hr | en
Publisher: Routledge Genre: Priručnik
  • Filter

Collection

Type

Author

Cooperator

Year

Publisher

Place

Language

Theme

Genre

13 - 19 from 19
Viewing results 13 - 19 of 19

search field:

978-1-03-212496-4
2022
Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet (Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Glossary.- Bibliography.- Index
Museums and Interactive Virtual Learning
Book
Interaktivno virtualno učenje
Virtualni muzeji
Digitalizacija
Priručnik
Library
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-0-367-75671-0
2022
Cull, Rose, Cull, Daniel (Cull, Rose, Cull, Daniel)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Index
Museums and Well-being
Book
Ovogodišnji Međunarodni dan muzeja održan uz temu Muzeji, održivost i dobrobit naglašava značajan doprinos muzeja dobrobiti i održivom razvoju naših zajednica. Koliko je ta tema aktualna potvrđuje i najnovija knjiga iz respektabilne muzeološke edicije Routledge Guides to Practice in Museums, Galleries and Heritage. Njezini autori, Rose Cull i Daniel Cull, profesori sa Sveučilišta Johns Hopkins, započeli su ju pisati prije pandemije COVID-19, a objavili ju u post-pandemijskoj 2023. godini. Upravo u vrijeme kada se cijeli svijet bavi očuvanjem globalnoga zdravlja, a muzeji se pitaju da li dovoljno rade za dobrobit svih? Ako ne, što mogu napraviti i kako pomoći u izlasku iz kolektivne traume. Njihova knjiga Muzeji i dobrobit (Museums and Well-being) u fokus stavlja aktivnosti i programe koje muzeji provode za dobrobit ljudi i to: potičući inkluziju i empatiju, smanjujući stres i razvijajući unutrašnji mir, ublažavajući posljedice društvene izolacije koja je rezultat svjetske pandemije, promičući mentalno zdravlje, ublažavajući narušene demokratske procese u suvremenim društvima. Knjiga je sadržajno podijeljena u dva dijela, unutar jedanaest poglavlja. U prvom se dijelu nastojalo odgovoriti zašto je tema utjecaja muzeja na dobrobit ljudi važna upravo sada, zašto ovdje i za koga (poglavlja 2-4). Dana je i definicija pojma „dobrobit“, koji se u hrvatskom jeziku tumači kao stanje dobra zdravlja, sigurnosti, sreće i prosperiteta pojedinaca ili grupe; boljitak, dobro. Autori ističu da se pojam dobrobit odnosi na proširenu definiciju ljudskoga zdravlja uključujući aspekte njihovog psihičkog, mentalnog i sveukupnog zadovoljstva životom. Nadalje iznose osnovnu tezu knjige kako je dobrobit pojedinca rezultat kolektivnog djelovanja. Dobrobit zajednice utječe na dobrobit pojedinca, i obratno – zadovoljni ljudi čine zajednicu sretnih ljudi. Drugi dio knjige (poglavlja 5-10) posvećen je modelu za dobrobit koji se ostvaruje unutar pet načina. To su: Poveži se (Connect) – muzejske zbirke povezane su s poviješću i raznim kulturama; posjetitelji muzeja povezani su međusobno istim ili sličnim interesima i potrebama te s muzejskim zbirkama i predmetima na različite načine; Budi aktivan (Be Active) – dobrobit se gradi na temelju akcija i aktivnosti. Uobičajeno kretanje kroz muzej može se upotpuniti npr. i s vrlo popularnim „aktivnim razgledavanjem“ muzejskih izložaba; Nastavi učiti (Keep Learning) – samo tako će se uvijek otkrivati nešto novo ili drugačije, a stvaranje i prenošenje znanja temeljna je uloga muzeja; Pružaj (Give) – altruizam je bit djelovanja muzeja pri čemu utječu i na razvoj altruizma kod posjetitelja što se ogleda u užitku pružanju pomoći, svojega vremena i pažnje drugima, prijenosa vještina, njegovanja ljubaznosti, ali i opraštanja sebi i drugima; Primijeti (Take Notice) – budi pozoran, gledaj, uoči – uvijek ćeš pronaći nešto novo. Svaki od navedenih pet načina protumačen je analizom određenoga muzejskog predmeta ilustrirajući važnu ulogu koju zbirke mogu imati u muzejskom utjecaju na dobrobiti posjetitelja. Pri tome, autori naglašavaju kako se muzejski predmeti mogu interpretirati na različite načine te nude kritički odnos prema trenutnim muzejskim praksama. Iscrpne bibliografske bilješke uz svako poglavlje, nude pak čitačima smjernice za daljnje istraživanje teme. Knjiga je vrlo inspirativna za sve muzeje koji svojim postojećim programima žele dodati komponentu dobrobiti, ili pak preispitati postojeće programe iz perspektive dobrobiti, a završava porukom: We hope this is just a beginning. / We belive in a museology of collective well-being. / We hope you find your own personal approach to well-being in the museum, and we support and wish you well on your jurney. / We encurage you now to... / Connect. Be active. Keep Learning. Give. Take Notice. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Društvena uloga muzeja
Odnosi s javnošću
Priručnik
Library

search field:

978-1-4094-0703-4
2017
Keene, Suzanne, Monti, Francesca (Keene, Suzanne, Monti, Francesca)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Museums and silent objects : designing effective exhibitions
Book
Izlaganje
Muzejska izložba
Priručnik
Library
cooperator:
Caple, Chris (urednik)
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-0-415-57970-4
2011
engleski
MDC library
London ; New York
(Leicester Readers in Museum Studies)
Routledge
Tekstovi više autora.- Includes bibliographical references and index.
Preventive conservation in museums
Book
Caple, Chris (Caple, Chris (urednik))
Zaštita muzejskih predmeta
Izlaganje
Preventivna zaštita
Štetočine
Rasvjeta
Požar
Vlaga
Poplava
Čuvaonica
Priručnik
Library

search field:

978-1-032274805
2024
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliograf. bilješke i bibliografija uz tekstove.- Indeks
Routledge handbook on cultural heritage and disaster risk management
Book
Jigyasu, Rohit, Chmutina, Ksenia (Jigyasu, Rohit (urednik), Chmutina, Ksenia (urednik))
Preface: JC Gaillard Introduction: Why Disaster Risk Management of Cultural Heritage? (Ksenia Chmutina and Rohit Jigyasu) Section 1 Disaster Risk Management and Cultural Heritage Chapter 1: Disaster Risk Management Terms and Concepts (Lee Bosher); Chapter 2: Role of Intangible Attributes of Heritage in Disaster Risk Reduction (Sukrit Sen); Chapter 3: A new approach to cultural heritage and disaster risk reduction: a review of international policies (Giovanni Boccardi); Chapter 4: Financing Disaster Risk Management for Cultural Heritage (Barbara Minguez Garcia); Section 2: Understanding the context Chapter 5: Heritage and Peacebuilding (Elke Selter); Chapter 6: Cultural Heritage, Climate Change and Disaster Risk Management (Will Megary); Chapter 7: Cultural heritage and urbanisation (Ebru Gencer); Chapter 8: Vernacular Built Heritage and Disaster Resilience (Rajendra Desai); Chapter 9: Risk Management (Sukhreet Bajwa, TanayaSarmah, Ranit Chatterjee and Rajib Shaw); Section 3: Understanding the challenges Chapter 10: All Fired Up: The Inseparability of Nature and Culture in Disaster Risk Management (Steve Brown); Chapter 11: The Dangers of Romanticising Local Knowledge in the Context of Disaster Studies and Practice (Demet Intepe, Robert Sakic Trogrlic, Maria Evangelina Filippi, Thirze Hermans, Hannah Bailon and Anuzska Maton); Chapter 12: Challenges with techno-centric approaches in the implementation of Disaster Risk Management for Cultural Heritage (David Torres and Giuseppe Forino); Chapter 13: Development and cultural heritage in the disaster capitalism era (Victor Marchezini, Andrea Lampis, Danilo Celso Pereira and Adriano Mota Ferreira); Chapter 14: Cultural Heritage and Post-Disaster Recovery (Wesley Cheek); Chapter 15: Reconstruction as recovery:The politics behind why heritage is funded internationally, nationally, and locally (Vanicka Arora); Chapter 16: ‘Dark heritage’: landscape, hazard, and heritage (Jazmin Scarlett, Miriam Rothenberg, Felix Riede and Karen Holmberg); Section 4: Moving forward Chapter 17: Arts and other Cultural Expressions as Tools for Disaster Risk Management (Claudia González-Muzzio, Claudia Cardenas and Bernadette Esquivel); Chapter 18: Planning for Disasters facing Heritage at Risk: Ethics and Epistemes (Fallon S. Aidoo); Chapter 19: New Technologies and Disaster Risk Management for Cultural Properties (Hirofumi Ikawa); Chapter 20: Integrating DRM considerations into heritage management systems: barriers and opportunities (Luisa De Marco); Chapter 21: Building Synergies for Cultural Heritage: insights from theory and practice ( Monia del Pinto and Clinton Dean Jackson); Conclusions: Challenges and Opportunties (Rohit Jigyasu and Ksenia Chmutina)
Upravljanje rizicima
Katastrofa
Zaštita kulturne baštine
Priručnik
Library

search field:

978-1-138-58129-6
2020
engleski
MDC library
London ; New York
(Routledge International Handbooks)
Routledge
Bibliografija i bilješke uz tekstove.- Index.
The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites
Book
Lewi, Hannah, Smith, Wally, Cooke, Steven, Lehn, Dirk vom (Lewi, Hannah (urednik), Smith, Wally (urednik), Cooke, Steven (urednik), Lehn, Dirk vom (urednik))
Koliko su višegodišnji napori svjetskih pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, potvrđuje se i danas kada su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online. Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgovih priručnika (Routledge International Handbooks) s naslovom The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata. Knjiga objedinjuje iskustva 75 suvremenih teoretičara i stručnjaka iz cijeloga svijeta, te kako izdavači kažu – pruža nove, osvježavajuće ideje i upute za uzbudljive digitalne izazove. Izabrani tekstovi ocrtavaju načine kojima se transformiraju suvremene kulturne ustanove – arhivi, knjižnice i muzeji (dalje: AKM ustanove) kroz inovativnu primjenu digitalnih tehnologija te se preporučuje baštinskim stručnjacima, studentima, dizajnerima i svim ostalim profesionalcima zainteresiranima za proizvodnju kulture u post-digitalnom dobu. Sadržaj opsežne knjige na gotovo 500 stranica strukturiran je u četiri dijela koja su ukratko predstavljena u uvodnom tekstu koji potpisuju urednici knjige – Hannah Lewi, Wally Smith, Steven Cooke i Dirk vom Lehn. Čitatelje u problematiku knjige uvode i četiri intervjua vođena s četiri renomirana stručnjaka – Seb Chan (ACMI), s Daveom Pattenom (Science Museum London), s Roryjem Hydeom (V&A Museum) te s Keirom Winesmithom (SFMOMA). Prvi dio knjige – Globalni digitalni AKM sektor u nastajanju bavi se utjecajem novih digitalnih praksi na AKM sektor u cjelini pa tako i na globalni kulturni sektor. Među osam tekstova kojima se tumače ključne teme knjige je i tekst F. R. Cameron u kojemu promišljanja o digitalizaciji kao nematerijalnoj, informativnoj replici stvarnih objekata, ali i kao o umreženim ljudskim i strojnim subjektivitetima. Rezultat su milijuni digitaliziranih zbirki i trodimenzionalnih vizualizacija predmeta kulturne baštine koji se kreću u globalnoj računalnoj infrastrukturi. A. Dewdney nastoji odgovoriti kako digitalne tehnologije, aplikacije i mreže stvaraju novi odnos prema kulturi, publici i kulturnoj vrijednosti; E. Rodley propituje suvremene muzeološke teorije distribuiranih muzeja koji su: interaktivni, privlačni i relevantni, otvoreni te održivi na platformi, u zajednici i vremenu, a postaju 'pametniji', učinkovitiji i korisniji što se više koriste povećavajući kvalitetu iskustva posjetitelja i samog internetskog muzeja. T. Sherratt ističe kako je korištenje digitalnih tehnologija mnogim AKM ustanovama pružilo mogućnost predstavljanja građe koju nisu i ne bi mogli u realnome prostoru, no, raspravlja i o pitanju kada, zašto i kojim informacijama ipak nije omogućen slobodan online pristup. Izazovi i mogućnosti digitalizacije za arhive i arhivsku praksu predstavljeni su u osam tekstova sadržanih u drugom dijelu knjige – Animiranje arhiva. M. Caswell i M. Cifor bave se etičkim pitanjima vezanima za digitalizaciju arhivskih dokumenata; J. Iranowska opisuje rad na projektu Munch Museuma iz Osla – eMunch.no koji predstavlja rukopisnu baštinu velikoga norveškog slikara Edvarda Muncha. Tin-Kai Chen je opisujući projekt digitalizacije tradicionalnog kazališta sjena iznio usporedbu suvremene tehnologije sa šalicom za čaj, koja neće privući korisnike ako muzejski sadržaji nisu zanimljivi niti (poput čaja) po njihovom ukusu. Tekstovi trećeg dijela knjige Dizajniranje angažiranog iskustva istražuju procese izložbenoga dizajna u relaciji s publikom kao i načine kojima digitalne tehnologije sudjeluju u stvaranju novih iskustava kod angažiranih posjetitelja. U tekstu O virtualnim aurama: objekt kulturne baštine u doba 3D digitalne reprodukcije J. Hindmarch, M. Terras i S. Robson ističu kako suvremena izrada 3D virtualnih modela nastoji biti što realističnija kao digitalni surogat muzejskih predmeta istovremeno se pitajući da li digitalna replika može dočarati auru realnoga muzejskog predmeta. Tekst T. Jonesa i D. Simpsona opisuje kako je Christchurch Art Gallery Te Puna o Waiwhetū (Novi Zeland) koristila svoje mrežne stranice kao izdavačku platformu u vrijeme potresa 2011. godine i poslijepotresnom razdoblju obnove galerije (2011.