hr | en
Izaberi sve
Izaberi sve
Arhiv
Fototeka
Knjižnica
Videoteka
Zbirka muzejskih plakata
Tema: Digitalna baština
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Ostali autori

Godina

Nakladnik

Mjesto

Jezik

Tema

Tema, zemljopisna

Žanr

1 - 12 od 13
Viewing results 1 - 12 of 13

polje za pretragu:

A history of digitization : Dutch museums
978-94-6182-516-2
Monografija
engleski
Knjižnica MDC-a
Navarrete Hernandez, Trilce (Navarrete Hernandez, Trilce)
University of Amsterdam
Amsterdam
knjiga
Knjižnica
2014
Digitalna baština
Muzeji, galerije i zbirke
Digitalizacija
Nizozemska
Knjiga je dostupna i u elektroničkom obliku u PDF formatu http://catalogus.boekman.nl/pub/P14-0752.pdf (datum pristupa: 19.12.2014.). Doktrorska disertacija autorice
Bibliograf. bilješke uz tekst.
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Creating digital exhibits for cultural institutions : a guide
978-1-03-229416-2
Priručnik
engleski
Knjižnica MDC-a
Marsh, Emily (Marsh, Emily)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2023
Multimedija
Web
Virtualna izložba
Digitalna baština
Digitalizacija
Priručnik izdavačke kuće Routledge „Creating Digital Exhibits for Cultural Institutions“ autorice Emily Marsh stručnjacima iz baštinskog sektora nudi mnoštvo vrijednih primjera, preporuka i izvora za stvaranje informativnih, pristupačnih i privlačnih digitalnih izložbi i iskustava za korisnike. Još ne tako davno, manjim kulturnim institucijama možda nije bilo baš jednostavno opravdati potrebu za digitalnim izložbama iako se već prilično dugo vrijeme ulagao napor u digitalizaciju građe. No, kako je nastupila pandemija COVID-a uz prateći lockdown, većina GLAM-ova (galerija, knjižnica, arhiva i muzeja) diljem svijeta bila je zatvorena za posjetitelje. Odjednom je svima postalo jasno koliko je korisno imati mogućnost udaljenog pristupa izvorima, iako su se neki još uvijek borili s konceptom digitalne izložbe. Prvo, uvodno poglavlje opisuje prirodu digitalnih izložbi unutar zajednice kulturne baštine te daje uvid u sadržaj priručnika. Drugo poglavlje daje pregled teorija dizajna muzejskih izložbi, kvalitativne analize dokumenata i književne analize u kontekstu digitalnih izložbi za kulturne ustanove, no ne daje sveobuhvatan pregled područja muzeologije, već prikazuje teorije i metode prepoznate kao najvažnije i najkorisnije za digitalne izložbe, posebno u slučajevima kada je osoblja na raspolaganju malo i/ili ono nije kustoske struke. Važnost teorije očituje se u razvijanju skupa načela i tehnika koje kreatori digitalnih izložbi mogu odmah iskoristiti, pa tako „Velika ideja“ Beverly Serrell kazuje da svaka kvalitetna izložba mora jasno pokazivati odnos važnosti između izložbe i potreba posjetitelja. Kao primjer može poslužiti citat bivše urednice New York Timesa Amande Cox koja navodi kako „Ništa što je doista važno nema ovakav naslov: „Evo vam nekih podataka. Nadamo se da će vam biti zanimljivi. Sadrži kritičke primjedbe i uređivanje.