Muzejske zbirke povijesnog oružja i uskočkih odora, Tvrđava Klis jpg Validžija, Iva (fotograf) Klis 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-680 2015 oružje etnografija odora 2015. Klis Tvrđava Klis Povijesna postrojba Kliški uskoci Obilazak stručnih djelatnika Muzejskog dokumentacijskog centra postavu muzejskih zbirki povijesnog oružja i uskočkih odora u uskočkoj oružarnici u Tvrđavi Klis uz dane preporuke (posjetile ravnateljica i muzejska savjetnica Višnja Zgaga i kustosica Iva Validžija, 26. ožujka 2015.).
„Na temelju relevantne literature, likovnih prikaza i muzejske građe, stručni djelatnici Etnografskog muzeja iz Splita u suradnji s članovima Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“ izradili su idejnu podlogu i prijedlog za izradu dva različita tipa uskočke odore i to odoru uskoka i odoru kapetana. Šivanje i krojenje povjereno je Liposavi Kuštović iz Prvić-Šepurina, inženjerki tekstila koja se bavi izradom starih nošnji. Sukno za hlače i kaban istkani su u Šibeniku, a stupalo u Otočcu. Srebrene polutoke lijevane su u Zagrebu, opanke je izradila žena iz Gljeva, podno Kamešnice. Pojas je izrađen u Vrlici. Prvo oružje nabavljeno je uz pomoć kolekcionara Ante Meštrovića iz Klisa. S vremenom su se povezali s Tomislavom Aralicom, zaljubljenikom u hrvatsku vojnu prošlost i stručnjakom za srednjovjekovlje, oružja, odore i znakovlje. Kovanja se prihvatio Ivan Žegrec, kovač iz Sv. Ivana Zeline.“ (izvor: Glasnik Općine Klis, svibanj 2017., broj 5, https://www.klis.hr/glasnik_5.pdf )
Prirodoslovni muzej Metković, novi stalni postav jpg Validžija, Iva (fotograf) Metković 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-689 2015 stalni postav prirodoslovlje 2015. Metković Prirodoslovni muzej Metković Baće, Ivana Fotografije posjeta novootvorenom stalnom postavu Prirodoslovnog muzeja Metković, preporuke za registraciju zbirke kao kulturnog dobra (posjetila MDC-ova kustosica Iva Validžija 17. prosinca 2015.). Novi postav Prirodoslovnog muzeja Metković otvoren je 17. srpnja 2015. godine na novoj lokaciji, no njegova povijest seže u 1948. godinu kada je utemeljena Ornitološka zbirka Metković, za javnost otvorena 1952. godine u prostorijama Lovačkoga društva. Zbirka se u to vrijeme sastojala se od 240 preparata ptica koje je prikupio ornitolog Dragutin Rucner u suradnji s Lovačkim društvom iz Metkovića.
Novim stalnim postavom Prirodoslovnog muzeja Metković prikazane su geološke i biospeleološke specifičnosti delte rijeke Neretve na staklenim panelima, a petrografija je vizualizirana uzorcima kamena iz lokalnih kamenoloma. Kroz drugu, treću i četvrtu sobu protežu se trodimenzionalni prikazi vodenih i kopnenih staništa delte rijeke Neretve - od močvare, tršćaka i kanala, longitudinalnog vodenog toka rijeke, kamenjara i točila, šumskih staništa pa do antropogeno uvjetovanih naselja i poljoprivrednih površina. Dioramski prikazi završavaju 'aerodromskom' scenom selidba ptica te scenama zimovanja u vodenim i kopnenim staništima. Prikazi su popraćeni video materijalom ponašanja životinja u specifičnom staništu, zvukovima glasanja ptica i vodozemaca, multimedijalnim prikazom bioraznolikosti staništa kao i raznovrsnošću kukaca, puževa i školjkaša u vodenim i kopnenim staništima delte rijeke Neretve. Iz treće sobe izlazi se u vrt Muzeja koji u autohtonoj vegetaciji pruža dom pticama i kukcima u kućicama za ptice i hotelu za kukce.
Spomen-dom Batinske bitke, Batina jpg Validžija, Iva (fotograf) Batina 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-674 2015 2015. Batina Spomen-dom Batinske bitke U počast svim sudionicima Batinske bitke i u znak sjećanja na jednu od najžešćih bitaka na Dunavu u Drugome svjetskom ratu, 1976. godine otvoren je Memorijalni kompleks Batinska bitka. Čine ga spomen-dom s dvije izložbene dvorane te prostrani spomen-park. Godine 1983. u spomen-domu je postavljena stalna muzejska izložba o batinskoj vojnoj operaciji. Izloženi su ostaci oružja, vojne opreme i eksplozivnih sredstava iz Batinske bitke, fotografije, karte, faksimili dokumenata i drugo.
