polje za pretragu:

(z)Animacija
Muzeji Hrvatskog zagorja – Galerija Antuna Augustinčića
Klanjec
2016.
video
Videoteka
vdt-420
2016
edukacija
animacija
Klanjec
Muzeji Hrvatskog zagorja - Galerija Antuna Augustinčića
Augustinčić, Antun
Animirani film nastao je na radionici u Studiju Galerije Antuna Augustinčića, održanoj 7. srpnja 2018., na kojoj je sudjelovala manja skupina klanječkih osnovnoškolaca. Oblikovanjem gline i slikanjem temperama po drvenim pločama, uz dobru ideju, strpljenje, fotoaparat i nešto vremena, tehnikom snimanja kadar po kadar ili stop-animacijom stvorena je iluzija kretanja. Svaka promjena položaja i oblika, nastala stvaralaštvom Matee Toth, Ane Grahovac i Franke Poslek, zabilježena je fotografijom i montirana u videoprojekciju računalnim programom (Windows Movie Maker), tvoreći tako njihov prvi animirani film.

polje za pretragu:

Antička nekropola Zadar
Muzej antičkog stakla
H.264, mp4, HD
Fadić, Petar (montaža)
Fadić, Ivo (redatelj , scenarij, snimatelj)
Zadar
2012.
video
Videoteka
vdt-313
2012
arheološka istraživanja
Muzej antičkog stakla
Film 'Antička nekropola Zadar'' nastao je montiranjem materijala snimljenih za potrebe dokumentacije zaštitnih arheoloških istraživanja na lokalitetima nekropole: Trgovački centar Relja, Vrt Relja, Zrinsko – Frankopanska ulica i Hypo banka u više kampanja između 2005. i 2008. Odmah na početku filma prikazane su pozicije istraživanih lokaliteta na zračnom snimku Zadra. Ovaj film dokumentaristički prati sve faze arheološkog istraživanja, i to od čišćenja terena, pronalaska grobova, čišćenja tih pozicija kroz sve faze i dokumentiranja istih. Prikazani su skeletni ukopi, ukopi u keramičkim i kamenim urnama. Film prati proces čišćenja groba, crtanja po fazama, otvaranja kamenih urni, te vađenje grobnih priloga i njihovo pohranjivanje. Osim prikaza tipologije ukopa, lijepo je vidljiva i sva raznolikost grobnih priloga, u prvom redu staklenih i keramičkih predmeta. Važno je naglasiti da je stakleni materijal s ovih istraživanja sastavni dio stalnog postava Muzeja antičkog stakla u Zadru, a ovaj film se prikazuje u tematskoj dvorani muzeja koja se odnosi na pokapanje.

polje za pretragu:

Balade Vesne Parun
Muzej Prigorja
16x9 HD
Fuzul, Goran (redatelj , kamera , snimatelj zvuka, montaža)
Želle, Morena Želja (redatelj , scenarij)
2020.
video
Videoteka
vdt-491
2020
MUVI 09/2022
izložba
Sesvete (Zagreb)
Muzej Prigorja
Parun, Vesna
Kratki dokumentarni film Balade Vesne Parun snimljen je kao popratni materijal uz istoimenu izložbu koja je u Muzeju Prigorja i u Knjižnici Sesvete otvorena u prosincu 2020. Osim što se bavi javnosti manje poznatim činjenicama iz Vesnine biografije, poput one da je desetak godina života provela u Sesvetama i one da nam je, kao višestruko talentirana umjetnica, u nasljeđe ostavila i znatan opus svojih slikarskih radova, film bilježi i sjećanja bliskog Vesnina prijatelja i njezine sesvetske susjede koja ju je upoznala kao djevojčica. Film je, kao i izložba, prilog Muzeja Prigorja obilježavanju desetogodišnjice smrti jedne od najvećih hrvatskih pjesnikinja. (Morena Želja Želle, Muzej Prigorja, Sesvete – sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Betinski muzej na otvorenome
Muzej betinske drvene brodogradnje
mp4
Rakić, Marin (redatelj , scenarij, kamera , snimatelj zvuka)
Šikić Čubrić, Kate (stručna savjetnica)
Bilić, Mirela (stručna savjetnica)
Radošević, Stipe (kamera )
Betina
2019.
video
Videoteka
vdt-469
2019
MUVI 08/2020
muzej na otvorenom
Murter
Betina
Muzej betinske drvene brodogradnje
Video je kratki uvod u betinski muzej na otvorenome – ploveću izložbu gajeta, leuta, kaića i lađa u mjesnoj lučici, koji pričaju priču o betinskoj drvenoj brodogradnji što traje stoljećima. Pri stvaranju koncepta Muzeja betinske drvene brodogradnje prva se faza realizacije projekta odnosila na uređenje muzejske zgrade i na otvorenje stalnog postava. U drugoj je fazi realiziran vanjski dio postava – muzej na otvorenome. Jezgra današnjeg muzeja na otvorenome nastala je voljom vlasnika. Nakon što su obnovili i tradicijski armali (ojedrili) svoje drvene brodove i počeli se natjecati na regatama na latinsko idro početkom 2000-tih godina, samoinicijativno su vezivali svoje brodove u sjeveroistočnom dijelu lučice. Tijekom godina brodovi su se u tom dijelu lučice prema nepisanom pravilu vezivali analogno njihovoj reprezentativnosti. Muzej betinske drvene brodogradnje dobio je 7. ožujka 2019. koncesiju na dio mjesne lučice radi korištenja privezišta za prezentaciju tradicijskih drvenih brodova u funkciji muzejskih izložaka.

