraživanje antičko staklo podmorsko istraživanje Muzej antičkog stakla Film 'Staklena Odiseja : staklo u opremi i teretu broda' dokumentira značajno podmorsko nalazište kod otoka Koločep, a prikazivan je uz izložbu 'Staklena odiseja / Staklo u opremi i teretu broda'.
Širokim kadrom morskog dna s ostacima broda, preko prikaza ronioca i njihovog rada, prikazuju se polja stakla, vrijednog tereta kojeg je između ostalog prevozio ovaj brod.
Zanimljivo je vidjeti ogromne količine prozorskih stakala, ali i nalaza ostalih uporabnih predmeta. Prikazan je i rad samih ronioca na lokalitetu, od fotografiranja, mjerenja, ucrtavanja do vađenja predmeta.
Uz sugestivnu izvedbu klape Navalia na glazbu Vjerana Šalomona ovaj film uz dokumentarističku ima i iznimnu umjetničku vrijednost.
Staklene perle : izrada na plameniku Muzej antičkog stakla DV Gospić, Marin (redatelj , scenarij, snimatelj, montaža) Belevski, Milko (glazba) Zadar 2012. video Videoteka vdt-311 2012 MUVI 04/2012 muzejski suvenir Zadar Muzej antičkog stakla Gospić, Antonija Film prikazuje izradu staklenih perli na plameniku, demonstraciju koju je svakodnevno moguće vidjeti u samom Muzeju antičkog stakla u Zadru.
Djelatnica muzeja Antonija Gospić izrađuje slaklene perle na plameniku, koji koristi kombinaciju plina i kisika kako bi se postigla temperatura iznad 1000°C. Na moderni način repliciraju se oblici i motivi koji su srodni staklenom nakitu iz vremena antike. U procesu izrade perli zagrijava se stakleni štapić, koji se omata na metalnu šipku, te se oblikuje u željeni oblik sa raznim vrstama ukrašavanja. Nakon izrade, perle je potrebno postepeno hladiti, pa se tek onda mogu upotrijebiti za izradu raznih vrsta nakita.
Nakitne predmete s perlama izrađenim na ovim demonstracijama Antonija Gospić izrađuje u muzejskoj radionici i sastavni su dio bogate ponude muzejske suvenirnice. Upravo s tim gotovim nakitnim primjercima i završava ovaj film.
Film je napravljen za potrebe održavanja izložbe'' Ex igne – Iz vatre'', Antonija Gospić (izložba nakita), koja je otvorena 27. siječnja 2012. povodom održavanja manifestacije Noć muzeja 2012.
Stakleno blago Akvileje Forte Digital j.d.o.o. Muzej antičkog stakla MPEG-2 Granić, Damir (redatelj , scenarij) Kujundžić, Marko (kamera , montaža) Stipčević, Ivan (kamera ) Zadar Zadar 2018. video Videoteka vdt-401 2018 izložba antičko staklo Akvileja Italija Nacionalni arheološki muzej Akvileje Muzej antičkog stakla Film 'Stakleno blago Akvileje' prikazuje izložbu istoimenog naziva otvorenu u Muzeju antičkog stakla u Zadru 11. siječnja 2018. godine. Izložba je nastala je kao plod suradnje Muzeja antičkog stakla u Zadru i Nacionalnoga arheološkog muzeja Akvileje.
Zadarski kontakt s prostorom Akvileje obuhvaća razmjenu, i duhovnu i materijalnu, iz više povijesnih razdoblja. Dok su primjerice zadarski zaštitnici sv. Krševan i sv. Zoilo, kao kasnoantički stanovnici Akvileje, odraz duhovnog nasljeđa prenesenog u Zadar, nekoliko stoljeća prije odvijala se materijalna transakcija u vidu trgovine dragocjenim staklenim proizvodima.
Ovom izložbom, suprotstavljajući tipologiju staklene zbirke Muzeja antičkog stakla u Zadru proizvodima akvilejskih antičkih staklarskih radionica koje se čuvaju u Nacionalnome arheološkom muzeju Akvileje, revitalizirao se taj davni, antički susret, ali je stvoren i poticaj za novu suradnju.
Izložbi je bio cilj ilustrirati i vrijednost akvilejske luke kao distribucijskog središta, prije svega za staklenu galanteriju siro-palestinskog područja, Cipra ili Egipta. Građu od pedeset ekskluzivnih predmeta odabrali su i izložili Šime Perović i dr. sc. Ivo Fadić. Uz kadrove vrijednih staklenih predmeta iz Nacionalnoga arheološkog muzeja Akvileje izloženih u MAS-u zabilježeno je i otvorenje izložbe.
[Jadranka Belevski, Muzej antičkog stakla u Zadru, sadržaj filma i tehnički podatci]
Suvremene umjetnici u stalnom postavu MUO-a / Božica Dea Matasić: In - Verzija" Muzej za umjetnost i obrt avi Grujić, Tibor Ivan (redatelj , scenarij, kamera , montaža) Matasić, Božica Dea (scenarij) Fučkan, Jasmina (stručna savjetnica) Zagreb 2017. video Videoteka vdt-470 2017 Matasić, Božica Dea umjetnički rad MUVI 08/2020 Zagreb Muzej za umjetnost i obrt Film "Božica Dea Matasić: IN-verzija" prezentira i ujedno dokumentira izložbu koju je ta vizualna umjetnica realizirala u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt kao umjetničku intervenciju zamišljenu za taj muzejski ambijent. Riječ je o gostovanju u sklopu ciklusa "Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO (od 2009. do danas)".
