Antička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (izbor) 978-953-6803-20-0 Katalog muzejske zbirke hrvatski engleski Knjižnica MDC-a Šeparović, Tomislav, Uroda, Nikolina (Šeparović, Tomislav, Uroda, Nikolina) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split knjiga Knjižnica 2009 Antička zbirka Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split) Viša kustosica mr. sc. Nikolina Uroda i muzejski savjetnik mr. sc. Tomislav Šeparović predstavili su dio bogate građe antičke zbirke Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u knjizi istoimenog naslova. To je jedna od manje poznatih, ali izuzetno vrijednih zbirki antičkih predmeta, koja se počela stvarati već s prvim arheološkim istraživanjima što ih je vodio fra Lujo Marun krajem 19. i početkom 20. st. Upravo su Marunovi "Starinarski dnevnici" autorima bili glavni izvor podataka za određivanje podrijetla većeg dijela građe te mjesta i okolnosti njihova nalaza. Opsežnom kataloškom opisu zbirke prethodi uvodni tekst u kojemu je opisana zbirka i skupine njezinih predmeta te kriteriji odabira predmeta za njihovo objavljivanje. Kataloški dio donosi 302 kataloške jedinice s podacima o nazivu predmeta, materijalu izrade, dimenzijama, nalazištu, dataciji te inventarnim oznakama i popratnom literaturom. Svaki je predmet predstavljen i kvalitetnom ilustracijom u boji. Tekst kataloga zbirke objavljen je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, a u prilogu su karte nalazišta i bibliografija. Tekst usporedno na hrv. i engl. jez.- Bibliografija.
Biogradska katedrala Katalog izložbe Katalog izložbe Knjižnica MDC-a Uroda, Nikolina (Uroda, Nikolina) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Zavičajni muzej Biograd na Moru Biograd na Moru Split knjiga Knjižnica 2005 Katedrala Sakralna arhitektura Biograd na Moru Katedrala (Biograd na Moru) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, u suradnji sa Zavičajnim muzejom Biograd na Moru priredio je izložbu "Biogradska katedrala". Ona prezentira 21 kameni ulomak i rezultate istraživanja biogradske katedrale, koja je početkom prošlog stoljeća do temelja srušena. Naime, još 1902. godine na mjestu zvanom Glavica don Luka Jelić otkrio je građevinu za koju se kasnije utvrdilo da je riječ o katedrali, što je tada pobudilo golemo zanimanje javnosti. U vezi s istraživanjem tada su se sukobila dva vodeća arheološka društava, a biogradski povjerenik Arturo Jeličić s mještanima je iz inata uništio dio zidova na lokalitetu. Lokalna vlast podržala je don Jelića, no sve je prekinuto nakon nekoliko mjeseci, a sačuvani su samo srednjovjekovni kameni ulomci. Popratnim katalogom autorica izložbe Nikolina Uroda nastojala je rekonstruirati izgled same crkve, a ilustriranim kataloškim popisom predstavila je sačuvane kamene ulomke. Katalog sadržava dokumentarne fotografije, crteže i rekonstrukcije te popis literature. Summary.- Bibliografija
MHAS od a - ž za početnike : abeceda srednjovjekovnih spomenika i pojmova Muzejsko-edukativna publikacija hrvatski Knjižnica MDC-a Uroda, Nikolina (Uroda, Nikolina) Popovič, Dalibor(ilustrator) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split knjiga Knjižnica 2011 Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split)
Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte Muzej hrvatskih arheoloških spomenika AVCHD Alajbeg, Zoran (scenarij) Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera ) Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij) Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica) Alajbeg, Ante (autor glazbe) Split 2020. video Videoteka vdt-444 2020 arheologija izložba Šolta Brač Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka.
„Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka.
(Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
Splitska vrata : arheološka baština Brača i Šolte = archaeological heritage of islands Brač and Šolta 978-953-6803-70-5 Katalog izložbe hrvatski engleski Knjižnica MDC-a Uroda, Nikolina (Uroda, Nikolina) Alajbeg, Zoran(fotograf) Klarić, Maja(prevoditelj) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split knjiga Knjižnica 2020 Arheološka baština Šolta Brač (otok) Tekst usp. na hrv. i eng. jez.
Ulomci kamene plastike s lokaliteta Kula Atlagića Rukopis Stručni rad Knjižnica MDC-a Uroda, Nikolina (Uroda, Nikolina) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split)(ustanova) Vlast. nakl. Split rukopis Knjižnica 2006 Arheološko nalazište Arheološki nalazi Kamena plastika Kula Atlagića (lokalitet) Nakon uvodnog dijela s podacima o arheološkom lokalitetu u selu Kuli Atlagića, nedaleko od Benkovca, te opisa provedenih arheoloških istraživanja, u radu je dana kataloška obrada i sistematizacija kamenog materijala koji je pohranjen u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Kataloški dio sadržava 40 jedinica s popratnim ilustracijama. Stručna radnja 2006..- Bibliografija.- Mentor: Ante Rendić-Miočević
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