“ Iz tog razloga se posjetitelju mora pružiti jasno gledište koje nije puko potvrđivanje da je digitalna izložba omogućila digitalni ekvivalent fizičkog objekta. Konkretni savjet jest sastaviti izjavu o misiji za izložbu koja će dobro opisati prirodu i značaj izložbe i koja može sadržavati dvije-tri jasne, povezane, neophodne i usmjerene „velike“ ideje oko kojih će se izgraditi struktura izložbe. U trećem poglavlju naglašena je potreba da se prouči publika i širi informacijski ekosustav, prije nego što se dublje uroni u proučavanje izložbenog materijala. Pritom treba imati na umu da korisnici sadržaja kulturne baštine nisu jednostavna niti jednodimenzionalna bića, da je u razvoju odnosa prema publici potrebno gajiti inkluziju, raznolikost, intelektualnu fleksibilnost i dublje razumijevanje. Fokus izložbi se u 21. stoljeću razvio iz onoga „o čemu“ u onaj „za koga“. Također, pri promišljanju o posjetiteljima treba uzeti u obzir da njihovo ponašanje u okviru digitalne izložbe može biti potpuno drugačije od onog na fizičkoj izložbi. Četvrto poglavlje pruža alate uz pomoć kojih je moguće lakše razumjeti sadržaj, njegov značaj, načine na koje ga je moguće predstaviti i objasniti publici na privlačan i smislen način. Kako navodi A. Gazi, „Muzejski tekst je vjerojatno najzahtjevnija kategorija teksta […] Ipak, muzejski tekst je najmoćniji medij muzejske komunikacije i ključan dio cjelokupnog narativa izložbe“. Peto poglavlje donosi niz studija slučajeva napravljenih gotovo u potpunosti bez resursa koji ilustriraju specifične izazove ali i primjere kako ih prebroditi. Ipak, vrlo je teško ostvariti ili održati projekt ako nema potpore s tehničke (informatičke) i upravljačke strane. Šesto poglavlje počinje savjetima kako povećati šanse za odobravanje projekta, s obzirom da se bez privole upravljačkog tijela projekt neće ostvariti. Prikazan je cjeloviti ciklus projekta digitalne izložbe od faze prijedloga, promocije, preko evaluacije pa sve do „umirovljenja“ izložbe. Sedmo poglavlje se bavi rješavanjem praktičnih aspekata poput odabira vrste softvera, dizajna sučelja i potrebe za metapodacima. Iako treba odabrati softver koji najbolje odgovara zahtjevima određene izložbe, obrađene su i uspoređene karakteristike Omeke i Scalara kao najpoznatijih poslužiteljskih platformi za digitalne izložbe. Posljednje, osmo poglavlje usredotočeno je na potrebe autora digitalne izložbe kao kreativnog stvaratelja, nudeći neke od izvora za kreativno pisanje, dizajn i sl. Autorica kroz pregled teorija razbija mitove o kreativnosti uvjeravajući čitatelja da kreativno razmišljanje koristi iste procese kao i „uobičajeno“ razmišljanje. Na taj način ulijeva samopouzdanje baštinskim stručnjacima da kompetencije za stvaranje digitalne izložbe već posjeduju, samo ih je potrebno uskladiti kako bi se stvorili digitalni projekti koji su usredotočeni na publiku i ciljeve organizacije unutar izložbene paradigme. Rečeno jednostavnim riječima, posjetiteljima izložbe zapravo treba reći što autor izložbe smatra značajnim i uvjerljivim u vezi građe, uz pokazivanje samih predmeta. Priručnik Stvaranje digitalnih izložaka za kulturne ustanove vrijedan je resurs prvenstveno za knjižničare, arhiviste i druge stručnjake iz područja kulturne baštine koji žele promovirati digitalni sadržaj svoje ustanove najširoj mogućoj publici, no brojnim primjerima i s pregršt izvora svakako nudi mnogo ideja i preporuka za muzejsku struku i istraživače. (Tea Rihtar Jurić) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-20-02-2024/#digital
Bibliography.- Index

