Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5270 1990 Pariz Francuska Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1231 1990 Pariz Francuska Beaubourg Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2738 1990 Pariz Francuska Beaubourg Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1991. dijapozitiv u boji Fototeka DJT3058 1991 Pariz Francuska Beaubourg Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1993. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1240 1993 Pariz Francuska Beaubourg Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Château de Fontainebleau, Fontainebleau, Seine-et-Marne Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Fontainebleu 1991. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1458 1991 virtualna izložba Riznice baštine dvorac Francuska Seine-et-Marne Fontainebleau Dvorac Fontainebleau Početci dvorca Fontainebleau, koji je tijekom svoje povijesti bio boravište francuskih vladara, sežu vjerojatno u 12. stoljeće. Obnavljan je više puta, većinom dolaskom novih vladara. U 16. stoljeću prošao je veliku obnovu pod kraljem Franjom I., a obnovljen je i nešto kasnije za vrijeme vladavine Henrika IV. Ovdje su boravili i Luj XVI. i Marija Antoaneta, a njihovu je obnovu dvorca prekinula Francuska revolucija 1789. godine. Napoleon, koji je zatekao dvorac u lošem stanju i također se odlučio za obnovu, ovdje je 1814. potpisao abdikaciju.
Prostori dvorca su tijekom Prvog svjetskog rata služili kao vojna bolnica, a u njemu su svojevremeno boravili i obrazovali se likovni i glazbeni umjetnici, između ostalog Pablo Picasso i Astor Piazzolla. Godine 1981. dvorac je upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine.
Muzej je službeno otvoren 1927. godine. Danas se u njemu nalazi oko 30 000 umjetničkih djela nastalih od 16. do 19. stoljeća.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Château-Musée de Nemours, Nemours, Seine-et-Marne Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Nemours 1991. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1462 1991 muzej virtualna izložba Duh mjesta dvorac Francuska Nemours Seine-et-Marne Dvorac-muzej u Nemoursu
Cité des Télécoms, Pleumeur-Bodou, Bretanja Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Pleumeur-Bodou dijapozitiv u boji Fototeka DJT6345 muzej znanosti i tehnike Francuska Pleumeur-Bodou Bretanja Grad telekomunikacija Grad telekomunikacija, muzej posvećen povijesti i razvoju telekomunikacija u Pleumeur-Bodou u Bretanji, otvoren je 1991. godine. Poznat je po ogromnoj bijeloj kupoli koja pokriva satelitske antene, tzv. Radome, pomoću koje se 1962. godine prenio prvi satelitski signal između Europe i SAD-a. Ona je 1985. godine prestala s radom, ali je odlučeno da će se sačuvati i uspostaviti muzej telekomunikacija. Radome je 2000. godine proglašen povijesnim spomenikom.
Cité des Télécoms, Pleumeur-Bodou, Bretanja Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Pleumeur-Bodou dijapozitiv u boji Fototeka DJT6355 muzej znanosti i tehnike Francuska Pleumeur-Bodou Bretanja Grad telekomunikacija Grad telekomunikacija, muzej posvećen povijesti i razvoju telekomunikacija u Pleumeur-Bodou u Bretanji, otvoren je 1991. godine. Poznat je po ogromnoj bijeloj kupoli koja pokriva satelitske antene, tzv. Radome, pomoću koje se 1962. godine prenio prvi satelitski signal između Europe i SAD-a. Ona je 1985. godine prestala s radom, ali je odlučeno da će se sačuvati i uspostaviti muzej telekomunikacija. Radome je 2000. godine proglašen povijesnim spomenikom.
Cité des Télécoms, Pleumeur-Bodou, Bretanja Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Pleumeur-Bodou dijapozitiv u boji Fototeka DJT6362 muzej znanosti i tehnike Francuska Pleumeur-Bodou Bretanja Grad telekomunikacija Grad telekomunikacija, muzej posvećen povijesti i razvoju telekomunikacija u Pleumeur-Bodou u Bretanji, otvoren je 1991. godine. Poznat je po ogromnoj bijeloj kupoli koja pokriva satelitske antene, tzv. Radome, pomoću koje se 1962. godine prenio prvi satelitski signal između Europe i SAD-a. Ona je 1985. godine prestala s radom, ali je odlučeno da će se sačuvati i uspostaviti muzej telekomunikacija. Radome je 2000. godine proglašen povijesnim spomenikom.
Cité des Télécoms, Pleumeur-Bodou, Bretanja Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Pleumeur-Bodou dijapozitiv u boji Fototeka DJT6364 muzej znanosti i tehnike Francuska Pleumeur-Bodou Bretanja Grad telekomunikacija Grad telekomunikacija, muzej posvećen povijesti i razvoju telekomunikacija u Pleumeur-Bodou u Bretanji, otvoren je 1991. godine. Poznat je po ogromnoj bijeloj kupoli koja pokriva satelitske antene, tzv. Radome, pomoću koje se 1962. godine prenio prvi satelitski signal između Europe i SAD-a. Ona je 1985. godine prestala s radom, ali je odlučeno da će se sačuvati i uspostaviti muzej telekomunikacija. Radome je 2000. godine proglašen povijesnim spomenikom.
Cité des Télécoms, Pleumeur-Bodou, Bretanja Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Pleumeur-Bodou dijapozitiv u boji Fototeka DJT6366 muzej znanosti i tehnike Francuska Pleumeur-Bodou Bretanja Grad telekomunikacija Grad telekomunikacija, muzej posvećen povijesti i razvoju telekomunikacija u Pleumeur-Bodou u Bretanji, otvoren je 1991. godine. Poznat je po ogromnoj bijeloj kupoli koja pokriva satelitske antene, tzv. Radome, pomoću koje se 1962. godine prenio prvi satelitski signal između Europe i SAD-a. Ona je 1985. godine prestala s radom, ali je odlučeno da će se sačuvati i uspostaviti muzej telekomunikacija. Radome je 2000. godine proglašen povijesnim spomenikom.
49 - 60 od 659
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
