search field:

978-0-367-55105-6
2022
Jones, Mike (Jones, Mike)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum
Book
Introduction: Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum; 1. Archives and Museums; 2. Museums Victoria and the History of Museum Computing; 3. Field Books, Dissociation, and Organisational Knowledge; 4. Donald Thomson and the Relationality of Collections; 5. Beyond Networks: Reconceptualising Collections Documentation; Conclusion: From Theory to Implementation
Digitalizacija
Dokumentacijske zbirke
Muzeologija
Digitalna zbirka
Informatizacija muzejske djelatnosti
Library

search field:

978-1-03-229416-2
2023
Marsh, Emily (Marsh, Emily)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Creating digital exhibits for cultural institutions : a guide
Book
Priručnik izdavačke kuće Routledge „Creating Digital Exhibits for Cultural Institutions“ autorice Emily Marsh stručnjacima iz baštinskog sektora nudi mnoštvo vrijednih primjera, preporuka i izvora za stvaranje informativnih, pristupačnih i privlačnih digitalnih izložbi i iskustava za korisnike. Još ne tako davno, manjim kulturnim institucijama možda nije bilo baš jednostavno opravdati potrebu za digitalnim izložbama iako se već prilično dugo vrijeme ulagao napor u digitalizaciju građe. No, kako je nastupila pandemija COVID-a uz prateći lockdown, većina GLAM-ova (galerija, knjižnica, arhiva i muzeja) diljem svijeta bila je zatvorena za posjetitelje. Odjednom je svima postalo jasno koliko je korisno imati mogućnost udaljenog pristupa izvorima, iako su se neki još uvijek borili s konceptom digitalne izložbe. Prvo, uvodno poglavlje opisuje prirodu digitalnih izložbi unutar zajednice kulturne baštine te daje uvid u sadržaj priručnika. Drugo poglavlje daje pregled teorija dizajna muzejskih izložbi, kvalitativne analize dokumenata i književne analize u kontekstu digitalnih izložbi za kulturne ustanove, no ne daje sveobuhvatan pregled područja muzeologije, već prikazuje teorije i metode prepoznate kao najvažnije i najkorisnije za digitalne izložbe, posebno u slučajevima kada je osoblja na raspolaganju malo i/ili ono nije kustoske struke. Važnost teorije očituje se u razvijanju skupa načela i tehnika koje kreatori digitalnih izložbi mogu odmah iskoristiti, pa tako „Velika ideja“ Beverly Serrell kazuje da svaka kvalitetna izložba mora jasno pokazivati odnos važnosti između izložbe i potreba posjetitelja. Kao primjer može poslužiti citat bivše urednice New York Timesa Amande Cox koja navodi kako „Ništa što je doista važno nema ovakav naslov: „Evo vam nekih podataka. Nadamo se da će vam biti zanimljivi. Sadrži kritičke primjedbe i uređivanje.“ Iz tog razloga se posjetitelju mora pružiti jasno gledište koje nije puko potvrđivanje da je digitalna izložba omogućila digitalni ekvivalent fizičkog objekta. Konkretni savjet jest sastaviti izjavu o misiji za izložbu koja će dobro opisati prirodu i značaj izložbe i koja može sadržavati dvije-tri jasne, povezane, neophodne i usmjerene „velike“ ideje oko kojih će se izgraditi struktura izložbe. U trećem poglavlju naglašena je potreba da se prouči publika i širi informacijski ekosustav, prije nego što se dublje uroni u proučavanje izložbenog materijala. Pritom treba imati na umu da korisnici sadržaja kulturne baštine nisu jednostavna niti jednodimenzionalna bića, da je u razvoju odnosa prema publici potrebno gajiti inkluziju, raznolikost, intelektualnu fleksibilnost i dublje razumijevanje. Fokus izložbi se u 21. stoljeću razvio iz onoga „o čemu“ u onaj „za koga“. Također, pri promišljanju o posjetiteljima treba uzeti u obzir da njihovo ponašanje u okviru digitalne izložbe može biti potpuno drugačije od onog na fizičkoj izložbi. Četvrto poglavlje pruža alate uz pomoć kojih je moguće lakše razumjeti sadržaj, njegov značaj, načine na koje ga je moguće predstaviti i objasniti publici na privlačan i smislen način. Kako navodi A. Gazi, „Muzejski tekst je vjerojatno najzahtjevnija kategorija teksta […] Ipak, muzejski tekst je najmoćniji medij muzejske komunikacije i ključan dio cjelokupnog narativa izložbe“. Peto poglavlje donosi niz studija slučajeva napravljenih gotovo u potpunosti bez resursa koji ilustriraju specifične izazove ali i primjere kako ih prebroditi. Ipak, vrlo je teško ostvariti ili održati projekt ako nema potpore s tehničke (informatičke) i upravljačke strane. Šesto poglavlje počinje savjetima kako povećati šanse za odobravanje projekta, s obzirom da se bez privole upravljačkog tijela projekt neće ostvariti. Prikazan je cjeloviti ciklus projekta digitalne izložbe od faze prijedloga, promocije, preko evaluacije pa sve do „umirovljenja“ izložbe. Sedmo poglavlje se bavi rješavanjem praktičnih aspekata poput odabira vrste softvera, dizajna sučelja i potrebe za metapodacima. Iako treba odabrati softver koji najbolje odgovara zahtjevima određene izložbe, obrađene su i uspoređene karakteristike Omeke i Scalara kao najpoznatijih poslužiteljskih platformi za digitalne izložbe. Posljednje, osmo poglavlje usredotočeno je na potrebe autora digitalne izložbe kao kreativnog stvaratelja, nudeći neke od izvora za kreativno pisanje, dizajn i sl. Autorica kroz pregled teorija razbija mitove o kreativnosti uvjeravajući čitatelja da kreativno razmišljanje koristi iste procese kao i „uobičajeno“ razmišljanje. Na taj način ulijeva samopouzdanje baštinskim stručnjacima da kompetencije za stvaranje digitalne izložbe već posjeduju, samo ih je potrebno uskladiti kako bi se stvorili digitalni projekti koji su usredotočeni na publiku i ciljeve organizacije unutar izložbene paradigme. Rečeno jednostavnim riječima, posjetiteljima izložbe zapravo treba reći što autor izložbe smatra značajnim i uvjerljivim u vezi građe, uz pokazivanje samih predmeta. Priručnik Stvaranje digitalnih izložaka za kulturne ustanove vrijedan je resurs prvenstveno za knjižničare, arhiviste i druge stručnjake iz područja kulturne baštine koji žele promovirati digitalni sadržaj svoje ustanove najširoj mogućoj publici, no brojnim primjerima i s pregršt izvora svakako nudi mnogo ideja i preporuka za muzejsku struku i istraživače. (Tea Rihtar Jurić) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-20-02-2024/#digital
Multimedija
Web
Virtualna izložba
Digitalna baština
Digitalizacija
Priručnik
Library

