hr | en
Theme: Digitalizacija Genre: Priručnik
  • Filter

Collection

Type

Author

Cooperator

Year

Publisher

Place

Language

Theme

Theme, person

Theme, place

Genre

Viewing results 1 - 11 of 11
author:
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-1-03-229416-2
2023
Marsh, Emily (Marsh, Emily)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Creating digital exhibits for cultural institutions : a guide
Book
Priručnik izdavačke kuće Routledge „Creating Digital Exhibits for Cultural Institutions“ autorice Emily Marsh stručnjacima iz baštinskog sektora nudi mnoštvo vrijednih primjera, preporuka i izvora za stvaranje informativnih, pristupačnih i privlačnih digitalnih izložbi i iskustava za korisnike. Još ne tako davno, manjim kulturnim institucijama možda nije bilo baš jednostavno opravdati potrebu za digitalnim izložbama iako se već prilično dugo vrijeme ulagao napor u digitalizaciju građe. No, kako je nastupila pandemija COVID-a uz prateći lockdown, većina GLAM-ova (galerija, knjižnica, arhiva i muzeja) diljem svijeta bila je zatvorena za posjetitelje. Odjednom je svima postalo jasno koliko je korisno imati mogućnost udaljenog pristupa izvorima, iako su se neki još uvijek borili s konceptom digitalne izložbe. Prvo, uvodno poglavlje opisuje prirodu digitalnih izložbi unutar zajednice kulturne baštine te daje uvid u sadržaj priručnika. Drugo poglavlje daje pregled teorija dizajna muzejskih izložbi, kvalitativne analize dokumenata i književne analize u kontekstu digitalnih izložbi za kulturne ustanove, no ne daje sveobuhvatan pregled područja muzeologije, već prikazuje teorije i metode prepoznate kao najvažnije i najkorisnije za digitalne izložbe, posebno u slučajevima kada je osoblja na raspolaganju malo i/ili ono nije kustoske struke. Važnost teorije očituje se u razvijanju skupa načela i tehnika koje kreatori digitalnih izložbi mogu odmah iskoristiti, pa tako „Velika ideja“ Beverly Serrell kazuje da svaka kvalitetna izložba mora jasno pokazivati odnos važnosti između izložbe i potreba posjetitelja. Kao primjer može poslužiti citat bivše urednice New York Timesa Amande Cox koja navodi kako „Ništa što je doista važno nema ovakav naslov: „Evo vam nekih podataka. Nadamo se da će vam biti zanimljivi. Sadrži kritičke primjedbe i uređivanje.“ Iz tog razloga se posjetitelju mora pružiti jasno gledište koje nije puko potvrđivanje da je digitalna izložba omogućila digitalni ekvivalent fizičkog objekta. Konkretni savjet jest sastaviti izjavu o misiji za izložbu koja će dobro opisati prirodu i značaj izložbe i koja može sadržavati dvije-tri jasne, povezane, neophodne i usmjerene „velike“ ideje oko kojih će se izgraditi struktura izložbe. U trećem poglavlju naglašena je potreba da se prouči publika i širi informacijski ekosustav, prije nego što se dublje uroni u proučavanje izložbenog materijala. Pritom treba imati na umu da korisnici sadržaja kulturne baštine nisu jednostavna niti jednodimenzionalna bića, da je u razvoju odnosa prema publici potrebno gajiti inkluziju, raznolikost, intelektualnu fleksibilnost i dublje razumijevanje. Fokus izložbi se u 21. stoljeću razvio iz onoga „o čemu“ u onaj „za koga“. Također, pri promišljanju o posjetiteljima treba uzeti u obzir da njihovo ponašanje u okviru digitalne izložbe može biti potpuno drugačije od onog na fizičkoj izložbi. Četvrto poglavlje pruža alate uz pomoć kojih je moguće lakše razumjeti sadržaj, njegov značaj, načine na koje ga je moguće predstaviti i objasniti publici na privlačan i smislen način. Kako navodi A. Gazi, „Muzejski tekst je vjerojatno najzahtjevnija kategorija teksta […] Ipak, muzejski tekst je najmoćniji medij muzejske komunikacije i ključan dio cjelokupnog narativa izložbe“. Peto poglavlje donosi niz studija slučajeva napravljenih gotovo u