polje za pretragu:
Zagreb : Grad. Ljudi. Život : Muzej grada Zagreba, Zagreb, 25. 7. – 10. 11. 2019.
Katalog izložbe
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Kolveshi, Željka (Kolveshi, Željka)
Gregl, Miljenko(fotograf)
Vranić, Goran(fotograf)
Muzej grada Zagreba
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2021
Izložba, likovna
Zagreb
Muzej grada Zagreba (Zagreb)
Nakon izložaba Zagreb, kak imam te rad (Muzejsko-galerijski centar, Zagreb, 1994.) i Ikonografija grada u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća (Moderna galerija, 2010.), grad Zagreb je ponovo bio tema jedne likovne izložbe. Ovaj put u izložbenoj koncepciji Željke Kolveshi, umirovljene muzejske savjetnice i dugogodišnje voditeljice Zbirke slikarstva, grafike i primijenjene grafike Muzeja grada Zagreba. Nakon četiri desetljeća njezina stručnoga rada i „suživota“ s predmetima iz Zbirke, na oproštajnoj izložbi održanoj u 2019. godini Zagreb - Grad. Ljudi. Život , Kolveshi je predstavila pomno izabrane predmete koji svjedoče o kulturno-povijesnoj baštini grada Zagreba, bez pretenzija sveobuhvatnog prikaza kompleksnog fenomena, kao što je grad Zagreb, u likovnoj umjetnosti. Osim likovnih djela, tu su i karikature te efemerilije poput tiskanica, nacrta, oslikanih cimera. Autorica u zaključnome dijelu istoimenoga, popratnoga, monografskog kataloga izložbe, ističe:
„Izborom heterogenih likovnih djela (u zbroju, na okupu) i istraživanje njihove provenijencije usmjerilo je interpretaciju na različite aspekte života i događanja tijekom 20. stoljeća u Zagrebu. Primjenom interdisciplinarne metodologije istraživanja željelo se naglasiti kulturno-povijesni aspekt, tj. višeznačnu muzealnu vrijednost likovnih djela.“ (Vizualne pripovijesti od kontekstualizacije do rekontekstualizacije u muzeju, str. 218.).
Tako je uz svaki izloženi predmet objedinjen njegov primarni (izvorni) i sekundarni (muzejski) kulturno-povijesni kontekst, odnosno, dana je slika njegova značenja „(...) u zagrebačkoj mikrosredini nekad i danas, u vrijeme njihovog nastanka i izvornog korištenja i kasnije, nakon ulaska u zbirku Muzeja.“. Jer, kako je Kolveshi i citirala Susan Vogel kao moto na početnim stranicama kataloga: „Gotovo ništa od onoga što je izloženo u muzejima nije nastalo da bi se nalazilo u njima“.
Katalog izložbe, objavljen u 2021. godini, prati autoričinu idejnu koncepciju i u strukturi sadržaja. Nakon uvodnoga poglavlja „O izložbi“ slijede tri velike cjeline koje donose male zagrebačke priče: „Zagreb – grad“; „Zagreb – ljudi“ i „Zagreb – život“. Neke od pričica prve cjeline su: Zagrebačke likovne vinjete; Jedan motiv, razni slikari, drugo vrijeme; Malo poznati slikari Zagreba, i dr. Među njima je i „Sanjkanje na Pantovčaku“ Naste Rojc, ulje na platnu nastalo za vrijeme njezina pohađanja privatne slikarske škole Otona Ivekovića u Zagrebu (1900.g.).
Portret Janka Holjca s izrezbarenim grbom grada Zagreba na naslonu stolca, nastao u ulju na platnu Vlahe Bukovca iz 1910.; tri portreta Vladimira Lunačeka, uvijek s mašnom ili leptir kravatom; Olga Ključec, pastel zaljubljenoga Otta Antoninija koji svoju izabranicu vidi kao Pierrota; Šohajev portret Dobriše Cesarića iz 1943. godine darovan muzeju od Else Šohaj Cesarić – supruge Dobriše Cesarića i sestre Slavka Šohaja ... neki su od radova predstavljeni u drugoj tematskoj cjelini „Zagreb – ljudi“.
Noćni život Ritz bara, popularnog lokala u Petrinjskoj ulici u crtežima nepoznatog portretista; satiričko kazalište „Jazavac“ i stolnjak iz kazališne kavana s ilustracijama Ice Voljevice; Grga i Pero – poznati likovi karikatura i komentatori zagrebačkih, ali i univerzalnih životnih tema; vizualni identitet zagrebačkih tvrtki na uplatnicama računa; oslikani cimeri kao živopisna obilježja na zagrebačkim ulicama u međuratnom razdoblju – neke su od tema treće cjeline.
Svaki je izložak predstavljen ilustracijom i osnovnim kataloškim podacima te popraćen sažetim, informativnim tekstom koji objašnjava okolnosti njegova nastanka, način na koji je dospio u muzej, kontekst unutar kojeg je predmet bio dio svakodnevice prije njegova muzealiziranja te obveznim popratnim bilješkama s podatcima o izvorima.
Sve navedeno pridonosi dojmu kod čitatelja kako pred sobom nema katalog izložbe već ilustriranu monografiju o gradu Zagrebu – njegovim ulicama, kvartovima i zgradama, ljudima koji su u njemu živjeli i o tome kako su živjeli.
U prilozima kataloga je popis izvora i literature, zaključni tekst autorice te kataloški popis izložaka. Recenzenti knjige bili su dr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica u mirovini te muzealac i kustos Nikola Albaneže. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Izvori i literatura