polje za pretragu:

Broken Exhibition
Full HD (1920x1080)
Studio Neo Kenges (producent)
Bogojević Narath, Simon (redatelj , scenarij, ilustracija, animacija, montaža)
Drnić, Ivan (stručni savjetnik)
Kavić, Saša (kamera )
Begušić, Antonia (kamera , montaža)
Zagreb
2020.
video
Videoteka
vdt-441
2020
MUVI 08/2020
arheologija
izložba
arheološko istraživanje
antika
Sisak
Izložba 'Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti' rezultat je gotovo desetljeće dugoga muzejskoga, terenskoga i znanstvenog rada. Planirana kao središnji izložbeni projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu u 2020., trebala je predstaviti materijalnu i duhovnu kulturu stanovnika željeznodobnog naselja smještenoga na prostoru današnjega grada Siska. To naselje, koje antički izvori spominju pod nazivom Segestika i Siscija, bilo je jedno od najvažnijih željeznodobnih središta na prostoru kontinentalne Hrvatske pa je stoga predstavljanje dosadašnjih istraživačkih rezultata široj javnosti trebao biti važan kulturni događaj. Izložba je postavljena sredinom ožujka, ali je zbog širenja pandemije COVID-19 predviđeno otvorenje odgođeno. Nažalost, uskoro je uslijedio novi, mnogo jači udarac! Ujutro 22. ožujka 2020. grad Zagreb i okolicu pogodio je razoran potres u kojemu je gradsko središte, uključujući i zgradu Arheološkog muzeja u Zagrebu, pretrpjelo znatnu štetu. Stalni muzejski postavi morali su biti evakuirani, kao i izložba 'Segestika i Siscija – naselje s početka povijest'i, koja, iako u potpunosti postavljena, nikada nije predstavljena publici (Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Crkva presvetog otkupitelja: Grobnica obitelji Meštrović: razvoj arhitektonske ideje
Muzeji Ivana Meštrovića
Jurić Šabić, Zorana (redatelj , scenarij)
Đokić, Dragan (kamera , montaža, dizajn zvuka)
Split
2018.
video
Videoteka
vdt-427
2018
likovna umjetnost
arhitektura
Otavice
Meštrović, Ivan
Meštrović
Video je sastavni dio izložbe 'Ivan Meštrović i zavičaj' (Galerija Meštrović, Split, siječanj – ožujak 2018.; Osnovna škola Otavice, 17. – 18. ožujka 2018.). Izložba istražuje i dokumentira umjetnikovu povezanost sa zavičajnim Otavicama i njegovo umjetničko djelovanje u rodnom kraju, s naglaskom i sveobuhvatnom obradom remek-djela Meštrovićeve sakralne arhitekture: crkve Presvetog Otkupitelja – grobnice obitelji Meštrović. Videouradak, čije autorstvo potpisuje Dragan Đokić, temelji se na mnogobrojnim nacrtima koji su prethodili konačnom izgledu crkvice. U tehnici animacije „izgradili“ smo crkvu Presvetog Otkupitelja, od početnih idejnih nacrta do konačnog ostvarenja. Osim toga, videoanimacija je poslužila za povrat Meštrovićeva „izgubljenog“ djela: brončanih vratnica s portretima obitelji Meštrović, koje su otuđene za vrijeme Domovinskog rata, a njihova sudbina nije nam poznata.

