polje za pretragu:

Peka
Muzej Cetinske krajine Sinj
1920x1080 FHD
Gugić, Ante (kamera , montaža, redatelj )
Domazet, Daria (scenarij)
Petričević Banović, Danijela (scenarij)
Librenjak, Anita (scenarij)
Vrca, Angela (scenarij)
Sinj
2018.
video
Videoteka
vdt-423
2018
tradicijsko jelo
etnologija
arheologija
peka
Sinj
Cetinjska krajina
Muzej Cetinske krajine - Sinj
Postojanje lončarske tradicije u Cetinskoj krajini povezano je s najstarijim slojevima prapovijesnih razdoblja. Priprema jela na otvorenom ognjištu tisućljetna je tradicija našeg područja o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Postupak izrade glinenog posuđa zahtijevao je veliku vještinu, a posude su bile namijenjene kuhanju i pohrani hrane. Glineni predmet osobitog oblika i namjene bila je peka, plitka zvonolika posuda za pečenje kruha, mesa i drugih namirnica. Hrana se stavljala na ognjište, poklapala pekom te prekrivala žeravicom. Peka se izrađivala na ručnome lončarskom kolu. Tradicijsko nasljeđe izrade lončarskih proizvoda zadržalo se u Potravlju, jednom od lončarskih središta u Cetinskoj krajini, koje je upisano na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. (Anita Librenjak, Muzej Cetinske krajine – Sinj, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Pitanja u vezi prelaska A. Dorna na mjesto arheologa u Gradski muzej Vukovar
Bauer, Antun (primatelj)
Vukovar
1962.
pismo
Arhiv
A-5472
1962
arheologija
radno mjesto
1962.
Vukovar
Gradski muzej Vukovar
Antun Dorn pita Antuna Bauera da li se rješenje pitanja njegovog prelaska na mjesto arheologa u Gradski muzej Vukovar može ubrzati jer on ima izgleda prijeći na Institut kod prof. Grmeka ili u Historijski muzej, a stalo mu je da na vrijeme sazna odgovor iz Muzeja

polje za pretragu:

Pitanja u vezi s prelaskom Antuna Dorna na mjesto arheologa u Gradski muzej Vukovar
Jelašić (primatelj)
Zagreb
1962.
pismo
Arhiv
A-5473
1962
radno mjesto
arheologija
1962.
Vukovar
Dorn, Antun
Gradski muzej Vukovar
Antun Bauer se pismom obraća predsjedniku Savjeta za kulturu NOO-a Vukovar s molbom da konačno riješi pitanje prelaska A. Dorna na mjesto arheologa u Vukovarski muzej, u protivnom će, budući da mu ni obećani stan nisu regulirali otići u JAZU Grgi Novaku.

polje za pretragu:

Pitanje dolaska Antun Dorna u Gradski muzej Vukovar
Brlić, Ante Eugen (primatelj)
Zagreb
1962.
koncept
Arhiv
A-5475
1962
radno mjesto
arheologija
1962.
Vukovar
Gradski muzej Vukovar
Dorn, Antun
Antun Bauer se u pismu Anti Eugenu Brliću intetresira kava je situacija u Vukovaru u vezi s dolaskom Antuna Dorna na mjesto arheologa, budući da je Grga Novak (JAZU) već pozvao Dorna u Zagreb i obećao mu puno toga, no Dorn se još koleba, volio bi ostati u Vukovaru.

polje za pretragu:

Prilog uz glavno jelo - Kako su iskapane histarske urne?
Arheološki muzej Istre
16x9 mp4
Martić Štefan, Dunja (snimateljica zvuka, montaža, stručna savjetnica, kamera , redateljica , scenarij)
Širec Džodan, Tina (scenarij, redateljica , kamera , snimateljica zvuka, stručna savjetnica)
Čuka, Maja (stručna savjetnica)
Gašić, Marko (stručni savjetnik)
Gobić-Bravar, Đeni (stručna savjetnica)
Sardoz, Andrea (stručna savjetnica)
Pula
2021.
video
Videoteka
vdt-505
2021
MUVI 09/2022
edukacija
urna
histarska urna
arheologija
Arheološki muzej Istre
Video 'Prilog uz glavno jelo – Kako su iskapane histarske urne?' dio je serijala 'Prilog uz glavno jelo' koji nastaje kao prezentacija „zakulisnog” rada Arheološkog muzeja Istre, u ovom primjeru istraživačkoga terenskog i konzervatorsko-restauratorskog rada. Serijal je pokrenut u vrijeme smanjene izložbene aktivnosti Muzeja za vrijema pandemije, a cilj mu je prezentacija rada Muzeja i arheoloških spomenika Istre široj publici putem društvenih mreža. U videu su predstavljena istraživanja histarske nekropole u okolici Arheološkog muzeja Istre, a jedan je u nizu videa koji prikazuju istraživanja u okolici Muzeja. https://www.facebook.com/arheoloski_muzej_istre/videos/615834232389273 (Dunja Martić Štefan i Tina Širec Džodan, Arheološki muzej Istre, Pula – sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Prilog uz glavno jelo - NP Brijuni: Kastrum
Arheološki muzej Istre
1920x1080 mp4
Martić Štefan, Dunja (redatelj , snimateljica zvuka, montaža, scenarij, stručna savjetnica, kamera )
Širec Džodan, Tina (stručna savjetnica, scenarij, snimateljica zvuka, redatelj , kamera )
Puhar O'Grady, Lena (stručna savjetnica)
Pula
2021.
video
Videoteka
vdt-506
2021
arheologija
MUVI 09/2022
NP Brijuni
Arheološki muzej Istre
'Prilog uz glavno jelo – NP Brijuni: kastrum' dio je serijala Prilog uz glavno jelo nastaloga u vrijeme ograničenih izložbenih aktivnosti AMI-ja, a cilj mu je prezentacija rada Muzeja i arheoloških spomenika Istre široj publici na društvenim mrežama. Riječ je o jednome od osam videa iz ciklusa snimljenog u suradnji s NP-om Brijuni. Videoradove arheološke tematike – o prapovijesnoj gradini, uvali Verige, kastrumu i crkvi sv. Marije – prati video o Paulu Kupelwieseru, zaslužnome za razvoj otočja, te video o jednoj od najstarijih maslina na Mediteranu, zasađenoj u antičko vrijeme, u 4. stoljeću.