Batinska bitka trajala je od 11. do 29. studenog 1944. godine: zajedničke snage ukrajinskih postrojbi Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), prešavši Dunav iz Bačke u Baranju, oslobodile su Batinu, koju su držale jake i dobro utvrđene njemačke snage – jedinice Wermachta i njihovih saveznika. Tada je poginulo 1297 boraca antifašističke koalicije, većinom vojnika sovjetske Crvene armije.
U memorijalnom kompleksu, na mjestu najžešćih borbi (tzv. „krvava kota 169“), 1946. godine podignut je spomenik Crvenoj armiji pod nazivom „Pobjeda“, rad kipara Antuna Augustinčića. Spomenik je podignut na visoravni Gradac, visok je 26,5 metara a sastoji od tri dijela. Prvi je središnji stup u osnovi peterokuta s pet skulptura, a zatim skupina na pročelju koja predstavlja crvenoarmijce u jurišu, izvedene kao reljefe u bronci. Od prvog većeg platoa vodi 27 stuba na manji plato na kome je obelisk visok 19,5 metara i na njemu se nalazi brončana figura „Pobjeda“.
Posebno obilježje tome mjestu daje skupna grobnica - kripta u kojoj su pohranjeni posmrtni ostaci poginulih pripadnika jedinica Treće ukrajinske fronte. Spomenički kompleks čini stup s ženskim likom partizanke "koja je prva prešla na desnu obalu Dunava 1944. godine", popularno zvan Julka, skulpture ratnika te reljef koji prikazuje tijek bitke - pobjedu partizana i boraca Crvene armije nad fašistima.
Stalni postav Oluja '95, kninska tvrđava jpg Validžija, Iva (fotograf) Knin 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-681 2015 stalni postav 2015. Knin kninska tvrđava Kninski muzej U centralnom dijelu kninske tvrđave, zaštićenom spomeniku kulture, u rekonstruiranoj i saniranoj zgradi broj 11 otvoren je novi postav „Oluja '95“ kao posebni dio Kninskog muzeja. Postav je svečano otvoren na dvadesetu obljetnicu vojno-redarstvene akcije 'Oluja', 5. kolovoza 2015.
Koncepciju stalnog postava je izradio Kninski muzej, autori stručnog dijela koncepcije su Manda Zelić, viša kustosica, i Zvonimir Jelić, ravnatelj muzeja, a Lana i Željko Kovačić autori su projekta postava.
U postavu je obuhvaćeno niz predmeta i dokumenata koji svjedoče o akciji Oluja, ali i o životu okupiranih Kninjana te izbjeglica prije i nakon Oluje.
Teme obuhvaćene stalnim postavom su stvaranje suverene hrvatske države, početci srpske pobune i agresije, kninski prognanici, mirovni pregovori i apeli za mir, oslobodilački pothvati i operacije hrvatskih postrojbi u Domovinskom ratu (1992.-1995.), „Oluja '95“– oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, Hrvatske snage u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja '95“, zrakoplovstvo u „Oluji '95“, kronologija oslobođenog područja Republike Hrvatske u operaciji „Oluja '95“ (4.-8. kolovoza 1995.), geopolitičko značenje operacije „Oluja '95“, reakcije iz svijeta, vojno-redarstvena operacija“Oluja '95“ u medijima. Tematski blokovi raspoređeni su na dva kata te zauzimaju 300m².
Ulica zaboravljenog vremena, Karanac jpg Validžija, Iva (fotograf) Karanac 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-679 2015 etnografija 2015. Baranja Karanac Ulica zaboravljenog vremena Ulica zaboravljenog vremena nalazi se u krajnjem dijelu dvorišta etnorestorana „Baranjske kuće“ u vlasništvu Vladimira Škrobe – Baje, smještenog u staroj kući, izgrađenoj 1902. godine, i okruženog prostranim seoskim dvorištem, u kome su sjenice za goste, igralište za djecu, ali i svojevrsna antikvarnica-muzej s preko 8000 izložaka. U Ulici zaboravljenog vremena unutar drvenih kućica nalaze se klomparska, korparska, bačvarska i stolarska radionica, stari mlin, grnčarska radionica sa starim grnčarskim kolom, ledara u kakvoj se nekada čuvao led, tkalačka radionica sa starim baranjskim nošnjama, brijačnica, gostionica "Kod divljeg goluba", kovačeva kuća s kompletnom starom kovačnicom te kovačevim stanom, smještenim u kućici zidanoj od drveta, blata i pljeve… Ulicu zaboravljenog vremena nadvisuje drveni toranj - vidikovac visok devet metara, s kojeg se vidi cijelo etnoselo Karanac.