polje za pretragu:

Critical and reflective uses of new media technologies in tribal museums
engleski
članak
Knjižnica
2009
Digitalna baština

polje za pretragu:

Digital history : a guide to gathering, preserving and presenting the past on the web
978-0-8122-1923-4
Monografija
Knjižnica MDC-a
Cohen, Daniel J., Rosenzweig, Roy (Cohen, Daniel J., Rosenzweig, Roy)
University of Pennsylvania Press
Philadelphia
knjiga
Knjižnica
2006
Digitalna baština
Web
Internet
Notes.- Index.

polje za pretragu:

Digital preservation for libraries, archives, and museums
978-1-4422-7871-4
Priručnik
engleski
Knjižnica MDC-a
Corrado, Edward M., Moulaison Sandy, Heather (Corrado, Edward M., Moulaison Sandy, Heather)
Rowman & Littlefield Publishers
Lanham
knjiga
Knjižnica
2017
Digitalno očuvanje
Muzeji
Digitalna baština
Knjižnica
Arhivi
Glossary.- Bibliography.- Index
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Digitalna umjetnost u Hrvatskoj : 1968. - 1984.
978-953-6568-75-8
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Fritz, Darko (Fritz, Darko)
Tehnički muzej Nikola Tesla
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2020
Digitalna umjetnost
Digitalna baština
Hrvatska
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Kazalo
ostali autori:
Parry, Ross (urednik)
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Museums in a digital age
978-0-415-40262-0
Leicester Readers in Museum Studies
Monografija
Knjižnica MDC-a
Parry, Ross(urednik)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2010
Virtualni muzeji
Digitalizacija
Digitalna baština
Knjiga "Muzeji u digitalno doba" odgovor je na vrlo snažan utjecaj digitalnih medija na području kulturne baštine. Naime, suvremeni muzeji gotovo se u potpunosti oslanjaju na nove tehnologije u upravljanju svojim zbirkama, oni skupljaju i analognu, ali i digitalnu građu, novi su mediji ugrađeni u muzejske izložbene prostore, njihova on-line aktivnost sve više poprima gotovo isto značenje kao i njihova fizička opstojnost. Knjiga koju je uredio Ross Parry, viši predavač na Odjelu za muzejske studije Sveučilišta u Leicesteru, okuplja 43 priloga pedesetak autora iz cijeloga svijeta i ocrtava dvadesetogodišnju muzejsku praksu i istraživanja. Tekstovi su grupirani u sedam tematskih poglavlja: "Informacije: podaci, struktura i značenje" (Information: data, structure and meaning); "Prostor: posjeti, virtualnost i udaljenost" (Part 2: Space: visits, virtuality and distance); "Pristup: mogućnosti, korisnost, povezivost" (Part 3: Access: ability, usability and connectivity); "Interpretacija: komunikacija, interakcija i učenje" (Part 4: Interpretation: communication, interactivity and learning); "Predmet: autentičnost, autoritet i povjerenje" (Part 5:Object: authenticity, authority and trust); "Isporuka: proizvodnja, vrednovanje i održivost" (Part 6: Delivery: production, evaluation and sustainability); "Budućnost: prioriteti, pristupi i težnje" (Part 7: Futures: priorities, approaches and aspirations). Svakom tematskom poglavlju prethode uvodni tekstovi koji ukratko sumiraju osnovne ideje i poruke. Među tekstovima renomiranih svjetskih teoretičara zastupljen je i tekst prof. dr. Tomislava Šole o novoj koncepciji muzeja (Making the total museum possible). Knjiga je odličan priručnik za upoznavanje razvoja računalne povijesti u muzejima, kao i za promišljanje svih budućih i novih koraka u postupcima digitalizacije. URL:http://www.routledge.com/books/series/leicester_readers_in_museum_studies_SE0230/.
Tekstovi više autora.

polje za pretragu:

Odgođena sadašnjost : čuvanje digitalne građe u muzejskom fundusu
Stručni članak
hrvatski
Pavić, Mirta (Pavić, Mirta)
članak
Knjižnica
Multimedija
Digitalno očuvanje
Digitalna baština
Literatura.- Summary

polje za pretragu:

Razvoj terminologije i kreativna uporaba sadržaja u sklopu EU projekata Partage Plus i AthenaPlus
Rukopis
Stručni rad
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Milovac, Petra (Milovac, Petra)
Vlast. nakl.
Zagreb
rukopis
Knjižnica
2014
Digitalna baština
Europeana
Digitalizacija
Kulturna baština
Stručni rad 2014. za zvanje kustos.- Mentorica mr.sc. Dubravka Osrečki Jakelić.- Bibliograf. bilješke ispod teksta.- Literatura.

polje za pretragu:

The Eight SEEDI Conference : Digitization of Cultural and Scientific Heritage : Zagreb, Croatia, 15 - 17 May 2013 : book of abstracts :
Zbornik sažetaka
engleski
Knjižnica MDC-a
Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata (3 ; 2013 ; Zagreb), SEEDI Conference (Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata (3 ; 2013 ; Zagreb), SEEDI Conference)
Klarin-Zadravec, Sofija(urednik)
National and University Library
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2013
Digitalna baština
Digitalizacija
SEEDI (South-Eastern European Digitisation Initiative) međunarodna je inicijativa za razvoj digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe. Na dvodnevnoj konferenciji održana su izlaganja o postignućima i iskustvima iz područja digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u Hrvatskoj i zemljama regije, predstavile su se baštinske ustanove u europskim projektima te je prikazana primjena inovativnih tehnologija u predstavljanju i korištenju digitalne baštine. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 17. svibnja 2013. godine održan je Treći festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, koji je i ove je godine okupio sve zainteresirane za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine predstavljanjem projekata digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u hrvatskim baštinskim ustanovama. Uz okupljanje inicijativa za digitalizaciju lokalne baštine, u središtu ovogodišnjega festivala bila je izobrazba u području digitalizacije te upravljanje projektima digitalizacije, kao i načini predstavljanja rezultata digitalizacije.

