32. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, Interliber 2013. jpg Brković, Jasmina (fotograf) Zagreb 2013. album digitalnih fotografija Fototeka M-672 2013 posjetitelji muzejsko izdavaštvo 2013. Zagreb Zagrebački velesajam izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Bučar, Denis Brković, Jasmina Kocijan, Maja Interliber Radovanlija Mileusnić, Snježana Zgaga, Višnja Josipović, Ivo Muzejski dokumentacijski centar Od 1982. godine, MDC organizira izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. Cilj te jedinstvene specijalizirane izložbe jest kontinuirana i cjelovita prezentacija godišnje izdavačke djelatnosti hrvatskih muzejskih ustanova u okruženju drugih hrvatskih izdavača i nakladnika.
32. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija održana je u sklopu 36. međunarodnog sajma knjiga i učila (Interliber) na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. studenoga 2013.g.
MDC-ovom pozivu na sudjelovanje 32. izložbi održanoj 2013. godine odazvalo se 105 muzeja i galerija iz 61 grada u Hrvatskoj. Predstavljen je cjelokupni recentni, jednogodišnji muzejski izdavački korpus koji obuhvaća 567 novih naslova tiskanih i elektroničkih publikacija, sedam DVD-ova, 298 muzejskih plakata te niz razglednica, kalendara, slagalica i ostaloga muzejskoga promidžbenog materijala.
Prvi put je na izložbenom prostoru MDC-a izložen izbor iz izdavačke djelatnosti Narodnoga muzeja Slovenije iz Ljubljane, čime je započet projekt predstavljanja izložbene djelatnosti muzeja u europskom okruženju.
MDC-ov štand su posjetili studenti Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na čelu s profesoricom dr. sc. Žarkom Vujić gdje su od dugogodišnje voditeljice MDC-ove knjižnice i voditeljice projekta izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija knjižničarske savjetnice mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić mogli čuti izlaganje o muzejskom izdavaštvu.
Štand je i ove godine sa savjetnicima posjetio predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović.
37. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, Interliber 2018. jpg Bučar, Denis (fotograf) Zagreb 2018. album digitalnih fotografija Fototeka M-707 2018 izložba publikacija promocija 2018. Zagreb Roth, Ivan Tudor Perković, Nevena Poljičak, Ivica Kušen, Dražen Barišić, Zvonko Detling, Denis Maković, Zvonko Vinaj, Marina Kocijan, Maja izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Muzejski dokumentacijski centar Interliber Na Zagrebačkom Velesajmu, od 13. do 18. studenoga 2018. godine održana je 37. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koju je priredio Muzejski dokumentacijski centar u sklopu 41. Interlibera - međunarodnog sajma knjiga i učila. Broj muzeja koji su sudjelovali na izložbi je 116 muzeja iz 66 gradova, sa 722 nova naslova tiskanih i elektroničkih publikacija i 290 plakata. Popratna manifestacija uz izložbu bila je promocija monografskoga kataloga Valpovački vlastelini Prandau-Normann (Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Državni arhiv u Osijeku, Muzej Valpovštine u Valpovu) održana na Velesajmu 15. studenoga 2018.
38. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, Interliber 2019. jpg Bučar, Denis (fotograf) Zagreb 2019. album digitalnih fotografija Fototeka M-708 2019 publikacija izložba 2019. Zagreb Interliber Radovanlija Mileusnić, Snježana izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Kocijan, Maja Komšo, Darko Biškupić, Božo Buzov, Marija Demonja, Damir Klemenčić, Stane Premzl, Primož Na Zagrebačkom Velesajmu, od 12. do 17. studenoga 2019. godine održana je 38. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koju je priredio Muzejski dokumentacijski centar u sklopu 42. Interlibera - međunarodnog sajma knjiga i učila. Broj muzeja koji su sudjelovali na izložbi je 116 muzeja sa 692 nova naslova tiskanih i elektroničkih publikacija i 285 plakata. Popratne aktivnosti uz izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija održane na Zagrebačkom Velesajmu bile su: promocija monografije dr. sc. Damira Demonje, „Arhitektura franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu) do kraja 16. stoljeća“ (izdavača Arheološkog muzeja Istre u Puli i Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba); promocija knjige „Zbirka tradicijskih dječjih igračaka“ autorice dr. sc. Iris Biškupić-Bašić (izdavač Etnografski muzej u Zagrebu); promocija monografije „Zbirka ampelografskih upodobitev Vinzenza & Conrada Kreuzerja“ (izdavač Umetniški kabinet Primož Premzl); promocija nematerijalne baštine „Podravina u srcu i duši“ uz nastup ženskog vokalnog sastava Đurđevčice koji je izveo tradicijske napjeve Podravine, nastup cimbalista - Cimbulaški štiklec (umijeće izrade i sviranja cimbala je nematerijalno kulturno dobro RH) te prezentaciju i degustaciju tradicionalnih slastica: pogača z oreje (nematerijalno kulturno dobro RH) i svetojanske kukuruzne zlevanke.
