search field:

978-3-7017-3558-7
2022
njemački
MDC library
(Jahresschrift des Salzburg Museum)
Residenz Verlag
Café Salzburg : Orte, Menschen, Geschichten
Book
Flandera, Christian, Vaelske, Urd (Flandera, Christian (urednik), Vaelske, Urd (urednik))
Salzburške kavane kao društvena mjesta mijenjale su se iznova tijekom posljednjih stoljeća i prilagođavale potrebama. Kavana je rijetko bila samo kavana, već i mjesto okupljanja najrazličitijih društvenih skupina, a često i plesnjak ili vinski bar u večernjim satima. Kako se restoran mijenjao, tako su se mijenjale i navike pijenja, a s njima i posuđe te načini pripreme kave. Tijekom protekle 322 godine, kavane u Salzburgu opetovano su se suočavale s novim pokretima, trendovima, ponašanjima ili krizama – čak i tijekom pandemije Corone. Rezultat su zatvaranja, promjene radnog vremena i nove ponude. Coffee-to-go postao je još popularniji i unatoč poteškoćama uspjeli su se otvoriti novi kafići! Brojne nove pržionice kave u Salzburgu predstavljaju novu kulturu uživanja. Održivost i pošteni radni uvjeti u proizvodnji kave važni su mnogim ljudima - bilo u kafiću ili kod kuće. Sve dok Salzburžani posjećivanje kavana vide kao dio svog života, kavane će se razvijati s njima! (više na: https://www.salzburgmuseum.at/ausstellungen/rueckblick/ausstellungen-seit-2015/cafe-salzburg-orte-menschen-geschichten/)
Urbana etnologija
kavana
kava
Salzburg
Library

search field:

978-953-6273-45-4
2010
hrvatski
MDC library
Zagreb
Etnografski muzej Zagreb
Summary.- Bibliografija.
Idemo na kavu! : Pogled zagrebačkih poduzetnika na kulturu konzumiranja kave : Etnografski muzej, Zagreb, 8. svibnja - 17. listopada 2010.
katalog
Antoš, Zvjezdana (Antoš, Zvjezdana (urednik))
Izložba "Idemo na kavu! Pogled zagrebačkih poduzetnika na kulturu konzumiranja kave" Etnografskog muzeja Zagreb nastala je kao rezultat dvogodišnjega istraživanja koje je provedeno u sklopu rada na projektu "Poduzetničke kulture i europski gradovi", financiranome sredstvima Europske unije iz Programa kultura (2008.- 2010.). Obuhvaćeno je sedam europskih gradova, među kojima i Zagreb. Voditeljica projekta za Hrvatsku je viša kustosica mr. sc. Zvjezdana Antoš, koja je i autorica izložbe (svibanj - listopad 2010.) te urednica i autorica većine tekstova popratnoga istoimenog kataloga. Izložbom i katalogom nastojala je prikazati rezultate istraživanja nove teme s područja urbane etnologije, odnosno kulturne antropologije. Istraživanje zagrebačkih malih poduzetnika koji se bave poslovima s kavom uključilo je i suradnju s Muzejom grada Zagreba te s Muzejom za umjetnost i obrt čija je građa izložena. Kulturološki aspekt konzumiranja kave prikazan je unutar nekoliko tematskih cjelina. U prvoj je ispričana priča o kavi, njezinu uzgoju i proizvodnji, opisan dolazak kave u Europu i njezino prihvaćanje u Hrvatskoj svakodnevici. Drugi dio obrađuje tematiku kavana i kafića u kojima se kava konzumira od 18. st. do suvremenih dana. Objavljena su i svjedočanstva nekih zagrebačkih poduzetnika, uglavnom vlasnika kafića. Uz Zvjezdanu Antoš, svojim tekstovima u katalogu sudjelovali su i Marija Živković, Mirjana Randić i Bojan Mucko. Tekst prate ilustracije predmeta s izložbe s popratnim legendama.
kava
Poduzetničke kulture i europski gradovi (projekt)
Urbana etnologija
Zagreb
Katalog izložbe
Library

search field:

978-953-7008-55-0
2024
Petković, Danijel, Lovrić, Zdravko, Sidorov, Mia (Petković, Danijel, Lovrić, Zdravko, Sidorov, Mia)
hrvatski
MDC library
Vinkovci
Gradski muzej Vinkovci
Izvori
Miris kave
katalog
Pjevac, Mirjana (Pjevac, Mirjana (fotograf))
Statistički podaci kažu kako se u Hrvatskoj godišnje popije 3,8 kilograma po stanovniku. Iako je to skoro trećina od količine koju konzumiraju Finci (9,6 kilograma po stanovniku), u Hrvatskoj su omiljena druženja uz šalicu kave, s njezinim mirisom mnogi započinju svoja jutra ili uzimaju predah tijekom dana. Stoga je među muzejskim publikacijama koje su počele pristizati na MDC-ov poziv za sudjelovanje na 43. godišnjoj izložbi hrvatski muzeja i galerija, pažnju privukao i katalog Gradskoga muzeja Vinkovci – „Miris kave“. Grafički čitko i pregledno opremljen s vrsnim fotografijama u bojama, katalog na svojih 60 stranica prati istoimenu izložbu otvorenu povodom Međunarodnoga dana muzeja 18. svibnja. Na izložbi koja je obogatila vinkovačko kulturno ljeto, kolekcionar Zdravko Lovrić predstavio je svoju zbirku s čak 150 mlinaca za kavu koje je sakupljao diljem svijeta što je bilo i povodom za obradu rijetko obrađivane teme iz urbane etnologije – kulturu ispijanje kave. Popratni katalog donosi uvodni tekst višeg kustosa i voditelja Povijesnoga odjela Gradskoga muzeja Vinkovci Danijela Petkovića. U njemu se autor osvrće na početke konzumacije kave od prvih zabilježenih spomena oko 875 godine, njezino širenje i uvođenje u Europu zahvaljujući venecijanskim trgovcima i otvaranje prve kavane u Veneciji 1647 godine, razvoj kavana kao intelektualnih okupljališta u 19. stoljeću, otvaranje kavana u Zagrebu (Kazališna kavana, 1906.). Naravno, Petković opisuje i konzumaciju kave u Vinkovcima koja je isprva bila privilegija časnika u vrijeme Vojne krajine da bi krajem 19. stoljeća postala omiljenim napitkom razvojem „kulture kavana“ koja postaju središta kulturnog, zabavnog, dobrotvornog pa i političkog života. Drugi tekst u katalogu potpisuje muzejska etnologinja Mia Sadirov u kojemu opisuje načine pripreme i konzumacije kave naglašavajući kako je ona „društveno repetitivna aktivnost koja predstavlja jedan od temeljnih oblika društvenosti u Hrvatskoj“. Najveći dio kataloga posvećen je Zbirci mlinaca za kavu Zlatka Lovrića. Najstariji među njima datira iz razdoblja između 1876. i 1890. godine te je on kao i ostali mlinci iz zbirke restauriran i funkcionalan! Najviše primjeraka je porijeklom iz Njemačke i Austrije, a kolekcionar ih je većim dijelom nabavljao u antikvarijatima ili na „buvljacima“. Svaki je mlinac za kavu u katalogu prikazan njegovom fotografijom te popraćen osnovnim kataložnim opisom (mjesto i vrijeme nastanka, dimenzije, težina). Popis je upotpunjen i predmetima iz Gradskoga muzeja Vinkovci, među kojima je i oslikani porculanski servis za čaj i kavu (1897. – 1899.) koji je pripadao Dragojli Pisačić, nećaci bana Josipa Šokčevića, ali i jarko crvena emajlirana džezva za kuhanje kave s kraja 20. stoljeća, još uvijek dio inventara mnogih naših kuhinjskih ormarića. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Mlinac za kavu
kava
Privatna zbirka
Katalog izložbe
Library