hr | en
Type: Book Theme: Digitalizacija
1 - 12 from 35
Viewing results 1 - 12 of 35

search field:

2015
Glučina, Toni (Glučina, Toni)
MDC library
Vid-Metković
Arheološki muzej Narona
10. noć muzeja : 3D Narona
Book
Digitalizacija
Noć muzeja (projekt)
Deplijan
Library

search field:

953-6001-32-2
2005
Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (ur.))
MDC library
Zagreb
(Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva)
Hrvatsko knjižničarsko društvo
Bibliografija uz većinu radova.- Kazalo.- Summaries
8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Book
Katić, Tinka (Katić, Tinka (urednik))
Zbornik radova s 8. seminara hrvatskih baštinskih ustanova Arhivi, knjižnice, muzeji sadržava izlaganja održana u Poreču 2004. godine. Tekstovi šezdesetak autora grupirani su u skupine Izlaganja, Posterska izlaganja te u priloge i izvješća održanih radionica Od projekta do digitalne zbirke; Digitalne zbirke i korisnici; Konzervatorska i muzejska dokumentacija; Dokumentacija u restauriranju; Opis zbirki i praktični izazovi u AKM okruženju i Kulturni turizam. U nizu zanimljivih priloga s područja knjižničarske, arhivističke i restauratorsko-konzevatorske tematike nalaze se i tekstovi recentnih muzeoloških tema i projekata koji su od zajedničkog interesa za sve zastupljene struke i baštinske zajednice. Gordon Dunsire (Glasgow, Škotska) predstavio je rad Centra za istraživanje digitalnih knjižnica, Zoran Svrtan (MUO, Zagreb) obradio je temu informacijske sigurnosti u AKM okruženju, mr. sc. Maja Šojat Bikić (Muzej grada Zagreba) najavila je godišnju konferenciju ICOM-CIDOC-a u Zagrebu. Svoje priloge radionicama dali su Markita Franulić (MDC), Dajana Batinić (Muzej grada Zagreba) i Andrea Klobučar (MUO), Želimir Laszlo (MDC), Iva Čukman (MUO), Jasminka Podgorski-Antolović (MUO), Duška Sekulić (Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci), Jadranka Vinterhalter (Muzej suvremene umjetnosti). Zbornik je popraćen predmetnim kazalom.
Kulturne ustanove, suradnja
Digitalizacija
Knjižnice
Muzeji, galerije i zbirke
Informatizacija
Arhivi
Hrvatska
Zbornik radova
Zbornik stručnih i znanstvenih skupova
Library

search field:

978-94-6182-516-2
2014
Navarrete Hernandez, Trilce (Navarrete Hernandez, Trilce)
engleski
MDC library
Amsterdam
University of Amsterdam
Bibliograf. bilješke uz tekst.
A history of digitization : Dutch museums
Book
Knjiga je dostupna i u elektroničkom obliku u PDF formatu http://catalogus.boekman.nl/pub/P14-0752.pdf (datum pristupa: 19.12.2014.). Doktrorska disertacija autorice
Digitalna baština
Digitalizacija
Muzeji, galerije i zbirke
Nizozemska
Monografija
Library
author:
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-0-367-55105-6
2022
Jones, Mike (Jones, Mike)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum
Book
Introduction: Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum; 1. Archives and Museums; 2. Museums Victoria and the History of Museum Computing; 3. Field Books, Dissociation, and Organisational Knowledge; 4. Donald Thomson and the Relationality of Collections; 5. Beyond Networks: Reconceptualising Collections Documentation; Conclusion: From Theory to Implementation
Digitalizacija
Dokumentacijske zbirke
Muzeologija
Digitalna zbirka
Informatizacija muzejske djelatnosti
Library

search field:

2004
engleski
MDC library
Rome
Minerva Project
Tekstovi više autora
Coordinating digitisation in Europe : progress report of the National Representatives Group
Book
Digitalizacija
Minerva
Izvješće
Library

search field:

2005
National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes (National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes)
MDC library
Roma
Ministero per i Beni e le Attivita Culturali, Minerva project
Tekstovi više autora
Coordinating digitisation in Europe : progress report of the National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes 2004
Book
Izvješće Nacionalne reprezentativne grupe (National Representatives Group coordination mechanisms for digitisation policies and programmes) "Koordinirana digitalizacija u Europi" treće je u nizu i odnosi se na projekte digitalizacije i implementacije suvremenih tehnologija u baštinske ustanove i djelatnosti ostvarene u 2004. godini. Knjiga sadržava izvješća zemalja članica "Lund Action Plan": Austrije, Belgije, Cipra, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Litve, Malte, Nizozemske, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske i Velike Britanije te zemalja promatrača (observers): Bugarske, Izraela, Rusije, Srbije i Crne Gore. Autori iz navedenih zemalja predstavili su projekte digitalizacije, uz informacije o nacionalnim planovima i politici digitalizacije kulturne baštine, uspostavljenim mrežama nacionalne i međunarodne suradnje ostvarene tijekom 2004. godine. Tekstovi su popraćeni ilustracijama u boji. Izvješće je dostupno i na adresi URL:http://www.minervaeurope.org/publications/globalreport/globalrep2004.htm (2005-12-03), kao i izvješća za 2003. i 2002. godinu.
Digitalizacija
2004.
Europa
Izvješće
Library
author:
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-1-03-229416-2
2023
Marsh, Emily (Marsh, Emily)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Creating digital exhibits for cultural institutions : a guide
Book
Priručnik izdavačke kuće Routledge „Creating Digital Exhibits for Cultural Institutions“ autorice Emily Marsh stručnjacima iz baštinskog sektora nudi mnoštvo vrijednih primjera, preporuka i izvora za stvaranje informativnih, pristupačnih i privlačnih digitalnih izložbi i iskustava za korisnike. Još ne tako davno, manjim kulturnim institucijama možda nije bilo baš jednostavno opravdati potrebu za digitalnim izložbama iako se već prilično dugo vrijeme ulagao napor u digitalizaciju građe. No, kako je nastupila pandemija COVID-a uz prateći lockdown, većina GLAM-ova (galerija, knjižnica, arhiva i muzeja) diljem svijeta bila je zatvorena za posjetitelje. Odjednom je svima postalo jasno koliko je korisno imati mogućnost udaljenog pristupa izvorima, iako su se neki još uvijek borili s konceptom digitalne izložbe. Prvo, uvodno poglavlje opisuje prirodu digitalnih izložbi unutar zajednice kulturne baštine te daje uvid u sadržaj priručnika. Drugo poglavlje daje pregled teorija dizajna muzejskih izložbi, kvalitativne analize dokumenata i književne analize u kontekstu digitalnih izložbi za kulturne ustanove, no ne daje sveobuhvatan pregled područja muzeologije, već prikazuje teorije i metode prepoznate kao najvažnije i najkorisnije za digitalne izložbe, posebno u slučajevima kada je osoblja na raspolaganju malo i/ili ono nije kustoske struke. Važnost teorije očituje se u razvijanju skupa načela i tehnika koje kreatori digitalnih izložbi mogu odmah iskoristiti, pa tako „Velika ideja“ Beverly Serrell kazuje da svaka kvalitetna izložba mora jasno pokazivati odnos važnosti između izložbe i potreba posjetitelja. Kao primjer može poslužiti citat bivše urednice New York Timesa Amande Cox koja navodi kako „Ništa što je doista važno nema ovakav naslov: „Evo vam nekih podataka. Nadamo se da će vam biti zanimljivi. Sadrži kritičke primjedbe i uređivanje.