Arheološka zbirka Osor, Cres jpg Validžija, Iva (fotograf) Osor 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-633 2014 arheologija 2014. otok Cres Osor Arheološka zbirka Osor Zorić, Vesna Album fotografija nastao je pri terenskom obilasku Arheološke zbirke Osor. Zgrada nekadašnje Gradske vijećnice i loggie građene od 1410. do 1450. godine u kojoj se smjestila Arheološka zbirka Osor od vremena svog otvaranja za javnost 1889. godine, renesansno je zdanje izgrađeno istovremeno s ostalim javnim zgradama na glavnom gradskom trgu - biskupskom palačom i katedralom. U prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima, srednjovjekovnom pleternom ornamentikom i renesansnim spolijama, dok su na prvom katu vijećnice izloženi predmeti iz vremena ranog Rimskog carstva.
Arheološki muzej Narona, Vid jpg Validžija, Iva (fotograf) Vid (Metković) 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-687 2015 arheologija 2015. Vid (Metković) Arheološki muzej Narona Posjet stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona 17. prosinca 2015. (Iva Validžija, MDC, upute oko preimenovanja registriranih zbirki). Muzej je izgrađen na ostacima antičkoga grada Narone, današnjeg mjesta Vid koji se nalazi četiri kilometra sjeverozapadno od središta Metkovića. Arheološka istraživanja 1995. i 1996. godine na lokalitetu Plećašove štale rezultirala su senzacionalnim nalazom ostataka rimskog hrama - Augusteuma (1. st. pr. Krista / 1. st.) i preko 17 mramornih statua pripadnika carske obitelji, što tu grupu čini najbrojnijom u cijelome Rimskom Carstvu. Muzej je službeno osnovan 2005. godine, a nakon iznimno složenih građevinskih radova za javnost je otvoren na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja 2007.godine. Arhitekt Goran Rako je za projekt muzeja dobio nagradu „Vladimir Nazor“. Muzej je 2009. g. bio nominiran za Nagradu za europski muzej godine - EMYA.
Arheološki muzej u Zagrebu, obnova nakon potresa jpg Bučar, Denis (fotograf) Zagreb 2020. album digitalnih fotografija Fototeka M-709 2020 obnova štete od potresa 2020. Zagreb Arheološki muzej u Zagrebu Arheološki muzej u Zagrebu smješten je u palači Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu. Na zgradi su se nakon niza potresa u nedjelju 22. ožujka 2020. godine pojavila oštećenja zgrade - pukotine na vanjskom dijelu zgrade kao i brojne napukline u unutrašnjosti zgrade, uz teža oštećenja stalnog postava i predmeta. Fotografije prikazuju obnovu šteta na unutrašnjosti zgrade nastalih u razornom potresu koji je zadesio Zagreb. Snimio Denis Bučar (MDC), 10.rujna 2020. godine.
CIDOC konferencija u Zagrebu jpg Dautbegović, Jozefina (fotograf) Zagreb 2005. album digitalnih fotografija Fototeka M-3 2005 2005. Franulić, Markita Radovanlija Mileusnić, Snježana Vinterhalter, Jadranka Šimat, Mirna Hrvatski državni arhiv ICOM CIDOC Pintarić, Snježana Muzejski dokumentacijski centar Dražin-Trbuljak, Lada Mihalić, Veljko Majnarić Radošević, Dunja Godišnja konferencija Komiteta za dokumentaciju CIDOC Međunarodnog vijeća za muzeje ICOM održala se u prostoru Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu od 24. do 27. svibnja 2005. godine u organizaciji Muzeja grada Zagreba i Muzejskog dokumentacijskog centra. Veliki stručno-znanstveni skup "Dokumentacija i korisnici" okupio je vodeće svjetske i domaće stručnjake na polju primjene informatičke tehnologije u muzejima. Trideset i osam stručnjaka predstavilo je svoje projekte na temu muzejskih dokumentacijskih standarda, digitalizacije kulturne baštine i očuvanja digitalne baštine, diseminacije informacija korisnicima, projektiranja sustava znanja s otvorenim pristupom, online zbirki, multimedije, muzejskih mreža i umrežavanja šire obitelji baštinskih ustanova – arhiva, knjižnica i muzeja.
