Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1598 1989 posjetitelji slika Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1599 1989 slika posjetitelji Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1992. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1597 1992 slika posjetitelji Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1992. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1596 1992 posjetitelji slika Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Muzej Brodskog Posavlja, stalni postav 17.5x24 cm Vranić, Nikola Nino (fotograf) Slavonski Brod 1969. crno-bijela fotografija Fototeka MGH1880 1969 ambijentalni postav namještaj muzejski predmet stalni postav slika 1969. Slavonski Brod Muzej Brodskog Posavlja Pogled na stalni postav (soba br. 6).
Muzej Gacke, Otočac 10x15 cm Pavić, Vladimira (fotograf) Otočac 2006. fotografija u boji Fototeka MGH5488 2006 slika 2006. Otočac Muzej Gacke Otočac Likovna galerija, lokalni slikar
Muzej, The Huntington Library, Art Museum, and Botanical Gardens, San Marino, Kalifornija Šola, Tomislav (fotograf) Sjedinjene Američke Države San Marino (Kalifornija) 1981. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1397 1981 posjetitelji slika Kalifornija San Marino Sjedinjene Američke Države Knjižnica, muzeji umjetnosti i botanički vrt Huntington Knjižnicu, muzej i botaničke vrtove osnovali su Henry Huntington, moćni poduzetnik koji se bavio gradnjom željeznica i nekretninama, te njegova supruga Arabella. Bili su strastveni kolekcionari knjiga i umjetnina. Izgradnja kompleksa započela je 1903. godine. U knjižnici se trenutno nalazi više od 12 milijuna publikacija koje datiraju od 11. stoljeća do danas, u muzeju više od 45000 djela američke, europske i azijske umjetnosti, a botanički vrtovi podijeljeni su na 16 tematskih vrtova. Danas se ovdje nalazi i nekoliko istraživačkih centara i instituta.
Muzeum ghetta, Památník Terezín Šola, Tomislav (fotograf) Češka Terezin 1995. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1320 1995 holokaust model izložba slika memorijalni muzej diorama maketa Drugi svjetski rat Terezin Češka Spomen-područje Terezin Muzej geta Terezin Spomen-područje Terezin sastoji se od Male tvrđave koja je služila kao zatvor praškog Gestapa od 1940. do 1945. godine i objekata nekadašnjeg geta, kao što su Muzej geta otvoren 1991. u zgradi bivše škole, Magdeburške barake, soba za molitvu, krematorij, židovsko groblje, kolumbarij i druge prostorije.
Ustanova na svojim mrežnim stranicama ima dostupnu digitalnu bazu podataka koja se sastoji od osnovnih informacija o zatvorenicima, digitaliziranih fotografija, dijapozitiva i filmova te drugih dokumenata.
Muzeum ghetta, Památník Terezín Šola, Tomislav (fotograf) Češka Terezin 1995. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1324 1995 holokaust memorijalni muzej izložba slika Drugi svjetski rat Terezin Češka Muzej geta Terezin Spomen-područje Terezin Spomen-područje Terezin sastoji se od Male tvrđave koja je služila kao zatvor praškog Gestapa od 1940. do 1945. godine i objekata nekadašnjeg geta, kao što su Muzej geta otvoren 1991. u zgradi bivše škole, Magdeburške barake, soba za molitvu, krematorij, židovsko groblje, kolumbarij i druge prostorije.
Ustanova na svojim mrežnim stranicama ima dostupnu digitalnu bazu podataka koja se sastoji od osnovnih informacija o zatvorenicima, digitaliziranih fotografija, dijapozitiva i filmova te drugih dokumenata.
Muzeum ghetta, Památník Terezín Šola, Tomislav (fotograf) Češka Terezin 1995. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1319 1995 memorijalni muzej skulptura izložba slika holokaust Drugi svjetski rat Češka Terezin Muzej geta Terezin Spomen-područje Terezin Spomen-područje Terezin sastoji se od Male tvrđave koja je služila kao zatvor praškog Gestapa od 1940. do 1945. godine i objekata nekadašnjeg geta, kao što su Muzej geta otvoren 1991. u zgradi bivše škole, Magdeburške barake, soba za molitvu, krematorij, židovsko groblje, kolumbarij i druge prostorije.
Ustanova na svojim mrežnim stranicama ima dostupnu digitalnu bazu podataka koja se sastoji od osnovnih informacija o zatvorenicima, digitaliziranih fotografija, dijapozitiva i filmova te drugih dokumenata.
Novi Vinodolski, Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski 15x10 cm Pavić, Vladimira (fotograf) Novi Vinodolski 2006. fotografija u boji Fototeka MGH5080 2006 stalni postav slika 2006. Novi Vinodolski Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Postav muzeja
Novi Vinodolski, Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski 10x15 cm Pavić, Vladimira (fotograf) Novi Vinodolski 2006. fotografija u boji Fototeka MGH5097 2006 slika 2006. Novi Vinodolski Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski Crnčić, Menci Clement Radovi Menci Klement Crnčića
25 - 36 od 55
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
