Forenzična facijalna rekonstrukcija osobe s lokaliteta Rižinice (Solin, Hrvatska) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika AVCHD Popovič, Dalibor (redatelj , scenarij, kamera , montaža, snimatelj zvuka) Marić, Josipa (scenarij, stručna savjetnica) 2020. video Videoteka vdt-443 2020 facijalna rekonstrukcija lokalitet MUVI 08/2020 arheologija Solin Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Kratki film o facijalnoj rekonstrukciji ukratko objašnjava što je forenzična facijalna rekonstrukcija i njime je predstavljen proces izrade trodimenzionalne rekonstrukcije napravljen manchesterskom metodom. Prikazana je facijalna rekonstrukcija ženske osobe čiji su koštani ostatci pronađeni u srednjovjekovnom grobu na arheološkom lokalitetu Rižinice u Solinu.
Osoba koju smo nazvali Jurka bila je pripadnica višeg staleža te je antropološkom analizom utvrđeno da je bila u srednjim dvadesetima i da je najmanje jedanput rodila. Cilj snimanja ovog filma bilo je predstavljanje istraživanja jednog lokaliteta na zanimljiv i zabavan način.
(Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
Numizmatička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Muzej hrvatskih arheoloških spomenika AVCHD Matjaca, Mladen (redatelj ) Boban, Zoran (redatelj ) Šeparović, Tomislav (stručni savjetnik) Split 2020. video Videoteka vdt-442 2020 arheologija numizmatika numizmatička zbirka Marun, Lujo Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Numizmatička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika potječe iz 1880-ih godina, kada je franjevac Lujo Marun, obilazeći prostore sjeverne Dalmacije u potrazi za starohrvatskim spomenicima, prikupljao i popisivao različitu spomeničku građu, među ostalim i novac.
Godine 1893. osnovan je prvi Muzej hrvatskih spomenika, u kojemu se otada čuva i numizmatička građa iz svih razdoblja. Premda je Zbirka poprilično stradala u vihorima svjetskih ratova, ona danas ima više od tri tisuće predmeta. Materijal Zbirke znatno pridonosi sagledavanju dotoka i optjecaja novca na stočnoj jadranskoj obali, a ujedno je i važan izvor za proučavanje povijesti tog prostora od najstarijih vremena do novog vijeka.
(Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte Muzej hrvatskih arheoloških spomenika AVCHD Alajbeg, Zoran (scenarij) Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera ) Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij) Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica) Alajbeg, Ante (autor glazbe) Split 2020. video Videoteka vdt-444 2020 arheologija izložba Šolta Brač Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka.
„Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka.
(Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