“ Iz tog razloga se posjetitelju mora pružiti jasno gledište koje nije puko potvrđivanje da je digitalna izložba omogućila digitalni ekvivalent fizičkog objekta. Konkretni savjet jest sastaviti izjavu o misiji za izložbu koja će dobro opisati prirodu i značaj izložbe i koja može sadržavati dvije-tri jasne, povezane, neophodne i usmjerene „velike“ ideje oko kojih će se izgraditi struktura izložbe. U trećem poglavlju naglašena je potreba da se prouči publika i širi informacijski ekosustav, prije nego što se dublje uroni u proučavanje izložbenog materijala. Pritom treba imati na umu da korisnici sadržaja kulturne baštine nisu jednostavna niti jednodimenzionalna bića, da je u razvoju odnosa prema publici potrebno gajiti inkluziju, raznolikost, intelektualnu fleksibilnost i dublje razumijevanje. Fokus izložbi se u 21. stoljeću razvio iz onoga „o čemu“ u onaj „za koga“. Također, pri promišljanju o posjetiteljima treba uzeti u obzir da njihovo ponašanje u okviru digitalne izložbe može biti potpuno drugačije od onog na fizičkoj izložbi. Četvrto poglavlje pruža alate uz pomoć kojih je moguće lakše razumjeti sadržaj, njegov značaj, načine na koje ga je moguće predstaviti i objasniti publici na privlačan i smislen način. Kako navodi A. Gazi, „Muzejski tekst je vjerojatno najzahtjevnija kategorija teksta […] Ipak, muzejski tekst je najmoćniji medij muzejske komunikacije i ključan dio cjelokupnog narativa izložbe“. Peto poglavlje donosi niz studija slučajeva napravljenih gotovo u potpunosti bez resursa koji ilustriraju specifične izazove ali i primjere kako ih prebroditi. Ipak, vrlo je teško ostvariti ili održati projekt ako nema potpore s tehničke (informatičke) i upravljačke strane. Šesto poglavlje počinje savjetima kako povećati šanse za odobravanje projekta, s obzirom da se bez privole upravljačkog tijela projekt neće ostvariti. Prikazan je cjeloviti ciklus projekta digitalne izložbe od faze prijedloga, promocije, preko evaluacije pa sve do „umirovljenja“ izložbe. Sedmo poglavlje se bavi rješavanjem praktičnih aspekata poput odabira vrste softvera, dizajna sučelja i potrebe za metapodacima. Iako treba odabrati softver koji najbolje odgovara zahtjevima određene izložbe, obrađene su i uspoređene karakteristike Omeke i Scalara kao najpoznatijih poslužiteljskih platformi za digitalne izložbe. Posljednje, osmo poglavlje usredotočeno je na potrebe autora digitalne izložbe kao kreativnog stvaratelja, nudeći neke od izvora za kreativno pisanje, dizajn i sl. Autorica kroz pregled teorija razbija mitove o kreativnosti uvjeravajući čitatelja da kreativno razmišljanje koristi iste procese kao i „uobičajeno“ razmišljanje. Na taj način ulijeva samopouzdanje baštinskim stručnjacima da kompetencije za stvaranje digitalne izložbe već posjeduju, samo ih je potrebno uskladiti kako bi se stvorili digitalni projekti koji su usredotočeni na publiku i ciljeve organizacije unutar izložbene paradigme. Rečeno jednostavnim riječima, posjetiteljima izložbe zapravo treba reći što autor izložbe smatra značajnim i uvjerljivim u vezi građe, uz pokazivanje samih predmeta. Priručnik Stvaranje digitalnih izložaka za kulturne ustanove vrijedan je resurs prvenstveno za knjižničare, arhiviste i druge stručnjake iz područja kulturne baštine koji žele promovirati digitalni sadržaj svoje ustanove najširoj mogućoj publici, no brojnim primjerima i s pregršt izvora svakako nudi mnogo ideja i preporuka za muzejsku struku i istraživače. (Tea Rihtar Jurić) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-20-02-2024/#digital
Multimedija
Web
Virtualna izložba
Digitalna baština
Digitalizacija
Priručnik
Library
cooperator:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-0-8166-7795-5
2012
MDC library
Minneapolis
University of Minnesota Press
Tekstovi više autora.- Bibliografija uz tekstove.
Debates in the digital humanities
Book
Gold, Matthew K. (Gold, Matthew K. (urednik))
Digitalizacija
Monografija
Library
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka kataloga izložaba

