hr | en
Nakladnik: ICOM Hrvatska Tema: društvena povijest
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Suradnik

Godina

Nakladnik

Mjesto

Tema

Tema, osoba/tijelo

Tema, zemljopisna

Materijal

Tehnika

Viewing results 1 - 2 of 2
autor:
Ljubičić, Boris (dizajner)
suradnik:
mjesto:
godina:
2010. g.

polje za pretragu:

Međunarodni dan muzeja, 18. 05. 2010.
30. godina Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj
Muzeji za društveni sklad
Međunarodni dan muzeja, 18. 05. 2010.
International Museum Day
Museums for social harmony
30 Years of International Museum Day in Croatia
Ljubičić, Boris (dizajner)
Ljubičić, Boris (fotograf)
Studio International (priprema)
Tiskara Meić (tisak)
HMD
ICOM Hrvatska
Muzejski dokumentacijski centar
Zagreb
2010.
offset
papir
cjelina: š = 70cm;v = 100cm
plakat
Zbirka muzejskih plakata
8714
2010
društvena povijest
manifestacija
Međunarodni dan muzeja
muzeologija
obljetnica
promocija
Tema "Muzeji za društveni sklad" simbolički je na plakatu predstavljena s dva dorska stupa s Partenona atenske akropole, između kojih je u perspektivi spomenuti natpis. Autor se vodio idejom o ljepoti i skladu te iznimne arhitektonske cjeline, iz koje je za ilustraciju odabrao motiv kanelira s predstavljenih stupova. Vertikalni ritam kanelira istaknut je u naizmjeničnom izmjenjivanju svjetla i sjene na geometrijski oblikovanoj površini stupova. Motiv svjetla i sjene, kao dualistički princip, simbolički je potenciran rukama, koje se javljaju kao „neprirodna“ intervencija između savršenih stupova. Na taj način autor kulturnu baštinu suprotstavlja čovjekovom djelovanju u sadašnjosti. S jedne strane, ruke simboliziraju sveopću kreaciju, pa tako i samog Partenona, kao i zaštitu svega onoga što iziskuje baština. No, one su i simbol destrukcije svega što je stvarano. Ideja društvenog sklada ljudska je težnja prisutna kroz tisuljeća koja je stalno u ekvilibriju s perfekcionizmom čiji dosezi ostaju kao trajne vrijednosti. Tako da uloga muzeja danas, uz tradicionalnu misiju sakupljanja, čuvanja, dokumetiranja i prezentacije materijalnih artefakata, ima i druge aspekte. Organiziranjem različitih muzejskih programa potiče se spoznaja korisnika ovih institucija o kulturnim, znanstvenim te civilizacijskim vrijednostima.
autor:
Puntijar, Marta (dizajner)
suradnik:
mjesto:
godina:
2013. g.

polje za pretragu:

Međunarodni dan muzeja, 18.5. 2013.
Međunarodni dan muzeja, 18.5. 2013.
International Museum Day
Muzej (memorija + kreativnost) = društvena promjena
Museums (Memory + Creativity) = Social Change
Puntijar, Marta (dizajner)
Cuculić, Vanja (dizajner)
Hrvatsko dizajnersko društvo (realizator)
Stega tisak (tisak)
ICOM Hrvatska
Muzejski dokumentacijski centar
Zagreb
2013.
offset
papir
cjelina: š = 70cm;v = 100cm
plakat
Zbirka muzejskih plakata
9777
2013
arheologija
društvena povijest
Međunarodni dan muzeja
memorija
promocija
Vučedol
Arheološki muzej u Zagrebu
Twitter
Plakat za Međunarodni dan muzeja 2013. kao odgovor na temu "Muzej (memorija + kreativnost) = društvena promjena" ukazuje na dva vremena, dva vida komuniciranja i dvije razine stvarnosti - materijalnu i virtualnu. Izabrana su dva motiva koja u sadašnjem vremenu prezentiraju ova dva različita pristupa baštini - Vučedolska golubica te logo društvenog servisa Twitter. Motiv Vučedolske golubice u ovom kontekstu amblematski je primjer hrvatske materijalne baštine kakva se čuva, interpretira i komunicira u muzejima. Dok logo u obliku ptice Twitera predstavlja virtualnu stvarnost. Ovaj motiv postao je sveprisutni simbol današnje kulture društvenih mreža, koja je općenito otvorila put novim vidovima izražavanja, kreacije, komunikacije i razmjene mišljenja, novim identitetima i novim društvenim vrijednostima i odnosima. Koliko god se ovakvom vidu komuniciranja i umreženosti još uvijek pripisuje efemernost i privremenost, činjenica je da on briše dosadašnje kulturne granice i nedvojbeno postaje dijelom buduće zajedničke baštine, ma koliko bio neuhvatljiv u vremenu i prostoru. Dvije ptice, dvije ikone, ogledaju se jedna u drugoj i podsjećaju kako muzeji, i čitavo društvo, moraju pronaći nove načine komuniciranja materijalne kulture i baštine uz pomoć novih tehnologija. Ono ukazuje koliko je važno osluškivati bilo vremena i prilagoditi i baštinske teme komunikacijskoj svakodnevici sa svim konceptima, idejama, emocijama i simbolikom koja kroz nju protječu, makar i elektronskim putem.