Program rada Društva prijatelja starina Erdut Muzejski dokumentacijski centar (ustanova) Društvo prijatelja starina (Erdut) (ustanova) Erdut 1970. program rada Arhiv A-1558 1970 program rada 1971. Erdut Muzejska zbirka (Erdut) Društvo prijatelja starina (Erdut) Plan rada sažet je u 14 točaka, od okupljanja članova do realizacije "Muzeja u Erdutu" (odnosi se na Muzejsku zbirku u Erdutu) u suradnji sa stručnim kolegijem MDC-a te odjelom JAZU za Slavoniju s ciljem realizacije Vinogradarskog muzeja.
Program rada Spomen-područja Jasenovac za 1971. Muzejski dokumentacijski centar (ustanova) Spomen-područje Jasenovac (ustanova) Jasenovac 1971. program rada Arhiv A-1926 1971 program rada 1971. Jasenovac Spomen-područje Jasenovac U 1971. godini Spomen-područje Jasenovac planira: održavanje prostora, zaštitu prostora od poplava, otkup muzejskih eksponata, izdavačko-propagandnu djelatnost. Za svaku stavku su predviđena potrebna novčana sredstva i izvor prihoda.
Rad Pomorskog muzeja u Kotoru u 1971. godini Izvješće o radu Knjižnica MDC-a Pomorski muzej Kotor knjiga Knjižnica 1972 1971. Crna Gora Kotor Pomorski muzej (Orebić) Separat iz: Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, sv. 20, str. 325-342 .- Ćir.- Summary
Račun za izdavanje Muzeologije Gradski muzej Vukovar (primatelj) Vukovar 1971. račun Arhiv A-4575 1971 račun 1971. Vukovar Gradski muzej Vukovar Antun Bauer šalje Gradskom muzeju Vukovar račun u iznosu od 500 din za izdavanje časopisa Muzeologija i navodi broj žiro-računa na koji se račun može uplatit.
Račun za put u Sarajevo Muzejski dokumentacijski centar (ustanova) Muzej Turopolja (ustanova) Zagreb 1971. račun Arhiv A-3965 1971 1971. Velika Gorica Muzej Turopolja Na računu piše da je 720 00 din odobreno za put u Sarajevo, za dvije osobe.
Recenzija na program postava Arheološkog muzeja Zadar Arheološki muzej Zadar (ustanova) Arheološki muzej u Zagrebu (ustanova) Zagreb 1971. recenzija Arhiv A-5507 1971 stalni postav 1971. Zadar Arheološki muzej Zadar Ksenija Vinski Gasparini (iz Arheološkog muzeja u Zagrebu) kao recenzent prapovijesti na području djelovanja Arheološkog muzeja u Zadru piše svoje mišljenje o konceptu stalnog postava od paleolotika, neolotika i dalje do grčkih i rimskih nalaza i daje pozitivno mišljenje.
Recenzija programa za postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru Muzej za umjetnost i obrt (ustanova) Zagreb 1971. recenzija Arhiv A-5541 1971 stalni postav 1971. Zadar Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) Zdenka Munk iz Muzeja za umjetnost i obrt u recenziji iznosi kako SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti) ima značajnu ulogu i da je predloženi program solidno izrađen. Detaljno iznosi svoje mišljenje o raspodjeli materijala po dvoranama sa zaključkom kako bi SICU mogao postati "svojevrsna Meka za javnost".
Recenzija programa za postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru Muzej za umjetnost i obrt (ustanova) Zagreb 1971. recenzija Arhiv A-5542 1971 1971. Zadar Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) Ivan Bach iz Muzeja za umjetnost i obrt prilaže svoju Recenziju programa za postav stalne izložbe Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru koja je općenitija jer ne poznaje uvjete i preporučuje širi krug stručnjaka za konačno rješenje.
Recenzija srednjovjekovnog dijela programa za postav stalne izložbe Arheološkog muzeja U Zadru Arheološki muzej Istre (ustanova) Arheološki muzej Zadar (ustanova) Pula 1971. recenzija Arhiv A-5509 1971 stalni postav 1971. Zadar Arheološki muzej Zadar Postav treba temeljiti na kronologiji i tipološkoj koncepciji arheološkog fundusa i dokumentacije. Potrebno je razmisliti o mogućnosti da se antičkom periodu priključi velika seoba naroda, a da se dio vezan uz rani srednji vijek ograniči na razdoblje od 7. do 12. stoljeća. Potrebno je uzeti u obzir i razvoj arhitekture te prikazati odnose izložaka sa spomenikom arhitekture.
Savjetovanje Škole i muzeji u Istri (10.4.1971.) Hrvatski školski muzej (ustanova) Zagreb 1971. bilješka Arhiv A-2827 1971 1971. Poreč Zavičajni muzej Poreštine U bilješci je navedeno vrijeme održavanja savjetovanja - organizatori Zavod za unapređenje osnovnog obrazovanja u Rijeci i Muzejskog društva Hrvatske, imena pet predavača i naslove predavanja.
Sedamdesetprva hrvatski Brstilo-Rešetar, Matea (Brstilo-Rešetar, Matea) članak Knjižnica Izložba, povijesna Hrvatsko proljeće (1971.) 1971. Hrvatski povijesni muzej (Zagreb) Tekst uz izložbu održanu povodom 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća u Galeriji Klovićevi dvori, 11. siječnja - 13. ožujka 2022.
Sedamdesetprva : izložba u povodu 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća : vodič izložbe : [Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 11. siječnja - 13. ožujka 2022.] 978-953-6046-73-7 Vodič kroz izložbu hrvatski Knjižnica MDC-a Hrvatski povijesni muzej Zagreb knjiga Knjižnica 2021 Izložba, povijesna Hrvatsko proljeće (1971.) 1971. Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj višenacionalnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi.
Tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Oni nisu imali zajednički program i unutar njih samih očitovale su se razlike i događala razmimoilaženja u pristupu i metodama, dok ih je opći hrvatski nacionalni interes sve ujedinjavao. Vidljivo obilježje pokreta bilo je isticanje hrvatskog identiteta i kulture u gotovo svim segmentima društva, uz veliku podršku javnosti.
Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada započinje dugogodišnje razdoblje „hrvatske šutnje“. Represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo se obračunao s njegovim nositeljima.
Dvadeset godina poslije, proljećari, tj. nosioci hrvatskoga reformnog pokreta sudjelovali su u ostvarivanju potpune hrvatske samostalnosti, a njihova nastojanja s početka sedamdesetih godina 20. st. također su utkana u taj proces.
Izložba sadrži šest kronološko – tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom „Neka bude živost …“, u četiri glavne izložbene cjeline donosi se kronološki slijed zbivanja kroz 1971. godinu i to putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, matičara i studenata. Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima, koja više simbolički nego strogo kalendarski, odgovaraju razvojnim fazama samog reformnog pokreta. Širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Posljednja cjelina pod nazivom „Čuvanje nade“ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na „sedamdesetprvu“ i to 50 godina poslije.
Hrvatski povijesni muzej kao ključna nacionalna baštinska ustanova, izložbu o prijelomnoj 1971. godini uključila je u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima se Muzej zatekao nakon posljedica potresa, zbog kojih do daljnjeg nije u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru. (preuzeto sa: https://www.hismus.hr/hr/novosti/aktualno/izlozba/izlozba-sedamdesetprva/) Tekstovi više autora
85 - 96 od 108
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
