polje za pretragu:

Obrada fotografskog gradiva iz privatnih ostavština u muzeju : primjer suradnje muzealca i arhivista
Stručni članak
Katušić, Ivana, Gržina, Hrvoje (Katušić, Ivana, Gržina, Hrvoje)
članak
Knjižnica
2014
Fotografska baština
Muzejska dokumentacija
Ostavština
Stručna obrada
Strossmayerova galerija starih majstora HAZU (Zagreb)
Fotografije u muzejima ne nalazimo samo kao dio muzejske građe ili u okviru fototečnog dokumentacijskog fonda već i kao gradivo koje bismo mogli okarakterizirati kao arhivsko, često prispjelo u muzejske ustanove u okviru donacija umjetnina ili druge vrste građe karakteristične za instituciju kojoj je ona darovana. Rad na opisu i planiranju preventivne zaštite takvog materijala iz dokumentarnog segmenta dviju umjetničkih ostavština u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU primjer je plodotvorne suradnje arhivista i kustosa. Prvi je pritom pridonio iskustvom u identifikaciji fotografskih procesa kojima je gradivo nastalo, poznavanjem prirode njegove stabilnosti i deterioracije, kao i izborom prikladne zaštitne ambalaže i uvjeta pohrane. Muzealac je gradivo analizirao s oblikovnog i ikonografskog aspekta te je prepoznao njegove mnogobrojne poveznice s fundusom Galerije, ali i s raznolikim generički i sadržajno srodnim materijalom pohranjenim u drugim baštinskim ustanovama. Naposljetku, opis pojedine fotografije rezultat je sinteze arhivskih normi i muzejskih standarda obrade građe.
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.

polje za pretragu:

Plakati u arhivima, knjižnicama i muzejima : preporuke za usklađen opis
Izvorni znanstveni rad
Semlič Rajh, Zdenka, Knez, Darko, Šauperl, Alenka, Kerec, Branka (Semlič Rajh, Zdenka, Knez, Darko, Šauperl, Alenka, Kerec, Branka)
članak
Knjižnica
2014
Arhivi
Knjižnice
Muzeji
Plakat
Stručna obrada
Arhivi, knjižnice i muzeji čuvaju primjerke kulturne baštine, koji u nekim slučajevima mogu biti identični. Tako je i u slučaju plakata. Svaka od tri vrste institucija gradivo opisuje u skladu sa svojim smjernicama i standardima. Zbog različite politike prikupljanja može se dogoditi da se isti plakat pojavi u sve tri vrste institucija. Stoga bi razmjena podataka među njima bila korisna. Kako bi se postigla kvaliteta opisa koja bi razmjenu omogućila, moramo osigurati da opisi budu dovoljno bogati podacima i za potrebe srodnih institucija. Na plakatu iz Pokrajinskog arhiva Maribor pripremili smo uzorak arhivskog opisa, koji se može primijeniti i u knjižnicama, muzejima i registrima za pokretnu kulturnu baštinu u Sloveniji. Na temelju iskustva iz arhiva predlažemo smjernice za opis autora i naslova, dva elementa rijetko prisutna u gradivu, ali vrlo važna za identifikaciju pojedinog plakata.