potpunosti bez resursa koji ilustriraju specifične izazove ali i primjere kako ih prebroditi. Ipak, vrlo je teško ostvariti ili održati projekt ako nema potpore s tehničke (informatičke) i upravljačke strane. Šesto poglavlje počinje savjetima kako povećati šanse za odobravanje projekta, s obzirom da se bez privole upravljačkog tijela projekt neće ostvariti. Prikazan je cjeloviti ciklus projekta digitalne izložbe od faze prijedloga, promocije, preko evaluacije pa sve do „umirovljenja“ izložbe. Sedmo poglavlje se bavi rješavanjem praktičnih aspekata poput odabira vrste softvera, dizajna sučelja i potrebe za metapodacima. Iako treba odabrati softver koji najbolje odgovara zahtjevima određene izložbe, obrađene su i uspoređene karakteristike Omeke i Scalara kao najpoznatijih poslužiteljskih platformi za digitalne izložbe. Posljednje, osmo poglavlje usredotočeno je na potrebe autora digitalne izložbe kao kreativnog stvaratelja, nudeći neke od izvora za kreativno pisanje, dizajn i sl. Autorica kroz pregled teorija razbija mitove o kreativnosti uvjeravajući čitatelja da kreativno razmišljanje koristi iste procese kao i „uobičajeno“ razmišljanje. Na taj način ulijeva samopouzdanje baštinskim stručnjacima da kompetencije za stvaranje digitalne izložbe već posjeduju, samo ih je potrebno uskladiti kako bi se stvorili digitalni projekti koji su usredotočeni na publiku i ciljeve organizacije unutar izložbene paradigme. Rečeno jednostavnim riječima, posjetiteljima izložbe zapravo treba reći što autor izložbe smatra značajnim i uvjerljivim u vezi građe, uz pokazivanje samih predmeta. Priručnik Stvaranje digitalnih izložaka za kulturne ustanove vrijedan je resurs prvenstveno za knjižničare, arhiviste i druge stručnjake iz područja kulturne baštine koji žele promovirati digitalni sadržaj svoje ustanove najširoj mogućoj publici, no brojnim primjerima i s pregršt izvora svakako nudi mnogo ideja i preporuka za muzejsku struku i istraživače. (Tea Rihtar Jurić) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-20-02-2024/#digital
Multimedija
Web
Virtualna izložba
Digitalna baština
Digitalizacija
Priručnik
Library
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-953-175-331-9
2009
Stančić, Hrvoje (Stančić, Hrvoje)
hrvatski
MDC library
Zagreb
(Radovi Zavoda za informacijske studije)
Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti
Bibliografija
Digitalizacija
Book
Knjiga posvećena digitalizaciji, objavljena u sklopu bibliografskoga niza "Radovi Zavoda za informacijske studije", temelji se na magistarskom radu Hrvoja Stančića, obranjenome na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2001.). Obuhvaća i autorov tekst napisan za potrebe Radne skupine za digitalizaciju, u sklopu Nacionalnoga programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Ministarstva kulture RH (2006.). Sadržaj knjige donosi detaljan opis sedam osnovnih koraka u provedbi svakog projekta digitalizacije. Ti su postupci ujedno i nazivi tematskih poglavlja u knjizi: "1. Odabir gradiva za digitalizaciju"; "2. Digitalizacija gradiva" (objašnjeni su svi aspekti problematike vezani za tekstualnu, slikovnu, zvučnu, video i 3D građu); "3.Obrada i kontrola kvalitete" (za sve navedene tipove građe); "4. Zaštita gradiva u elektroničkoj okolini" (od neovlaštenoga pristupa, kopiranja i distribuiranja te dokazivanja autentičnosti građe); "5. Pohrana i prijenos digitalnoga gradiva"; "6. Pregled i korištenje digitalnoga gradiva" (dan je pogled na rezultat digitalizacije iz perspektive korisnika); "7. Održavanje digitalnoga gradiva". Uz zaključak, autor je svoj priručnik, namijenjen baštinskim stručnjacima te kao udžbenik studentima, upotpunio i bibliografskim popisom koji obuhvaća radove s problematikom digitalizacije.
Digitalizacija
Priručnik
Library

search field:

80-7028-249-5
2005
Ciganek, David (Ciganek, David)
češki
MDC library
Brno
Moravske zemske muzeum
Tekst dostupan i na: http://www.citem.cz/digit/digit.html
Digitalni dokumentace : objektu kulturni, historicke a vjedecke hodnoty
Book
Češki Centar za informacijske tehnologije u muzejima (Metodické centrum pro informační technologie v muzejnictví - CITeM) ustanovljen je kao tijelo za IT probleme u češkim muzejima i galerijama. Smješten je u Moravian museum u Brnu. Njegove su djelatnosti fokusirane na metodologiju IT aplikacija u muzejima, nacionalne standarde za muzejske baze, konverzije postojećih muzejskih baza, razvoj muzejskih aplikacija te na suradnju sa srodnim ustanovama. S djelatnostima CITeM-a detaljnije su se mogli upoznati polaznici radionica o muzejskoj dokumentaciji za vrijeme održavanja godišnje konferencije ICOM-CIDOC-a u Zagrebu 2005. godine. Na web stranicama CITeM-a (http://www.citem.cz/digit/digit.html), kao i u tiskanom obliku, dostupna je knjiga Davida Ciganeka o digitalnoj dokumentaciji u muzejima. Tekst je koncipiran kao priručnik koji polazi od definicija stručne terminologije, donosi osnovne smjernice za izradu plana i metodologije te opisuje postupke digitalizacije predmeta, zvuka, videosnimaka, baza podataka. Vrlo su pregledno objašnjeni i preporučeni formati za navedene digitalizirane zbirke i njihova obilježja te preporučena uporaba. U prilozima su formulari za izradu popratne dokumentacije o digitalizaciji.
Digitalizacija
Informatizacija muzejske djelatnosti
Priručnik
Library

search field:

978-961-6862-17-2
2012
hrvatski
MDC library
Koper
Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Univerzitetna založba Annales
Bibliografija uz tekst.- Rječnik.- Indeks.
Heritage live : upravljanje baštinom uz pomoć informacijskih alata
Book
Stančić, Hrvoje, Zainer, Katharina (Stančić, Hrvoje (urednik), Zainer, Katharina (urednik))
Ideja i priprema knjige „Heritage live: upravljanje baštinom uz pomoć informacijskih alata“ proizašli su iz suradnje hrvatskoga Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i slovenskoga Znanstveno-istraživačkog centra u Kopru, u sklopu projekta „Heritage live - Oživjeti i doživjeti živu kulturnu baštinu“. Projekt u kojemu sudjeluju i mnogi drugi partneri iz Slovenije i Hrvatske financiran je sredstvima Operativnog programa IPA Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. i namijenjen je inovativnome i proaktivnom osposobljavanju djelatnika za prepoznavanje, očuvanje i prezentaciju kulturne baštine slovensko-hrvatskoga prekograničnog područja (više o projektu na mrežnim stranicama http://heritage-live.eu/). Knjiga „Heritage live“ namijenjena je svima koji su zainteresirani za područje kulturne baštine te daje pregled novih tehnologija koje omogućuju inovativne pristupe u prikupljanju, digitalizaciji, obradi, pohrani, upravljanju, dugoročnom očuvanju i prezentaciji te baštine. Knjiga se sastoji od devet cjelina. Nakon uvodnih poglavlja urednika publikacije Hrvoja Stančića te Aleksandera Panjeka i Katharine Zanier, slijede veće cjeline: „Digitalizacija“, „Podatkovne baze i hipermedijski katalozi“, „Virtualna restauracija i virtualna stvarnost“, „Dizajn i izrada mrežnih mjesta kulturne baštine“, „Upravljanje e-dokumentima i e-zapisima“, „Pohrana i dugoročno očuvanje e-gradiva“. U prilogu su mali rječnik englesko-hrvatsko-slovenskog nazivlja i indeks. Knjiga je iznimno zanimljivo štivo za muzejske djelatnike i ostale baštinske stručnjake jer im nudi niz praktičnih uputa i jasnih definicija. Svako je poglavlje popraćeno literaturom i ilustrativnom građom.
Informatizacija
Heritage live - oživjeti i doživjeti živu kulturnu baštinu (projekt)
Digitalizacija
Virtualni muzeji
Monografija
Priručnik
Library

search field:

0-89236-361-4
1995
Besser, Howard, Trant, Jennifer (Besser, Howard, Trant, Jennifer)
MDC library
Santa Monica
Getty art history information program
Glossary .- Bibliography
Introduction to imaging : issues in constructing an image database
Book
Autori opisuju mogućnosti iskorištavanja suvremene kompjutorske tehnologije u prenošenju informacija o kulturnoj baštini i ostavarivanju medunarodne kulturološke komunikacije. Kako se stvara kompjutorska digitalna slika umjetnickih djela, koja se oprema koristi, koji su postupci, standardi, koja je neophodna popratna dokumentacija, kakvi su rezultati i kvaliteta rezultata, tj. digitalnih slika u odnosu na originale.
Informatizacija muzejske djelatnosti
Digitalizacija
Muzeologija
Priručnik
Library

search field:

978-1-03-212496-4
2022
Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet (Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Glossary.- Bibliography.- Index
Museums and Interactive Virtual Learning
Book
Interaktivno virtualno učenje
Virtualni muzeji
Digitalizacija
Priručnik
Library
publisher:
Berlin :  Nestor , 2009 ; Berlin :  Institut für Museumskunde , 2009
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

1860-4641|1860-4706
2009
Rohde-Enslin, Stefan, Allen, Keith (Rohde-Enslin, Stefan, Allen, Keith)
engleski
Storage
Frankfurt am Main
Berlin
(Nestor - Ratgeber)
Nestor
Institut für Museumskunde
Dostupno i u elektroničkom obliku: https://d-nb.info/1082258431/34 (pristupljeno: 27.12.2021.)
Nothing Lasts Forever
Book
Digitalizacija
Digitalno očuvanje
Priručnik
Library

search field:

2005
engleski
MDC library
Rome
Minerva Project
Dostupno i na: http://www.minervaeurope.org/userneeds/qualityprinciples.htm
Quality Principles for Cultural Websites : a handbook
Book
Minerva (Ministerial Network for Valorising Activites in digitisation) organizacija je koja raspravlja, usklađuje i harmonizira aktivnosti vezane za digitalizaciju kulturne baštine i izgradnju europske platforme, preporučuje i usmjerava procese digitalizacije, implementaciju metapodatka, dugoročnu dostupnost i zaštitu (detaljnije o Minervi i njezinim projektima dostupno na http://www.minervaeurope.org/ 25-07-2005). Minervina radna grupa 5, čija je zadaća identifikacija korisničkih potreba, sadržaja i kvalitativnih načela kulturnih web aplikacija donijela je deset osnovnih načela za postavljanje dobrih i kvalitetnih web stranica kulturnih ustanova. To su: transparentnost (Transparent), korisnost (Effective), održavanost (Maintained), dostupnost (Accessible), korisnička orijentiranost (User-centred), odgovornost (Responsive), višejezičnost (Multi-lingual), interoperabilnost (Interoperable), upravljivost (Managed), zaštićenost (Preserved). Publikacija je dostupna i u elektroničkom obliku na http://www.minervaeurope.org/publications/qualityprinciples.htm (27-07-2005).
Digitalizacija
Internet
Kulturne ustanove
Minerva
Europa
Priručnik
Library

search field:

2015
Weitzmann, John H., Klimpel, Paul (Weitzmann, John H., Klimpel, Paul)
njemački
Storage
Berlin
digiS - Servicestelle Digitalisierung
Dostupno i u elektroničkom obliku: https://www.digis-berlin.de/wp-content/uploads/2017/02/Handreichung_Recht_2017_web.pdf (pristupljeno: 27.12.2021.)
Rechtliche Rahmenbedingungen für Digitalisierungsprojekte von Gedächtnisinstitutionen
Book
Ustanove kulturne baštine i sjećanja prikupljaju, čuvaju, dokumentiraju i prenose dokaze i predmete kulturne baštine. Digitalizacija otvara nove mogućnosti za sva ova područja djelovanja, ali ujedno i nove izazove. Oni utječu na organizacijske i tehničke, kao i na pravne aspekte. Osobito potonje često su pune nepredvidivih rizika za kulturne institucije. Ovaj priručnik, koji je izradio iRights u ime Službe za digitalizaciju države Berlin (digiS), namijenjen je zaposlenicima u kulturnim ustanovama kao uvod u teme autorskih i sporednih autorskih prava. Namjera mu je podići svijest o pravnim rizicima i pokazati prostor za manevar.
Autorsko pravo
Digitalizacija
Priručnik
Library
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-0-9907615-0-1
2014
Clark, Gary W. (Clark, Gary W.)
engleski
MDC library
(Illustrated Home Archivist Series)
PhotoTree.com
Summary.- Glossary
Slides and negatives : digitize and protect your vintage films
Book
Digitalizacija
Zaštita fotografske baštine
Zaštita filmske i AV baštine
Priručnik
Library

search field:

978-1-138-58129-6
2020
engleski
MDC library
London ; New York
(Routledge International Handbooks)
Routledge
Bibliografija i bilješke uz tekstove.- Index.
The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites
Book
Lewi, Hannah, Smith, Wally, Cooke, Steven, Lehn, Dirk vom (Lewi, Hannah (urednik), Smith, Wally (urednik), Cooke, Steven (urednik), Lehn, Dirk vom (urednik))
Koliko su višegodišnji napori svjetskih pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, potvrđuje se i danas kada su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online. Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgovih priručnika (Routledge International Handbooks) s naslovom The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata. Knjiga objedinjuje iskustva 75 suvremenih teoretičara i stručnjaka iz cijeloga svijeta, te kako izdavači kažu – pruža nove, osvježavajuće ideje i upute za uzbudljive digitalne izazove. Izabrani tekstovi ocrtavaju načine kojima se transformiraju suvremene kulturne ustanove – arhivi, knjižnice i muzeji (dalje: AKM ustanove) kroz inovativnu primjenu digitalnih tehnologija te se preporučuje baštinskim stručnjacima, studentima, dizajnerima i svim ostalim profesionalcima zainteresiranima za proizvodnju kulture u post-digitalnom dobu. Sadržaj opsežne knjige na gotovo 500 stranica strukturiran je u četiri dijela koja su ukratko predstavljena u uvodnom tekstu koji potpisuju urednici knjige – Hannah Lewi, Wally Smith, Steven Cooke i Dirk vom Lehn. Čitatelje u problematiku knjige uvode i četiri intervjua vođena s četiri renomirana stručnjaka – Seb Chan (ACMI), s Daveom Pattenom (Science Museum London), s Roryjem Hydeom (V&A Museum) te s Keirom Winesmithom (SFMOMA). Prvi dio knjige – Globalni digitalni AKM sektor u nastajanju bavi se utjecajem novih digitalnih praksi na AKM sektor u cjelini pa tako i na globalni kulturni sektor. Među osam tekstova kojima se tumače ključne teme knjige je i tekst F. R. Cameron u kojemu promišljanja o digitalizaciji kao nematerijalnoj, informativnoj replici stvarnih objekata, ali i kao o umreženim ljudskim i strojnim subjektivitetima. Rezultat su milijuni digitaliziranih zbirki i trodimenzionalnih vizualizacija predmeta kulturne baštine koji se kreću u globalnoj računalnoj infrastrukturi. A. Dewdney nastoji odgovoriti kako digitalne tehnologije, aplikacije i mreže stvaraju novi odnos prema kulturi, publici i kulturnoj vrijednosti; E. Rodley propituje suvremene muzeološke teorije distribuiranih muzeja koji su: interaktivni, privlačni i relevantni, otvoreni te održivi na platformi, u zajednici i vremenu, a postaju 'pametniji', učinkovitiji i korisniji što se više koriste povećavajući kvalitetu iskustva posjetitelja i samog internetskog muzeja. T. Sherratt ističe kako je korištenje digitalnih tehnologija mnogim AKM ustanovama pružilo mogućnost predstavljanja građe koju nisu i ne bi mogli u realnome prostoru, no, raspravlja i o pitanju kada, zašto i kojim informacijama ipak nije omogućen slobodan online pristup. Izazovi i mogućnosti digitalizacije za arhive i arhivsku praksu predstavljeni su u osam tekstova sadržanih u drugom dijelu knjige – Animiranje arhiva. M. Caswell i M. Cifor bave se etičkim pitanjima vezanima za digitalizaciju arhivskih dokumenata; J. Iranowska opisuje rad na projektu Munch Museuma iz Osla – eMunch.no koji predstavlja rukopisnu baštinu velikoga norveškog slikara Edvarda Muncha. Tin-Kai Chen je opisujući projekt digitalizacije tradicionalnog kazališta sjena iznio usporedbu suvremene tehnologije sa šalicom za čaj, koja neće privući korisnike ako muzejski sadržaji nisu zanimljivi niti (poput čaja) po njihovom ukusu. Tekstovi trećeg dijela knjige Dizajniranje angažiranog iskustva istražuju procese izložbenoga dizajna u relaciji s publikom kao i načine kojima digitalne tehnologije sudjeluju u stvaranju novih iskustava kod angažiranih posjetitelja. U tekstu O virtualnim aurama: objekt kulturne baštine u doba 3D digitalne reprodukcije J. Hindmarch, M. Terras i S. Robson ističu kako suvremena izrada 3D virtualnih modela nastoji biti što realističnija kao digitalni surogat muzejskih predmeta istovremeno se pitajući da li digitalna replika može dočarati auru realnoga muzejskog predmeta. Tekst T. Jonesa i D. Simpsona opisuje kako je Christchurch Art Gallery Te Puna o Waiwhetū (Novi Zeland) koristila svoje mrežne stranice kao izdavačku platformu u vrijeme potresa 2011. godine i poslijepotresnom razdoblju obnove galerije (2011.-2015.). J. S. Kuehns u tekstu S polica na mrežu polazi od dileme da li vrlo detaljni opisni i tekstualni podaci mogu zamijeniti vizualni doživljaj predmeta opisujući projekt O'Donnell Marginalia iz zbirke Nicholasa Michaela O'Donnella (1862.-1920.). Posljednje, četvrto poglavlje (Locating in place) nizom primjera tumači na koje načine digitalne tehnologije i tehnike mijenjaju naš odnos prema realnim/autentičnim prostorima, zgradama i mjestima. A. Gunn predstavila je online izložbu Art of Nation koju je pripremio Australian War Memorial korištenjem umjetničkih, arhivskih i povijesnih predmeta u prikazu australskog sudjelovanja u Prvome svjetskom; H. Lewi i A. Murray tumače fenomen refotografije, odnosno izrade kreativnih kompozicija „tada i sada“ korištenjem povijesnih i suvremenih fotografija; iskustvo korištenja digitalnih pješačkih tura za istraživanje urbane povijesti (digital history tour apps) koje u svojim kreacijama uvažavaju najbolje prakse turizma i obrazovanja bilo je tema teksta skupine autora na primjerima tura kroz London i Melbourne. Knjiga je popraćena i Pogovorom A. Witcomb te kazalom, a svaki od tekstualnih priloga opsežnim bilješkama i literaturom. Objedinjena iskustva kao i nova pitanja vezanu uz digitalizaciju baštine, zasigurno će i u hrvatskoj muzejskoj zajednici pronaći zainteresirane čitače i biti im od koristi. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Digitalizacija
Kulturna baština
Digitalna zbirka
Arhivi
Knjižnice
Muzeji
Priručnik
Library