Tema izložbe vezana je za propitivanje konteksta virtualne prezentacije u paralelnom odnosu s izvornim doživljajem muzejske umjetničke zbirke. Autorica metodom simuliranja alternativnoga trodimezionalnog prostora stvara verziju muzejskog postava u kojoj se multipliciranjem izdvojenih eksponata mijenja simbolička uloga utemeljena upravo na njihovoj materijalnoj prisutnosti koja govori o sučeljavanju unikatnosti i masovnosti. Na hrvatskoj likovnoj sceni ta je intervencija Božice Dee Matasić ujedno i prva samostalna izložba u cijelosti realizirana u VR tehnologiji.
Tomislav Gotovac: Anticipator kriza - Kuda idemo ne pitajte / trailer 4 Muzej moderne i suvremene umjetnosti Projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture Quicktime Rijeka Rijeka 2017. video Videoteka vdt-417 2017 izložba suvremena umjetnost Muzej moderne i suvremene umjetnosti Gotovac, Tomislav Serija od četiri promocijska videa (najave) nastala je u povodu retrospektivne izložbe 'Tomislav Gotovac: Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte', koja se od 22. rujna do 26. studenoga 2017. održavala u novootvorenoj zgradi Muzeja moderne i suvremene umjetnosti na lokaciji Benčić.
Za tri najave autori Sara Salamon i Zoran Medved izabrali su isječke iz filmova Plastični Isus i Dead Man Walking u kojima se u različitim radnjama kao glavni protagonist pojavljuje Tomislav Gotovac.
Tomislav Gotovac (1937. - 2010.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika druge polovice dvadesetog stoljeća, koji je obilježio filmsku, likovnu i izvođačku praksu, te je ostavio neizbrisiv trag na generacije umjetnika. Balansirajući između različitih medija ostvario je intrigantan opus baziran na proklamaciji da nema razlike između života i umjetnosti. Ili, njegovim riječima, Kad ujutro otvorim oči, ja vidim film. Posljednjih petnaestak godina njegov je opus dobio zasluženu valorizaciju na internacionalnoj umjetničkoj sceni, a njegova djela su postala dio kolekcija istaknutih muzeja, poput Centre Pompidou u Parizu, Museum of Modern Art u New Yorku i Art Institute of Chicago. Njegova djela su po prvi put bio cjelovito predstavljena na retrospektivnoj izložbi održanoj u MMSU-u u Rijeci 2017. godine.
Tomo Savić - Gecan Muzej suvremene umjetnosti - Zagreb mp4 Rasol, Jasenko (redatelj , kamera , montaža) Janković, Radmila Iva (scenarij) Zagreb 2020. video Videoteka vdt-474 2020 MUVI 08/2020 izložba Zagreb Savić Gecan, Tomo Muzej suvremene umjetnosti Tomo Savić-Gecan jedan je od zacijelo najradikalnijih umjetnika srednje generacije koji već dugo živi u Nizozemskoj, gdje je, uz gostovanja u drugim sredinama, nastavio aktivno djelovati te potvrdio svoj status na međunarodnoj umjetničkoj sceni. Retrospektiva 2020 u Muzeju suvremene umjetnosti prva
je veća autorova samostalna izložba u Hrvatskoj na kojoj je predstavljeno njegovo dosadašnje stvaralaštvo.
Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske mp4 Muzej Međimurja Čakovec (producent) Kovač, Janja (stručna suradnica) Reci Da (Denis Perčić) (producent) Perčić, Denis (redatelj , scenarij, montaža) Goričanec, Ivan (scenarij) Miljančić, Bojan (glazba) Čakovec 2019. video Videoteka vdt-440 2019 nematerijalna baština baština etnologija lončarstvo MUVI 08/2020 sjeverozapadna Hrvatska Muzej Međimurja Čakovec Film 'Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske' govori o tradiciji izrade glinenih predmeta na lončarskom kolu s fokusom na nositelje vještine tradicijskog lončarstva na području Međimurja.
Danas su preostala samo još dva aktivna lončara: Đurđica Horvat i Lovro Pergar. Oboje sudjeluju u filmu demonstrirajući vještinu izrade i svoju lončarsku priču.
Film je snimljen u sklopu projekta 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec, a bit će dio stalnog postava muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurja koji će se oformiti u fortifikaciji kompleksa Starog grada u Čakovcu.
(Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec - sadržaj filma i tehnički podatci)
Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije LM Komunikacije d.o.o. Muzej Međimurja Čakovec mp4 Hamer, Benjamin (redatelj , kamera , montaža) Kovač, Janja (scenarij) Fras, Zoran (kamera ) Čakovec 2017. video Videoteka vdt-406 2017 nematerijalna kulturna baština čipkarstvo baština Međimurje Muzej Međimurja Čakovec 'Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije' drugi je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec.
Cilj je projekta istražiti i dokumentirati trenutno stanje svih nematerijalnih dobara na području Međimurja.
Godine 1995. učiteljica u Svetoj Mariji Nada Mance otkrila je da se u ovom mjestu izrađivala čipka na batiće. Krenuvši u istraživanje, otkrila je da to bila uobičajena praksa za mlade djevojke i žene koje su zaradom od prodaje čipke popunjavale kućni budžet. Nakon usporedbe s lepoglavskom čipkom otkrivene su značajne razlike: svetomarska se čipka izrađuje bez predloška, tzv. prostoručnom tehnikom, ima četiri karakteristična uzorka velike starine te se koristi isključivo u ženskom oglavlju - poculici s pet cakni.
Danas ovu vještinu živom održavaju obnoviteljica Nada Mance i udruga 'Svetomarska čipkarica'.
73 - 84 od 106
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
