polje za pretragu:

Etnološka zbirka Palčava šiša, Plešce
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Plešce
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-644
2014
etnografija
kulturno-povijesna građa
19. stoljeće
2014.
Gorski kotar
Plešce
Pavić, Vladimira
Etnološka zbirka Palčava šiša
obitelj Čop
Smole, Marko
Validžija, Iva
Kuća obitelji Čop, poznata kao "Palčava šiša" nalazi se u središtu sela Plešce (naselje u sastavu Grada Čabra, u dolini rijeke Čabranke, Gorski kotar) nasuprot župne crkve Svetog Trojstva. Kuća je zgrađena je 1856. g. za predsjednika, trgovca i gostioničara Ivana Čopa i njegovu suprugu Lenku rođ. Kvaternik. Palčava šiša velika je stara kamena zgrada s kamenim portalima i prozorskim okvirima, dubokim podrumima te križno nadsvođenim prizemljem. Uz tradicionalnu trodijelnu podjelu – dva kata nad podrumskim prostorom, koja je karakteristična za starije kuće Gorskog kotara, na katu je dodana „gospodska etaža“. Služila je kao obiteljska kuća, gostionica, trgovina i sjedište društvenog života ovog područja. Od samih početaka u kući je postojao salon, građanska dnevna i reprezentativna soba za gospodu, kakve do tada nije bilo ni u jednoj kući u okolici, te odvojena gospodarova pisarna – “kanclija”. U potkrovlju je bila jedna od spavaćih soba za ukućane te dvije manje sobice – “štiblce”. Kuća je imala prve i jedine zidane zahode u selu, koji su na oba kata sačuvani u izvornom obliku. Na posjedu je očuvana stara trgovina s izvornom opremom, nadsvođeni prostori prizemlja s gostionicom, stara kancelarija na katu, salon s bogatom opremom i dekoracijama iz 80-tih godina 19. stoljeća te spavaće sobe. Sačuvano je originalno kućno i sobno pokućstvo, gospodarski alat, peći, bogata knjižnica i velika zbirka dokumenata. Zbirka sadrži etnografski dio, tavan i nadsvođene podrume nekadašnje veletrgovine vinom. Kući pripada i gospodarska zgrada, unikatni primjerak kamene građe u dolini. Palčava šiša se ponosi svojom etnološkom zbirkom koja je za javnost otvorena 2006. godini povodom sto pedesete godišnjice tog spomenika prožimanja hrvatske, slovenske i njemačke kulture. U suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Muzejski dokumentacijski centar je pokrenuo postupak zaštite kulturnog dobra koji je realiziran u 2015. godini.

polje za pretragu:

Kulturno-povijesna zbirka Lič
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Lič
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-655
2014
kulturno-povijesna građa
etnografija
19. stoljeće
2014.
20. stoljeće
Lič
Starčević, Dražen
Blažević Starčević, Nataša
Zorić, Vesna
Kulturno-povijesna zbirka Lič
Etnografska zbirka u Liču, jednome od najstarijih naselja u Gorskom kotaru, otvorena je 1994. godine i smještena u zgradi škole. Od 2001. godine brigu o njoj vodi Etnografska udruga "Sv. Juraj" iz Liča, a njezino djelovanje urodilo je stalnim postavom etnografske zbirke, arhivskih spisa, dokumenata i fotografija vezanih uz Lič, predmeta izvaneuropskih kultura, slika hrvatskih naivaca, crkvenog ruha i liturgijskih predmeta te interijera građanske sobe. Stalni postav ima oko 500 tematski podijeljenih izložaka koji potječu iz Liča i okolice. Najbrojniji su etnografski predmeti i alati koji su se upotrebljavali u svakodnevnom životu i radu goranskih seljaka - u kući, gospodarstvu, obradi drva... O prošlosti mjesta govore i pisani dokumenti, knjige i fotografije. Rekonstrukcija građanske spavaće i dnevne sobe s pripadajućim namještajem, slikama, posuđem, ukrasima i dr. prikazuje sliku života bogatije građanske obitelji u Gorskom kotaru s kraja 19. i početka 20. st. Od sakralne građe tu se nalaze liturgijski predmeti, odjeća, zastave, misali i glazbeni instrumenti koji potječu iz crkve sv. Jurja u Liču (17. st.), a zvono iz svetišta Bl. Djevice Marije Snježne (18. st.). Izložena je i donacija fizičara dr. Guya Paića i njegove pokojne supruge, novinarke Arlette Ambrožić-Paić. Riječ je o umjetninama što ih je taj par prikupio na brojnim putovanjima, uglavnom po Africi, Aziji i Južnoj Americi, po čemu je taj segment postava posvećen kulturama izvaneuropskih naroda jedinstven u Gorskom kotaru.

polje za pretragu:

Memorijalna zbirka Juraj Dobrila, Veli Ježenj
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Veli Ježenj
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-647
2014
memorijalna zbirka
19. stoljeće
2014.
Veli Ježenj
Memorijalna zbirka Juraj Dobrila
Dobrila, Juraj
U prizemnom prostoru rodne kuće biskupa i preporoditelja dr. Jurja Dobrile (1812. - 1882.) u Velom Ježenju kod Pazina, postavljena je 2004. godine stalna izložba Biskup dr. Juraj Dobrila - život i djelo. Izložba prikazuje (originalnom građom i presnimkama na panoima) biskupov životni put, njegov doprinos hrvatskome narodnom preporodu u Istri te svjedočanstva iz suvremenog doba u prostoru koji svjedoče o tom velikanu. Navedeni sadržaji prikazani su u temama: Dr. Juraj Dobrila - od seljačke potleušice do biskupske časti; Dr. Juraj Dobrila predvodnik hrvatskog narodnog preporoda u Istri; Dr. Juraj Dobrila u Istarskom saboru, Carevinskom vijeću i na I. vatikanskom koncilu te Dr. Juraj Dobrila u vertikali kulturne povijesti vremena i prostora.