Zavičajna zbirka Stari Slatinik jpg Validžija, Iva (fotograf) Stari Slatinik 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-691 2015 etnografija 2015. Stari Slatinik Zavičajna zbirka Stari Slatinik Fotografije obilaska Zavičajne zbirke Stari Slatinik koji se nalazi u mjestu Stari Slatinik, mjesta u sastavu općine Brodski Stupnik (Brodsko-posavska županija).
Etnografsku građu za zavičajnu zbirku članovi udruge Zavičajnog društva Stari Slatinik započeli su prikupljati 2006. godine nakon što im je općina dodijelila nekoliko prostorija u Društvenom domu gdje je izloženo oko 120 predmeta.
U postavu Zavičajne zbirke je izložen namještaj, predmeti svakodnevne uporabe, narodne nošnje, tkalački pribor s tkalačkim stanom, šivaći stroj, fotografije, stari alati, kao i replike arheoloških nalaza s područja Starog Slatinika. Prezentirana je i povijesna građa: dokumenti, iskaznice, diplome; predmeti umjetničkog obrta od porculana, čaše, slike svetaca, lutke u narodnim nošnjama itd. U galerijskom postavu izložene su slike suvremenih zavičajnih autora Brodske Posavine.
Posjetila MDC-ova kustosica Iva Validžija 8. rujna 2015.
Zavičajni muzej Slatina, stalni postav jpg Validžija, Iva (fotograf) Slatina 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-693 2015 stalni postav 2015. Slatina Zgaga, Višnja Pavić, Vladimira Radovanlija Mileusnić, Snježana Zavičajni muzej Slatina Šuvak, Dragica Posjet novom stalnom postavu Zavičajnog muzeja Slatina otvorenom 2015. godine i prikupljanje podataka o književnoj baštini za potrebe MDC-ova Registra književne baštine u hrvatskim muzejima. Posjetile djelatnice MDC-a (Višnja Zgaga, Snježana Radovanlija Mileusnić, Iva Validžija), 21. travnja 2015.
Zavičajni muzej Stjepana Grubera jpg Validžija, Iva (fotograf) Županja 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-694 2015 2015. Županja Zavičajni muzej Stjepan Gruber Fotografije dokumentiraju posjet Zavičajnom muzeju Stjepana Grubera 2015. godine. Kustos arheolog Hrvoje Tkalac iz muzeja pokazao je stanje graničarskog Čardaka nakon alarmantno visokog nivoa rijeke Save 2014. godine (rijeka se nalazi neposredno uz muzej). U Etnološkoj zbirci smještenoj u zgradi Agencije, registriranom spomeniku kulture iz 19. stoljeća, nalazi se restaurirani namještaj spašen 2014. godine iz poplavljenog područja Gunje i Rajevog Sela. Posjetila kustosica MDC-a Iva Validžija, 8. rujna 2015.
Šumarski muzej Bošnjaci jpg Validžija, Iva (fotograf) Bošnjaci 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-686 2015 stalni postav šumarstvo 2015. Bošnjaci Šumarski muzej Bošnjaci Šumarski muzej koji čuva zbirku alata koji su se tijekom povijesti koristili u šumarstvu smješten je u centru Bošnjaka, u srcu spačvanskih šuma. Inicijativa za sakupljanje građe i osnivanje Šumarskog muzeja započela je šezdesetih godina 20.st. Nakon Domovinskog rata sakupljanje građe se intenzivira, dobiven je prostor stare škole i zbirka se otvara za javnost 2007. godine. Voditelj zbirke je ing. šumarstva Antun Leaković, jedan od osnivača muzeja.
Muzejski postav predstavlja tradiciju organiziranog šumarstva, njegovu povijest i razvoj, način raspolaganja prirodnim bogatstvom šuma u prošlosti, kao i značenje šumarske djelatnosti za život istočne Slavonije. Istaknuta je jedinstvena vrijednost slavonskog hrasta lužnjaka. Šumarska zbirka sadrži alate za sječu šume, mehanizaciju za izvlačenje trupaca iz šume, instrumente za mjerenje šuma, doznaku i kartiranje, dendrološku zbirku, zbirku životinja šuma spačvanskog bazena, zbirku lovstva i lovačkih trofeja te etno zbirku.
13 - 21 od 21
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