-2015.). J. S. Kuehns u tekstu S polica na mrežu polazi od dileme da li vrlo detaljni opisni i tekstualni podaci mogu zamijeniti vizualni doživljaj predmeta opisujući projekt O'Donnell Marginalia iz zbirke Nicholasa Michaela O'Donnella (1862.-1920.). Posljednje, četvrto poglavlje (Locating in place) nizom primjera tumači na koje načine digitalne tehnologije i tehnike mijenjaju naš odnos prema realnim/autentičnim prostorima, zgradama i mjestima. A. Gunn predstavila je online izložbu Art of Nation koju je pripremio Australian War Memorial korištenjem umjetničkih, arhivskih i povijesnih predmeta u prikazu australskog sudjelovanja u Prvome svjetskom; H. Lewi i A. Murray tumače fenomen refotografije, odnosno izrade kreativnih kompozicija „tada i sada“ korištenjem povijesnih i suvremenih fotografija; iskustvo korištenja digitalnih pješačkih tura za istraživanje urbane povijesti (digital history tour apps) koje u svojim kreacijama uvažavaju najbolje prakse turizma i obrazovanja bilo je tema teksta skupine autora na primjerima tura kroz London i Melbourne. Knjiga je popraćena i Pogovorom A. Witcomb te kazalom, a svaki od tekstualnih priloga opsežnim bilješkama i literaturom. Objedinjena iskustva kao i nova pitanja vezanu uz digitalizaciju baštine, zasigurno će i u hrvatskoj muzejskoj zajednici pronaći zainteresirane čitače i biti im od koristi. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Digitalizacija
Kulturna baština
Digitalna zbirka
Arhivi
Knjižnice
Muzeji
Priručnik
Library
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-0-415-09953-0
2008
Dean, David, Edson, Gary (Dean, David, Edson, Gary)
MDC library
London ; New York
(Museum studies)
Routledge
First published 1994.- Glossary.- Bibliography.- Index.
The handbook for museums
Book
Knjiga The Handbook for museums priručnik je koji nudi osnovne informacije za rad u muzejima. Tekst je grupiran unutar pet sekcija, od kojih je svaka podijeljena na nekoliko tematskih poglavlja koja daju osnovne informacije za profesionalno obavljanje muzejske prakse. Prva je cjelina posvećena muzejskoj ulozi i odgovornosti što je muzeji imaju u društvenoj zajednici ("Museum role and responsibility"). Obrađene su i teme muzejskoga upravljanja te osnovna načela osiguravanja zaštite ljudi i građe u muzejima. Druga se cjelina bavi pitanjima skupljanja, izgradnje i skrbi za muzejske zbirke ("Museum collection management and care"). Posebna je pozornost pridana pitanjima zaštite u muzejima (od preventivne zaštite do restauracije). Treća cjelina obrađuje problematiku interpretacije i komunikacije koju muzeji ostvaruju izložbama i njihovim popratnim aktivnostima ("Interpretation and communication"). Muzejskoj profesiji i etici posvećena je četvrta cjelina ("Professionalism and ethics"), koja donosi i tekst ICOM-ova kodeksa profesionalne etike. Peta cjelina sadržava priloge s primjerima različitih formulara koji se upotrebljavaju u muzejskom poslovanju, rječnik stručnih termina te bibliografiju i kazalo. Svaka je tematska cjelina popraćena izabranom literaturom, a važnije definicije ili preporuke grafički su naznačene i istaknute u tekstu, što pridonosi njegovoj preglednosti i praktičnosti. Autori priručnika Gary Edson i David Dean renomirani su stručnjaci Texas Tech University Museuma. U knjižnici MDC-a od istih su autora dostupna izdanja: Dean, David. Museum exhibition : theory and practice (Routledge, 1994.) i Edson, Gary. Museum ethic (Routledge, 1997.).
Muzeologija, teorija
Priručnik
Library
13 - 19 from 19