polje za pretragu:

Zavičajna etnografska zbirka Kornić
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Kornić
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-648
2014
etnografija
19. stoljeće
2014.
Kornić
otok Krk
Zavičajna etnografska zbirka Kornić
Zavičajna etnografska zbirka Kornić je osnovana 2007. g. u sklopu Katedre Čakavskog sabora Kornić. Zbirka je smještena u dvokatnoj tradicijskoj kamenoj kući iz 19.stoljeća, a sadrži glazbala, tekstil, ambijentalno posložene uporabne kućanske predmete, kuhinju s ognjištem i pokućstvo. U prizemlju se nalazi konoba u kojoj je prikazana bačvarska radionica, alat za obradu zemlje i uzgoj stoke, pribor za pravljenje sira i mala zbirka vaga. Na kamenoj terasi - baraturi, s koje se ulazi u stambeni prostor, smješten je starinski zahod i krušna peć. Na prvom katu izložena je zbirka glazbala, žrna - ručni mlin za kukuruz, nošnje i tekstil te kuhinja s ognjištem i cjelokupnim inventarom. Na drugom su katu izložene postelje i ormari, a taj prostor služi i za povremene izložbe. Na dvorištu se nalazi kameno guvno na kojemu se čistilo žito, razgovaralo i plesalo, kamenice i mošunja - kućica za ovce, kola i gospodarske sprave. Voditelj i autor stručnog postava je Damir Kremenić.

polje za pretragu:

Zavičajni muzej Baška
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Baška
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-649
2014
stalni postav
etnografija
zavičajni muzej
19. stoljeće
2014.
20. stoljeće
otok Krk
Baška
Zavičajni muzej Baška nalazi se u centru Baške, pored Župne crkve Presvete Trojice, u otkupljenoj kući učitelja Nikole Pajalića. Muzej je otvoren je 1970. g. , a čuva etnografsku zbirku bašćanskog područja s bašćanskom narodnom nošnjom, kuhinjom s posuđem i kuhinjskim priborom te umjetničkim slikama. U sklopu muzeja, na katu se nalazi spomen-soba dr. Zdenke Čermakove (1884. - 1968.), čuvene češke liječnice koja je nakon studija medicine u Pragu veći dio svog radnog vijeka provela u Baškoj kao kupališna i mjesna liječnica. Nakon smrti muzeju je ostavila inventar svojeg doma.

polje za pretragu:

Zavičajni muzej grada Rovinja, izložba Špicije - Spomeni na Morsko lječilište u Rovinju 1888. - 1947.
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Rovinj
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-645
2014
izložba
lječilište
19. stoljeće
2014.
20. stoljeće
Rovinj
Zavičajni muzej grada Rovinja - Museo civico della città di Rovigno
Muzej Grada Rovinja-Rovigno - Museo della Città di Rovinj-Rovigno
Izložba “Špicije / L’Uspeîsio. Spomeni na Morsko lječilište u Rovinju / Ricordanze dell’Ospizio Marino a Rovigno 1888 – 1947” prikazuje povijest morskog lječilišta Maria Theresia Seehospitz, današnje bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Prim. dr. Martin Horvat“. Izložba prati faze razvoja Morskog lječilišta u Rovinju koje je otvoreno 1888. godine sa zadatkom liječenja djece oboljele od skrofuloze (tuberkuloze) i rahitisa, a ubrzo, nakon što osnivačka prava preuzima Grad Beč, postaje jedan od najsuvremenijih centara toga tipa u Austro-Ugarskoj Monarhiji i šire. Najzapaženiji dio izložbe čine fotografije malih pacijenata s početka 20. stoljeća koje osim dokumentarne imaju i umjetničku vrijednost. Prikazane su sljedeće cjeline: socijalne i zdravstvene prilike u Austro-Ugarskom Carstvu na prijelazu 19. u 20. stoljeće, razlozi otvaranja lječilišta u Rovinju, izgradnja i razvoj kompleksa lječilišta i financiranje njegovog rada, bolesti koje su liječene, medicinske metode i tehnologija toga doba, svakodnevni život medicinskog osoblja u Rovinju, kao i svakodnevni život djece - pacijenata u Rovinju koji su stizali iz svih krajeva Austro-Ugarske, pa i Palestine i Afrike. Autorice izložbe i kataloga su Tajana Ujčić i Katarina Marić. Oblikovanje izložbe potpisuje Mauricio Ferlin. Rovinjski muzej do 2018. godine nosi naziv Zavičajni muzej grada Rovinja - Museo civico della citta' di Rovigno, a zatim mijenja naziv u Muzej Grada Rovinja-Rovigno - Museo della Città di Rovinj-Rovigno. Skraćeni oblici naziva u tekstu korišteni su zbog ekonomičnosti, a puni se nazivi nalaze u popisu tema.