polje za pretragu:

Dajla… e poi ci sei tu Sonja
Muzej / Museo Lapidarium
mp4
Ziherl, Jerica (umjetnička direktorica, stručna savjetnica)
Ritoša-Roberts, Lara (stručna savjetnica, scenarij)
Novigrad (Istra)
2020.
video
Videoteka
vdt-454
2020
MUVI 08/2020
Dajla
Muzej-Museo Lapidarium
Ritoša, Sonja
Audio-vizualna priča, online predstavljena 18. svibnja 2020., nastala je na temelju knjige Sonje Ritoše 'Moja priča – Živim', postojim i izložbe 'Dajla… e poi ci sei tu Sonja'. Video je rađen u vrijeme lockdowna. Sonja Ritoša ima 87 godina (rođ. Grubić, jedna je od 21 djeteta obitelji istarskih emigranata, danas živi između Pule i Dajle). Putem skajpa snimljen je Sonjin glas specifične boje i izgovora. Čita svoju pjesmu i ulomak iz knjige koji govori o Dajli 1970-ih godina. Njezinu naraciju prate odabrane sekvence digitaliziranih obiteljskih fotografija, video i zvučna podloga, koje je uredila Sonjina kćerka Lara Ritoša-Roberts, umjetnica s londonskom adresom. Dodane su i stare razglednice iz muzejskog fundusa. Dajla, malo obalno mjesto pokraj Novigrada, široj je javnosti poznatija po problemu vlasništva nad samostanom, tj. po sporu između Crkve i države, ali i po najavljenoj gradnji nove marine koju osporava lokalna građanska udruga. No Dajla iz Sonjinih sjećanja ponešto je drukčija: to je mjesto okupljanja, ljubavi, spokoja, igre i bioraznolikosti. (dr.sc.Jerica Ziherl, Muzej-Museo Lapidarium, Novigrad – Cittanova - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Danas je jučer od sutra
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka
Umjetnička organizacija Kabinet
Čargonja, Karlo (redatelj , scenarij, kamera , snimatelj zvuka, montaža)
Krivac, Enver (snimatelj zvuka)
Rijeka
2020.
video
Videoteka
vdt-460
2020
Prepoznavanje odsustva
komemoriranje
Lipa
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Memorijalni centar Lipa pamti
Video dokumentira proces pripreme predstave suvremenog plesa “Danas je jučer od sutra” izvedene u rujnu 2020. godine u javnom prostoru Lipe te u koprodukciji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka (Memorijalni centar Lipa pamti) i Umjetničke organizacije Kabinet. Predstava je izvedena u sklopu umjetničkog programa “Prepoznavanje odsustva” koji po prvi put, nakon četiri godine provođenja, zalazi u područje izvedbenih umjetnost. Predstava je usmjerena k promišljanju tijela kao interdisciplinarnog “medija” kojeg odlikuju neiscrpne mogućnosti povezivanja osjetilnih doživljaja s procesima istraživanja, stvaranja, izvedbe, ali i komemoriranja.

polje za pretragu:

