polje za pretragu:
Religion in museums : global and multidisciplinary perspectives
978-1-4742-5551-6
Zbornik radova
engleski
Knjižnica MDC-a
Buggeln, Gretchen(urednik)
Paine, Crispin(urednik)
Plate, S. Brent(urednik)
Promey, Sally M.(autor uvoda, predgovora)
Bloomsbury Academic
New York
knjiga
Knjižnica
2017
Muzeji i zbirke vjerskih zajednica
Muzeologija, teorija
Religije
Sakralna baština
Knjiga je tematski podijeljena u 6 cjelina, koje sadrže 27 eseja različitih stručnjaka, u kojima se istražuje i objašnjava kako se muzeji u svojem djelovanju odnose prema religiji i religijskim predmetima. Ovaj odnos uključuje i dublja pitanja poput kulturne aproprijacije, međunarodnih pravnih problema, restitucije muzejskih predmeta, sekularizacije i ekonomske reforme.
Prvi dio knjige (Museum Buildings) istražuje kako arhitektura muzeja omogućava posjetiteljima religijsko iskustvo, a Gretchen Buggeln nudi 4 načina na koja se ovo ostvaruje. U asocijativnom načinu, arhitektura muzeja ili dizajn izložbe koji oponaša sveto mjesto upotrebom osvjetljenja, zvuka, i postavom predmeta, u posjetiteljima pobuđuje religijske osjećaje. Magistralni se način odnosi na muzejsku arhitekturu koja svojim dizajnom i estetikom zamjenjuje religijsko, a najčešći je kod muzeja umjetnosti koji se vode larpurlatističkim načelima. Sljedeći je način Buggeln označila kao terapeutski, a pod njim podrazumijeva individualno religijsko iskustvo kroz umjetnost ili prirodu, koje nije čvrsto povezano s tradicionalnim religijskim doktrinama. Iskupljujući način označava iskustvo u memorijalnim i povijesnim muzejima koji se bave teškom baštinom, a ujedno pružaju i religijski aspekt upotrebom vjerskih simbola, rituala i narativa.
Slijedi cjelina Objects, Museums, Religions posvećena muzejskim predmetima i načinima na koje predmeti religijske važnosti pronalaze značenje u muzejima i „pričaju svoju priču“. Postavlja se pitanje gube li religijski predmeti svoje značenje kada ih se izuzme iz upotrebe i pretvori u izloške. Naglašava se i kako su predmeti koje se danas smatra svjetovnim i koji su na taj način prikazani u muzejima, u prošlosti često imali religijsko značenje.
Treći se dio (Response to Objects, Museums and Religion) bavi osobnim doživljajem religije, povijestima i iskustvima s kojima posjetitelji dolaze u muzeje, i utjecajem tih čimbenika na njihovu interakciju s muzejskim predmetima. Steph Berns uvodi pojam devotional baggage kojim opisuje predmete religijskog značenja koje posjetitelji donose u muzeje, koriste se njima u prostoru muzeja (npr. molitvenik, krunica), ili svjetovne predmete koji su u interakciji s religijskim dobili novu dimenziju (npr. narukvica koju je posjetiteljica imala kada je dotaknula izložene kosti sv. Tereze).
U četvrtom dijelu (Museum Collecting and Research) ukazuje se na važnost prikupljanja podataka u muzejima, a autori iz SAD-a, Kanade, Australije, Rusije i Njemačke na primjerima tamošnjih religijskih muzeja prikazuju prakse prikupljanja podataka.
U cjelini Museum Interpretation of Religion and Religious Objects muzejski stručnjaci objašnjavaju s kakvim se izazovima i prilikama susreću pri prezentiranju religijskih predmeta i njihovoj interpretaciji. Tom Freudenheim iznosi zanimljivo opažanje iz svojeg dugogodišnjeg iskustva rada u muzejima umjetnosti – muzeji izbjegavaju prikazati religijski kontekst i sadržaj svojih predmeta jer smatraju da posjetitelji već barataju tim informacijama, što smatra pogreškom jer onemogućava posjetiteljima da u cijelosti shvate umjetničko djelo.
Završni dio knjige (Presenting Religion in a Variety of Museums) zaključuje priču o religiji i muzejima prikazom različitih religijskih muzeja čime se ilustrira raznovrsnost i bogatstvo područja. (Andrea Saik) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-27-12-2023/#knjiga
Sadrži radove više autora.- Bilj. iza teksta.- Bibliography.- Index