search field:

978-1-03-212496-4
2022
Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet (Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Glossary.- Bibliography.- Index
Museums and Interactive Virtual Learning
Book
Interaktivno virtualno učenje
Virtualni muzeji
Digitalizacija
Priručnik
Library

search field:

978-0-415-40262-0
2010
MDC library
London ; New York
(Leicester Readers in Museum Studies)
Routledge
Tekstovi više autora.
Museums in a digital age
Book
Parry, Ross (Parry, Ross (urednik))
Knjiga "Muzeji u digitalno doba" odgovor je na vrlo snažan utjecaj digitalnih medija na području kulturne baštine. Naime, suvremeni muzeji gotovo se u potpunosti oslanjaju na nove tehnologije u upravljanju svojim zbirkama, oni skupljaju i analognu, ali i digitalnu građu, novi su mediji ugrađeni u muzejske izložbene prostore, njihova on-line aktivnost sve više poprima gotovo isto značenje kao i njihova fizička opstojnost. Knjiga koju je uredio Ross Parry, viši predavač na Odjelu za muzejske studije Sveučilišta u Leicesteru, okuplja 43 priloga pedesetak autora iz cijeloga svijeta i ocrtava dvadesetogodišnju muzejsku praksu i istraživanja. Tekstovi su grupirani u sedam tematskih poglavlja: "Informacije: podaci, struktura i značenje" (Information: data, structure and meaning); "Prostor: posjeti, virtualnost i udaljenost" (Part 2: Space: visits, virtuality and distance); "Pristup: mogućnosti, korisnost, povezivost" (Part 3: Access: ability, usability and connectivity); "Interpretacija: komunikacija, interakcija i učenje" (Part 4: Interpretation: communication, interactivity and learning); "Predmet: autentičnost, autoritet i povjerenje" (Part 5:Object: authenticity, authority and trust); "Isporuka: proizvodnja, vrednovanje i održivost" (Part 6: Delivery: production, evaluation and sustainability); "Budućnost: prioriteti, pristupi i težnje" (Part 7: Futures: priorities, approaches and aspirations). Svakom tematskom poglavlju prethode uvodni tekstovi koji ukratko sumiraju osnovne ideje i poruke. Među tekstovima renomiranih svjetskih teoretičara zastupljen je i tekst prof. dr. Tomislava Šole o novoj koncepciji muzeja (Making the total museum possible). Knjiga je odličan priručnik za upoznavanje razvoja računalne povijesti u muzejima, kao i za promišljanje svih budućih i novih koraka u postupcima digitalizacije. URL:http://www.routledge.com/books/series/leicester_readers_in_museum_studies_SE0230/.
Digitalizacija
Digitalna baština
Virtualni muzeji
Monografija
Library

search field:

978-0-415-35388-5
2007
Parry, Ross (Parry, Ross)
MDC library
London ; New York
(Museum meanings)
Routledge
Nites.- Bibliography.- Index.
Recoding the museum : digital heritage and the technologies of change
Book
Ross Parry, predavač na Odjelu za muzejske studije Sveučilišta u Leicesteru, svoje je istraživačke interese usmjerio na povijest muzejskih medija i tehnologija. Rezultat toga je knjiga Recoding the museum, u kojoj je dao prvi cjeloviti prikaz povijesnoga tijeka informatizacije muzejske djelatnosti i uvođenja računalne tehnologije u rad muzeja. Takav pregled postao je nužan za razumijevanje rada suvremenih muzeja čija je djelatnost pod utjecajem tehnologija bitno reorganizirana i koja bez toga više nije moguća. Tekst je koncipiran u osam tematskih poglavlja: "Muzej/računalo: povijest nerazumijevanja?" ("1. Museum/computer: a history of disconnect?"; "Od dnevničkih zapisa do baze podataka: počeci informatizacije muzeja" ("2. From the day book to the data bank: the beginnings of museum computing"; "3. Razjedinjavanje zbirke" ("3. Disaggregating the collection"); "4. Rekonstrukcija autentičnosti" ("4. Recalibrating authenticity"); "5. Revizija posjećenosti" ("5. Rescripting the visit"); "6. Nove priče" ("6. Rewriting the narrative"); "7. Reorganizacija proizvodnje" ("7. Reorganising production"); "8. Računala i kompatibilnost" ("8. Computers and compatibility"). U prvom su poglavlju postavljeni teorijski okviri i određena tematska okosnica knjige. U drugome se opisuju počeci kompjutorizacije ranih 1960-ih godina, izgradnja prvih strojno čitljivih kataloga te pojavljivanje potrebe za novim muzejskim stručnjacima i njihovim profesionalnim sposobnostima. Treće je poglavlje posvećeno tematici standardizacije i izgradnji muzejskih baza podataka. Drugi dio knjige posvećen je tumačenju novonastaloga "rekodiranja" muzejske prakse, koja je izravan rezultat prethodno opisanih procesa informatizacije muzejske djelatnosti, a obuhvaća stvaranje virtualnih zbirki, odnos prema digitalnoj baštini, pojavi novih korisnika i korisničkih potreba vezanih za globalne mreže itd. Knjiga je popraćena i bibliografijom te kazalima.
Virtualni muzeji
Informatizacija muzejske djelatnosti
Digitalizacija
Monografija
Library

search field:

978-1-138-58129-6
2020
engleski
MDC library
London ; New York
(Routledge International Handbooks)
Routledge
Bibliografija i bilješke uz tekstove.- Index.
The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites
Book
Lewi, Hannah, Smith, Wally, Cooke, Steven, Lehn, Dirk vom (Lewi, Hannah (urednik), Smith, Wally (urednik), Cooke, Steven (urednik), Lehn, Dirk vom (urednik))
Koliko su višegodišnji napori svjetskih pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, potvrđuje se i danas kada su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online. Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgovih priručnika (Routledge International Handbooks) s naslovom The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata. Knjiga objedinjuje iskustva 75 suvremenih teoretičara i stručnjaka iz cijeloga svijeta, te kako izdavači kažu – pruža nove, osvježavajuće ideje i upute za uzbudljive digitalne izazove. Izabrani tekstovi ocrtavaju načine kojima se transformiraju suvremene kulturne ustanove – arhivi, knjižnice i muzeji (dalje: AKM ustanove) kroz inovativnu primjenu digitalnih tehnologija te se preporučuje baštinskim stručnjacima, studentima, dizajnerima i svim ostalim profesionalcima zainteresiranima za proizvodnju kulture u post-digitalnom dobu. Sadržaj opsežne knjige na gotovo 500 stranica strukturiran je u četiri dijela koja su ukratko predstavljena u uvodnom tekstu koji potpisuju urednici knjige – Hannah Lewi, Wally Smith, Steven Cooke i Dirk vom Lehn. Čitatelje u problematiku knjige uvode i četiri intervjua vođena s četiri renomirana stručnjaka – Seb Chan (ACMI), s Daveom Pattenom (Science Museum London), s Roryjem Hydeom (V&A Museum) te s Keirom Winesmithom (SFMOMA). Prvi dio knjige – Globalni digitalni AKM sektor u nastajanju bavi se utjecajem novih digitalnih praksi na AKM sektor u cjelini pa tako i na globalni kulturni sektor. Među osam tekstova kojima se tumače ključne teme knjige je i tekst F. R. Cameron u kojemu promišljanja o digitalizaciji kao nematerijalnoj, informativnoj replici stvarnih objekata, ali i kao o umreženim ljudskim i strojnim subjektivitetima. Rezultat su milijuni digitaliziranih zbirki i trodimenzionalnih vizualizacija predmeta kulturne baštine koji se kreću u globalnoj računalnoj infrastrukturi. A. Dewdney nastoji odgovoriti kako digitalne tehnologije, aplikacije i mreže stvaraju novi odnos prema kulturi, publici i kulturnoj vrijednosti; E. Rodley propituje suvremene muzeološke teorije distribuiranih muzeja koji su: interaktivni, privlačni i relevantni, otvoreni te održivi na platformi, u zajednici i vremenu, a postaju 'pametniji', učinkovitiji i korisniji što se više koriste povećavajući kvalitetu iskustva posjetitelja i samog internetskog muzeja. T. Sherratt ističe kako je korištenje digitalnih tehnologija mnogim AKM ustanovama pružilo mogućnost predstavljanja građe koju nisu i ne bi mogli u realnome prostoru, no, raspravlja i o pitanju kada, zašto i kojim informacijama ipak nije omogućen slobodan online pristup. Izazovi i mogućnosti digitalizacije za arhive i arhivsku praksu predstavljeni su u osam tekstova sadržanih u drugom dijelu knjige – Animiranje arhiva. M. Caswell i M. Cifor bave se etičkim pitanjima vezanima za digitalizaciju arhivskih dokumenata; J. Iranowska opisuje rad na projektu Munch Museuma iz Osla – eMunch.no koji predstavlja rukopisnu baštinu velikoga norveškog slikara Edvarda Muncha. Tin-Kai Chen je opisujući projekt digitalizacije tradicionalnog kazališta sjena iznio usporedbu suvremene tehnologije sa šalicom za čaj, koja neće privući korisnike ako muzejski sadržaji nisu zanimljivi niti (poput čaja) po njihovom ukusu. Tekstovi trećeg dijela knjige Dizajniranje angažiranog iskustva istražuju procese izložbenoga dizajna u relaciji s publikom kao i načine kojima digitalne tehnologije sudjeluju u stvaranju novih iskustava kod angažiranih posjetitelja. U tekstu O virtualnim aurama: objekt kulturne baštine u doba 3D digitalne reprodukcije J. Hindmarch, M. Terras i S. Robson ističu kako suvremena izrada 3D virtualnih modela nastoji biti što realističnija kao digitalni surogat muzejskih predmeta istovremeno se pitajući da li digitalna replika može dočarati auru realnoga muzejskog predmeta. Tekst T. Jonesa i D. Simpsona opisuje kako je Christchurch Art Gallery Te Puna o Waiwhetū (Novi Zeland) koristila svoje mrežne stranice kao izdavačku platformu u vrijeme potresa 2011. godine i poslijepotresnom razdoblju obnove galerije (2011.-2015.). J. S. Kuehns u tekstu S polica na mrežu polazi od dileme da li vrlo detaljni opisni i tekstualni podaci mogu zamijeniti vizualni doživljaj predmeta opisujući projekt O'Donnell Marginalia iz zbirke Nicholasa Michaela O'Donnella (1862.-1920.). Posljednje, četvrto poglavlje (Locating in place) nizom primjera tumači na koje načine digitalne tehnologije i tehnike mijenjaju naš odnos prema realnim/autentičnim prostorima, zgradama i mjestima. A. Gunn predstavila je online izložbu Art of Nation koju je pripremio Australian War Memorial korištenjem umjetničkih, arhivskih i povijesnih predmeta u prikazu australskog sudjelovanja u Prvome svjetskom; H. Lewi i A. Murray tumače fenomen refotografije, odnosno izrade kreativnih kompozicija „tada i sada“ korištenjem povijesnih i suvremenih fotografija; iskustvo korištenja digitalnih pješačkih tura za istraživanje urbane povijesti (digital history tour apps) koje u svojim kreacijama uvažavaju najbolje prakse turizma i obrazovanja bilo je tema teksta skupine autora na primjerima tura kroz London i Melbourne. Knjiga je popraćena i Pogovorom A. Witcomb te kazalom, a svaki od tekstualnih priloga opsežnim bilješkama i literaturom. Objedinjena iskustva kao i nova pitanja vezanu uz digitalizaciju baštine, zasigurno će i u hrvatskoj muzejskoj zajednici pronaći zainteresirane čitače i biti im od koristi. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Digitalizacija
Kulturna baština
Digitalna zbirka
Arhivi
Knjižnice
Muzeji
Priručnik
Library