polje za pretragu:

The Sixth SEEDI Conference : Digitization of Cultural and Scientific Heritage : Zagreb, Croatia, 18 - 20 May 2011 : book of abstracts
Zbornik sažetaka
engleski
Knjižnica MDC-a
SEEDI Conference (SEEDI Conference)
National and University Library
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2011
Digitalna baština
Međunarodna inicijativa za razvoj digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe (South-Eastern European Digitization Initiative - SEEDI) djeluje s ciljem okupljanja arhivskih, knjižničnih i muzejskih djelatnika koji su odgovorni za čuvanje i osiguravanje trajnog pristupa kulturnoj i znanstvenoj baštini, istraživača informacijske tehnologije koji razvijaju projekte digitalizacije kulturne i znanstvene baštine, znanstvenika s područja umjetnosti, društveno-humanističkih znanosti, povijesti i računalnih znanosti, studenata i svih zainteresiranih za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine (URL: http://seedi.ncd.org.rs/). Šesta SEEDI konferencija s temom "Digitalizacija kulturne i znanstvene baštine" održana je u Zagrebu od 18. do 20. svibnja 2011. Cilj joj je bio predstavljanje i razmjena iskustava u primjeni novih informacijskih tehnologija, normi te iskustava s područja digitalizacije kulturne i znanstvene baštine, uključujući digitalno prikupljanje i pretvorbu iz analognog oblika u digitalni, opis i predstavljanje baštinskih objekata i pripadajuće dokumentacije, obradu digitaliziranog sadržaja te predstavljanje i trajno čuvanje digitaliziranog sadržaja. Konferencija je popraćena zbornikom sažetaka izlaganja koji je dostupan i u pdf. izdanju na URL:http://www.nsk.hr/seedi/seedi-hrv/seedi%20programska%20knjizica_web.pdf (datum pristupa 11.11.2011.). Integralni će radovi biti objavljeni u časopisu "Review of the National Center for Digitization" (Beograd, Matematički fakultet). Organizatori šeste konferencije bili su Ministarstvo kulture RH, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv, Muzej suvremene umjetnosti i Muzejski dokumentacijski centar, a svoje su recentne projekte digitalizacije predstavili i djelatnici hrvatskih muzeja.

polje za pretragu:

The future of digital data, heritage and curation : in a more-than-human world
978-0-367-69058-8
engleski
Knjižnica MDC-a
Cameron, Fiona R. (Cameron, Fiona R.)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2021
umjetna inteligencija
Digitalna baština
Digitalizacija
digitalna muzeologija
Predstavljajući raznolik raspon primjera iz cijelog svijeta, Cameron nudi kritičko i filozofsko razmišljanje o načinima na koje je digitalna kulturna baština trenutno uokvirena kao društveni podaci vrijedni prenošenja budućim generacijama u dva različita oblika: digitalno rođeno i digitalizacija. Pokazujući da je većina percepcija digitalne kulturne baštine izrazito zapadnjačke prirode, knjiga također ispituje suučesništvo takve baštine u klimatskim promjenama, uništavanju okoliša i nepravdi. Idući dalje, knjiga teoretizira budućnost digitalnih podataka, baštine, kustosa i pojma čovjeka u kontekstu obilja novih vrsta društvenih podataka i proizvodnih procesa potaknutih intenziviranjem podatkovnih ekonomija i pojavom novih tehnologije. Čineći to, knjiga daje argumente za razvoj novih tipova baštine koja se sastoji od umjetne inteligencije, automatiziranih sustava, bioloških entiteta, infrastrukture, minerala i kemikalija – od kojih svi imaju svoje vlastite oblike djelovanja, inteligencije i kognicije
Index
1 - 12 od 13