search field:

2019
Glučina, Toni (Glučina, Toni)
hrvatski
MDC library
Vid-Metković
Arheološki muzej Narona
DigitNarona
Book
Digitalizacija
Noć muzeja (projekt)
Program događanja
Library

search field:

3-598-11695-0
2004
Lehmann, Klaus-Dieter (Lehmann, Klaus-Dieter (ed.))
MDC library
Muenchen
K. G. Saur Verlag
Tekstovi više autora
Digital Resources from Cultural Institutions for Use in Teaching and Learning : a report of the American/German workshop
Book
Foundation Prussian Heritage i Andrew W. Mellon Foundation održali su 2002. godine u Berlinu dvodnevnu radionicu za stručnjake iz SAD-a i Njemačke s temom izrade i korištenja digitalnih zbirki knjižnica, muzeja i arhiva. Ubrzani razvoj digitalnih medija nudi velik broj mogućnosti iskoristivih za obrazovanje i učenje o kulturnoj baštini, pa je i cilj radionice bio upoznati trenutačnu situaciji te naći mogućnosti implementacije novih sadržajnih i tehnoloških dostignuća. Popratna publikacija s naslovom "Digitalni resursi kulturnih ustanova za korištenje u obrazovanju i učenju" donosi izvješća sudionika radionica. Ukratko su predstavljene djelatnosti, zbirke i web stranice berlinskih muzeja i knjižnica, pojedini projekti digitalizacije kao što su ARTstor Project - digitalizirana zbirka povijesti umjetnosti (http://www.ARTstor.org), CENSUS - digitalizirana zbirka starih renesansnih spomenika (http://www.census.de), muzejski multimedijski CD-ROM-ovi i elektroničko nakladništvo, baze podataka i knjižnični katalozi, Euromuse - portal za europske umjetničke muzeje (http://www.euromuse.net) itd. Izvješća su popraćena s 23 osnovna zaključka, među kojima su i oni o nužnosti primjene međunarodnih standarda, značajnoj ulozi muzeja, arhiva i knjižnica u procesu obrazovanja i učenja te o potrebi čvršće međumuzejske suradnje.
Kulturne ustanove
Internet
Digitalizacija
Izvješće
Library
cooperator:
Uzelac, Aleksandra Cvjetičanin, Biserka(urednik) ; Cvjetičanin, Biserka Uzelac, Aleksandra(urednik)
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-953-6096-46-6
2008
engleski
MDC library
Zagreb
(Culturelink Joint Publications Series)
Institute for international relations
Tekstovi više autora.
Digital culture : the changing dynamics
Book
Uzelac, Aleksandra, Cvjetičanin, Biserka (Uzelac, Aleksandra (urednik), Cvjetičanin, Biserka (urednik))
Knjiga "Digital culture: the changing dynamics" rezultat je suradnje istraživača na projektu "Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna kultura" i suradnika u svjetskoj mreži Culturelink iz Hrvatske, Slovenije, Nizozemske, Engleske, Kanade i Kube. Prilozi govore o utjecaju informacijskih i komunikacijskih tehnologija na kulturu. U nizu priloga različitih autora obrađena je jedna od važnih, ali i nedovoljno istraženih tema našega vremena - uloga digitalne kulture u suvremenom društvu. Na promociji knjige istaknuto je da je digitalna kultura izazov za kulturne politike, no kulturne se politike ne odnose s dovoljno pažnje prema digitalnoj kulturi i novim mogućnostima djelovanja kroz mrežne virtualne strukture kao što su kulturni portali, koji postaju nove komunikacijske strukture kulturnog sektora u digitalnom prostoru. Knjiga donosi 13 priloga međunarodne skupine autora unutar tri tematske skupine koje slijede nakon uvodnoga priloga dr. sc. Aleksandre Uzelac o potrebi i načinima razumijevanja digitalne kulture. To su: "Digitalna kultura - nova socijalna ekologija" (Digital culture - the new social ecology), "Konceptualizacija politika digitalne kulture" (Conceptualising policies for digital culture) i "Kulturna praksa na digitalnom prostoru" (Cultural practices in the digital territory). Knjiga je dostupna i u pdf formatu na internetskim stranicama mreže Culturelink (URL:http://www.culturelink.hr/publics/joint/digicult/digital_culture-en.pdf)
Digitalizacija
Zbornik radova
Library

search field:

978-953-175-355-5
2009
INFuture (INFuture)
engleski
MDC library
Zagreb
Department of Information Science, Faculty of humanities and social sciences
Bibliograf. bilješke uz priloge.
Digital resources and knowledge sharing : INFuture 2009
Book
Druga međunarodna konferencija, posvećena promišljanju budućnosti informacijskih znanosti (Future of information science : INFuture), održana je potkraj 2009. g. u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Popraćena je opsežnim zbornikom radova koji nosi naslov konferencije - "Digital resources and knowledge sharing" i objedinjuje oko 70 izlaganja istraživača, profesionalaca, projekt-menadžera te drugih stručnjaka srodnih znanosti iz Hrvatske i inozemstva. Ti su radovi polazišta za daljnja teorijska razmatranja i za praktičnu primjenu u područjima informacijskih znanosti. Podijeljeni su na osam tematskih skupina: "Pozvana izlaganja" ("Invited papers "), "Digitalizacija i zaštita" ("Digitization and preservation"), "Korištenje open-source rješenja u kulturnoj baštini" ("Using of open-source solutions in cultural heritage"),"Jezične tehnologije" ("Language technologies"), "Korištenje informacijskih resursa u istraživanju, obrazovanju i prezentaciji" ("Using information resources in research, education and presentation"), "Virtualno okruženje u obrazovanju" ("Virtual environment in education"), "E-servisi, e-upravljanje i poslovne aplikacije" ("E-services, e-government and business applications") i "Upravljanje znanjem" ("Knowledge management"). Odabirom tih tema organizatori su željeli naglasiti da će se primjenom digitalizacije i zaštite baštine u europskome kontekstu, te istodobnom zaštitom hrvatskoga nacionalnog identiteta, korištenjem "open-source" rješenja u istraživanju i učenju, putem jezičnih tehnologija i multimedijskih sadržaja, moći uspostaviti znanstvena i kulturna suradnja na međunarodnoj razini. U prilog toj tezi govore i radovi objavljeni u zborniku čiji su urednici Hrvoje Stančić, Sanja Seljan, David Bawden, Jadranka Lasić-Lazić i Aida Slavić.
Informacijske znanosti
Digitalizacija
Zbornik radova
Library
1 - 12 from 35