search field:

0-415-25222-9
2004
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Tekstovi više autora.- Bibliograf. bilješke uz svaki rad.- Indeks
The Visual Culture Reader
Book
Mirzoeff, Nicholas (Mirzoeff, Nicholas (urednik))
The Visual Culture Reader zanimljiva je antologija koja sadržava šezdeset eseja više različitih autora. Publikacija donosi pregled raznolikosti vizualne kulture i potreba postmoderne kulture da prenese svoje iskustvo vizualnih formi, uključujući fotografiju, skulpturu, slikarstvo, modu, televiziju, film i digitalnu kulturu. Tekstove za ovu antologiju skupio je i svakom od poglavlja napisao predgovor Nicholas Mirzoeff, prof. umjetnosti na Stony Brook University. Osim uvodnog dijela, koji je podijeljen na dvije grupe naslovljene "Uvodi/Provokacije/Razgovori" i "Plug-in teorija", antologija sadržava još četiri tematske cjeline: "Globalno/Digitalno"; "Spektakl i Izlaganje"; "Vizualni kolonijalizam/Vizualna transkultura", "Buljenje, tijelo i seksualnost". Osim uvodne sekcije, koja ocrtava razvoj studija vizualne kulture vezano uz globalizacijske mijene, u sljedećim poglavljima autori eseja pokušavaju odgovoriti na niz pitanja, npr. što je vizualna kultura, je li to polje ili potpolje kulturnih studija, jesu li to medijska istraživanja, istraživanja komunikacija, povijesti umjetnosti ili estetika. Tražeći odgovor na ta pitanja, mnogi autori pa i sam Mirzoeff, svoje tekstove nastoje “politički” obojiti pa u antologiji ima tekstova o medijima u ratnim zbivanjima, kao i onih koji se bave politikom seksualnosti, dok se samo manji broj njih bavi isključivo umjetnošću. Antologija donosi ključne tekstove poznatih autora kao što su René Decartes, Karl Marx, Jacques Lacan, Marshall McLuhan, Roland Barthes, Jean Baudrillard, Michel Foucault, Guy Debord, Lev Manevich, ali i nama manje znanih, koji otvaraju nove i manje poznate teme. (Lada Dražin-Trbuljak)
Likovna teorija
Vizualna kultura
Digitalizacija
Library

search field:

978-0-367-69058-8
2021
Cameron, Fiona R. (Cameron, Fiona R.)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Index
The future of digital data, heritage and curation : in a more-than-human world
Book
Predstavljajući raznolik raspon primjera iz cijelog svijeta, Cameron nudi kritičko i filozofsko razmišljanje o načinima na koje je digitalna kulturna baština trenutno uokvirena kao društveni podaci vrijedni prenošenja budućim generacijama u dva različita oblika: digitalno rođeno i digitalizacija. Pokazujući da je većina percepcija digitalne kulturne baštine izrazito zapadnjačke prirode, knjiga također ispituje suučesništvo takve baštine u klimatskim promjenama, uništavanju okoliša i nepravdi. Idući dalje, knjiga teoretizira budućnost digitalnih podataka, baštine, kustosa i pojma čovjeka u kontekstu obilja novih vrsta društvenih podataka i proizvodnih procesa potaknutih intenziviranjem podatkovnih ekonomija i pojavom novih tehnologije. Čineći to, knjiga daje argumente za razvoj novih tipova baštine koja se sastoji od umjetne inteligencije, automatiziranih sustava, bioloških entiteta, infrastrukture, minerala i kemikalija – od kojih svi imaju svoje vlastite oblike djelovanja, inteligencije i kognicije
Digitalizacija
umjetna inteligencija
digitalna muzeologija
Digitalna baština
Library