David Maljković - S kolekcijom
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
mp4
Franjić, Hrvoje (kamera )
Meštrov, Ivana (tekst)
Stanić, Sanjin (kamera , montaža)
Rijeka
2021.
video
Videoteka
vdt-485
2021
MUVI 09/2022
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
izložba
Rijeka
Maljković, David
Izložba David Maljković: S kolekcijom održana je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci od 31. siječnja do 20. travnja 2020. Zamišljena kao dijalog s predmetima i ljudima, a reaktualizirala je zanimanje za muzejsku prošlost i potaknula potrebu za razumijevanjem muzejske sadašnjosti. Pozicioniranjem i nizom aktivnosti kolekcija postaje svojevrsnim organizmom, ističe autor. Izložbeni koncept otvorio je prostor za kolekciju ponašanja i gesta nastalih u dijalogu s muzejskom kolekcijom. Jednu takvu situaciju sugerira i Večera s... Kratki video koji nosi naslov izložbe, tekstom i slikom bilježi mjesto susreta ljudi i institucije muzeja te interakcije koje iz tih susreta proizlaze. Rijeka simbolizira ishodište Maljkovićevih početaka kojih se umjetnik na taj način prisjeća okupljajući njemu važne protagoniste lokalne scene. (Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka – sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Drevni Cipar
Forte Digital j.d.o.o.
Muzej antičkog stakla
MPEG-2
Granić, Damir (redatelj , scenarij)
Kujundžić, Marko (kamera , montaža)
Stipčević, Ivan (montaža, kamera )
Zadar
2017.
video
Videoteka
vdt-402
2017
antičko staklo
izložba
Ciparska zbirka
Dubrovački muzeji - Arheološki muzej
Božović
Colluci
U filmu 'Drevni Cipar' prikazana je istoimena izložba 'Drevni Cipar iz fundusa Arheološkog muzeja u Dubrovniku' koja je održana od 10. listopada 2017. do 5. siječnja 2018. u Muzeju antičkog stakla u Zadru. Na ovoj izložbi predstavljena je Ciparska zbirka Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja koja sadržava 126 predmeta nastalih na Cipru od brončanog doba do helenizma. Predmeti od kojih je nastala Ciparska zbirka, jedna od najstarijih zbirki ovog Muzeja, dospjeli su u Dubrovnik kao donacija dviju obitelji. Nema nikakvih pobližih podataka o predmetima osim imena donatora i mjesta nabave. S obiteljima Božović i Colluci povezuje se antički Kition, današnja Larnaka, luka na južnoj strani otoka. Uz kadrove predmeta izloženih u vitrinama u filmu je prikazano i samo otvorenje ove izložbe. Autorica izložbe je Ivona Michl iz Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. [Jadranka Belevski, Muzej antičkog stakla u Zadru, sadržaj filma i tehnički podatci]

polje za pretragu:

Drveno doba u Gradskom muzeju Virovitica
Gradski muzej Virovitica
mov format
Kulej, Mihaela (redatelj , scenarij)
Turkalj, Matija (kamera , montaža)
Borbaš, Ivan (redatelj , scenarij)
Virovitica
2020.
video
Videoteka
vdt-447
2020
stalni postav
MUVI 08/2020
Gradski muzej Virovitica
Film "Drveno doba u Gradskom muzeju Virovitica" prati zamišljeni smjer kretanja korisnika kroz novi stalni postav Muzeja naziva 'Drveno doba', uključujući sve četiri njegove podcjeline ('Pod istim krovom', 'Ruke majstora', 'Da kucnem u drvo, zlo ne čulo'… i 'Povijest Grada i Dvorca'). No ujedno predstavlja i obnovljeni eksterijer Dvorca Pejačević s njegovim perivojem. Stoga je priča zamišljena kao ulazak u Dvorac i kretanje stalnim postavom te izlazak iz Dvorca – sve ono što i fizički korisnici rade. U filmu se kroz postav krećemo iz prostorije u prostoriju zadržavajući se na nekim detaljima građe ili kutovima mogućeg promatranja te time kretanju kamere/korisnika dajemo osobniji ton. Kombinacijom krupnih i širih kadrova dinamizirali smo put kretanja i subjektivizirali doživljaj filma. (Mihaela Kulej, Gradski muzej Virovitica - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Ekomuzej / Pustinja Blaca
Centar za kulturu Brač – Pustinja Blaca
Novena d.o.o.
Šilić, Ervin (kamera )
Kuprešanin, Goran (montaža)
Damjanović, Jasna (naratorica, autorica videopriče, scenarij)
Kovačić, Vanja (stručna savjetnica)
Zagreb
Nerežišća
2019./2020.
video
Videoteka
vdt-453
2020
ekomuzej
Pustinja Blaca
MUVI 08/2020
Brač
Muzejska priča Centra za kulturu Brač govori o Pustinji Blaca, jedinstvenom spomeniku kulture iz 16. stoljeća. Uz crtice iz povijesti, u videu su prezentirani radovi na muzejskom kompleksu i planovi integralne zaštite toga iznimno vrijednoga kulturnog krajolika. Osnovna ideja tog muzejskog koncepta jest očuvanje cjelokupne baštinske vrijednosti Pustinje Blaca uz čisti, nezagađeni prostor ekosustava budućnosti. U videu su korišteni materijali iz arhiva Centra za kulturu Brač, detalj snimke iz Dnevnika HRT-a i fotografije Kristijana Brkića, Toma Dubravca, Jasne Damjanović, Vanje Kovačić, Aleksandra Kukeca, Tomislava Marića, Predraga Mandića, Franje Mlinca i Marija Romulića. (Jasna Damjanović, Muzej otoka Brača - sadržaj filma i tehnički podatci)