polje za pretragu:

Reciklirajmo zajedno - staklo
Muzej antičkog stakla
1920x1080 MPEG-4
Gospić, Marin (redatelj , scenarij, montaža)
Belevski, Milko (glazba)
Gospić, Antonija (scenarij)
Zadar
2015.
videozapis
Videoteka
vdt-376
2015
arheologija
MUVI 06/2016
antičko staklo
edukacija
Muzej antičkog stakla u Zadru
Kratki edukativni film 'Reciklirajmo zajedno – staklo' nastao je suradnjom udruge Eko-Zadar s Muzejom antičkog stakla i Čistoćom d.o.o., Zadar Muzej antičkog stakla u Zadru arheološki je muzej specijaliziran za antičko staklo, koji ujedno promiče umjetnost i vještinu izrade stakla. Posebnost Muzeja su radionice što ih staklopuhači svakodnevno održavaju u muzejskom prostoru. Film je nastao s namjerom da se ponajprije djeci približi povijest izrade stakla od antike do danas, proces njegova nastajanja i načini njegova recikliranja. Staklopuhač Marko Štefanac u Muzeju antičkog stakla u Zadru svakodnevno demonstrira vještinu ručne izrade stakla koja je, usprkos suvremenoj tehnologiji, jednako zahtjevna kao i prije više tisuća godina. Iako je staklo u antici bilo svojevrstan statusni simbol i luksuz, danas je, zahvaljujući masovnoj proizvodnji, zastupljeno posvuda. U filmu je naglašena važnost odvajanja upravo stakla kao otpada jer je ono 100 % reciklirajuće. Kadrovima velikih količina otpadnoga suvremenog stakla na odlagalištu naglašeno je kako se i u muzejskoj radionici sve staklo reciklira, odnosno kako se svi neuspjeli ili razbijeni predmeti ponovo tale i iskorištavaju za nove proizvode. Drugi dio filma prikazuje svojevrsni eksperiment muzejske puhačice stakla Antonije Gospić. Ona, naime, na plinskom plameniku izrađuje staklene predmete, većinom replike antičkog nakita. Taj dio filma obrađuje konkretan primjer – recikliranje običnoga uporabnog predmeta – razbijene staklene čaše industrijske proizvodnje, čije se krhotine tale i Antonija ih na plameniku oblikuje u nove predmete. Tim su postupkom od razbijene čaše dobivene 72 staklene perle, a od njih je nastala jedna ogrlica, jedna narukvica i dva para naušnica, tri prstena te dvije amforice, sve replike predmeta koji se mogu vidjeti u postavu Muzeja antičkog stakla u Zadru. (Jadranka Belevski, Muzej antičkog stakla, Zadar - sadržaj filma i tehnički podaci)

polje za pretragu:

Rimska prehrana
Rimska prehrana
izložba
3. 5. 2012.
Morović, Oleg (dizajner)
MPS (tisak)
Arheološki muzej Istre
Pula
2012.
ink-jet ispis
papir
cjelina: š = 47.8cm;v = 66.5cm
plakat
Zbirka muzejskih plakata
9549
2012
arheologija
izložba
prehrana
rimsko doba

polje za pretragu:

Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Alajbeg, Zoran (scenarij)
Matjaca, Mladen (kamera , snimatelj zvuka)
Popovič, Dalibor (montaža, snimatelj zvuka, redatelj , scenarij, kamera )
Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica)
Alajbeg, Ante (autor glazbe)
Split
2020.
video
Videoteka
vdt-444
2020
arheologija
izložba
Brač
Šolta
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka. „Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Subvencija za zagrebačke arheologe od Kombinata Borovo
Bauer, Antun (primatelj)
Vukovar
1953.
dopis
Arhiv
A-4376
1953
arheologija
Gradski muzej Vukovar
1963.
Vukovar
Ante Eugen Brlić piše Antunu Baueru kako je Kombinat Borovo odobrio 400.000 din za rad zgb. arheologa u Vukovaru, za Vukovarski muzej i za druge ustanove u kulturi i kako je došlo do nesporazuma u vezi s tim sredstvima, jer su arh. iz Zgb. tažili sav iznos.

polje za pretragu:

Treća europska ministarska konferencija o odgovornosti za kulturnu baštinu
Muzejski dokumentacijski centar (primatelj)
Malta
1992.
konvencija
Arhiv
A-11
1992
arheologija
baština
zaštita
1992.
Vijeće Europe
Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine.

polje za pretragu:

Umjetničko naslijeđe bjelobrdske kulture
Umjetničko naslijeđe bjelobrdske kulture
13.8. - 30.9. 2021.
Borbaš, Ivan (dizajner)
Gradski muzej Virovitica
Virovitica
2021.
digitalni ispis
papir
cjelina: š = 50cm;v = 70.8cm
plakat
Zbirka muzejskih plakata
12861
2021
arheologija
baština
izložba
umjetnost
Osijek (Bijelo Brdo)
Slaveni