Dodjela godišnjih nagrada Hrvatskog muzejskog društva za 2009. godinu Franulić, Markita (fotograf) Zagreb 2010. album digitalnih fotografija Fototeka M-508 2010 nagrada 2010. Zorić, Vesna Osrečki Jakelić, Dubravka Dubrović, Ervin Hrvatsko muzejsko društvo Brunović, Eva Jelavić, Željka Šola, Tomislav Muzej grada Zagreba Ivić, Vinko Brkić Midžić, Silvija Radovčić, Jakov Brenko, Aida Nikočević, Lidija Prlj-Šimić, Nediljka Krizmanić, Katarina Pavlinek, Nika Gašparović, Miroslav Radovčić, Slobodanka Fotografije iz albuma prikazuju svečanu dodjelu nagrada Hrvatskog muzejskog društva za 2009. godinu, održanu 2010. u Muzeju grada Zagreba. Nagrade su dodjeljivali Dubravka Osrečki Jakelić (MUO), Vinko Ivić (MGZ), prof. dr.sc. Tomislav Šola i Silvija Brkić Midžić (MUO).
Godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva za 2009. dodijeljene su Muzeju grada Rijeke, za izložbeni projekt “Merika – iseljavanje iz Srednje Europe u SAD 1880. – 1914.” (prosinac 2008. – lipanj 2009.) i Etnografskom muzeju Istre u Pazinu za izložbu “Valiže&deštini“ (travanj - rujan 2009.). Posebno priznanje dodijeljeno je Etnografskom muzeju u Zagrebu za izložbu „Moć boja: kako su boje osvojile svijet” (ožujak – prosinac 2009.). Nagrada HMD-a za životno djelo Pavao Ritter Vitezović dodijeljena je mr. sc. Jakovu Radovčiću, muzejskom savjetniku iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
EGMUS sastanak, listopad 2003. jpg Franulić, Markita (fotograf) Berlin 2003. album digitalnih fotografija Fototeka M-5 2003 sastanak statistika filmski muzej 2003. Berlin EGMUS Institut für Museumsforschung (Berlin) Institut za muzejska istraživanja (Berlin) Hagedorn-Saupe, Monika Sudionici sastanka Europske grupe za muzejsku statistiku (EGMUS) održanog 9. i 10. listopada 2003. godine u Institutu za muzejska istraživanja u Berlinu (Institut für Museumsforschung, Staatlichen Museen zu Berlin). Na fotografijama je vidljiva i knjižnica Instituta za muzejska istraživanja te pročelje filmskog muzeja u Berlinu, snimljeno prilikom posjeta Berlinu zbog održavanja sastanka stručnjaka za muzejsku statistiku.
Ekomuzej Kuća o batani, Rovinj jpg Validžija, Iva (fotograf) Rovinj 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-642 2014 batana ekomuzej pomorstvo 2014. Rovinj Projekt Ekomuzej „Kuća o batani“ predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci počevši s konzervatoricom Draganom Lucijom Ratković, koja je stručno osmislila okosnicu projekta.
Osnovan 2004. g., Muzej je posvećen istoimenoj ribarskoj brodici i gradu Rovinju, koji je u njoj prepoznao svoj simbol. Batana je tamošnje najrasprostranjenije tradicionalno plovilo - ona zrcali kontinuitet lokalne materijalne i nematerijalne pomorske i ribarske baštine te načina života stanovnika uz more.
Stalni postav ekomuzeja smješten je u tri galerije, a izložba je multimedijska. Izloške, sve redom donacije lokalnog stanovništva, upotpunjuju tekstovi i raznorodni vizualni sadržaji: crteži, arhivske i suvremene fotografije, filmovi, slide projekcije i interaktivni izlošci. Jedna od atrakcija stalnog postava jest komprimirana slide projekcija koja prikazuje dvomjesečni proces gradnje batane. Posjetitelji mogu pratiti razgovor protagonista izložbe na autohtonome rovinjskom dijalektu te zvuke tipičnih rovinjskih ribarskih pjesama - bitinada. Izložba s posjetiteljima komunicira na tri jezika: rovinjskome (materinskom govoru batane), hrvatskome i talijanskome.
U realizaciju postava bili su uključeni domaći ljudi kao bitni živi prenositelji umijeća izrade batane i nematerijalne baštine vezane za nju. Zahvaljujući takvoj inicijativi i koncepciji ekomuzeja, postupak gradnje batane upisan je u registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Muzej je 2007. g. bio nominiran za Nagradu za europski muzej godine - EMYA.
1 - 12 od 131
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
 of img_2872.jpg)
