hr | en
Tema: Digitalna zbirka
  • Filter
Viewing results 1 - 11 of 11
autor:
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum
978-0-367-55105-6
engleski
Knjižnica MDC-a
Jones, Mike (Jones, Mike)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2022
Digitalizacija
Dokumentacijske zbirke
Digitalna zbirka
Informatizacija muzejske djelatnosti
Muzeologija
Introduction: Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum; 1. Archives and Museums; 2. Museums Victoria and the History of Museum Computing; 3. Field Books, Dissociation, and Organisational Knowledge; 4. Donald Thomson and the Relationality of Collections; 5. Beyond Networks: Reconceptualising Collections Documentation; Conclusion: From Theory to Implementation
Bibliography.- Index

polje za pretragu:

Digitalna građa Gliptoteke unutar Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Rukopis
Stručni rad
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Turković-Krnjak, Filip (Turković-Krnjak, Filip)
Gliptoteka HAZU (Zagreb)(ustanova)
Vlast. nakl.
Zagreb
rukopis
Knjižnica
2014
Digitalna zbirka
Digitalni repozitorij
Gliptoteka HAZU (Zagreb)
Stručni rad 2014. za zvanje dokumentarist.- Mentorica Markita Franulić.- Bibliograf. bilješke ispod teksta.- Literatura.- Popis slika.
numerički podaci:
(2005). Str. 206 - 212
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Digitalne zbirke u muzejima (i korisnici)
Izlaganje sa skupa
Franulić, Markita (Franulić, Markita)
članak
Knjižnica
2005
Digitalna zbirka
Muzeji, galerije i zbirke
Hrvatska

polje za pretragu:

Mnogo ruku čini posao lakšim : konceptualni okvir primjene rada mnoštva u baštinskim ustanovama
Izvorni znanstveni rad
hrvatski
Zlodi, Goran, Ivanjko, Tomislav, Pervan, Dora (Zlodi, Goran, Ivanjko, Tomislav, Pervan, Dora)
članak
Knjižnica
2019
Metapodaci
Rad mnoštva
Kulturna suradnja
Volonteri
Digitalna zbirka
Rad je dopunjena i izmijenjena inačica diplomskog rada Dore Pervan "Mogućnosti primjene nabave iz mnoštva u hrvatskim baštinskim institucijama", napisanog pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Hrvoja Stančića i doc. dr. sc. Tomislava Ivanjka i obranjenog 2018. godine na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iako postoje mnoge definicije, danas se rad mnoštva obično pojednostavnjeno smatra činom korištenja skupinom ljudi u donošenju odluka, inoviranju i rješavanju problema. U tom kontekstu rad mnoštva novi je oblik obavljanja posla, ali je i fenomen u kojemu, u pravim uvjetima, skupine ljudi mogu nadmašiti pojedinačne stručnjake, amateri mogu dati nove uvide u unutrašnje probleme, a geografski raspršeni ljudi mogu raditi zajedno kako bi proizveli rješenja i dizajne koji su prihvatljivi većini.
Bilješke.- Literatura.- Summary.

polje za pretragu:

Model razvoja digitalne baštine grada Zagreba u konceptualnom okviru projekta "Donacije gradu Zagrebu online"
Šojat-Bikić, Maja (Šojat-Bikić, Maja)
članak
Knjižnica
2008
Digitalizacija
Donacije gradu Zagrebu (projekt)
Digitalna zbirka
Zagreb
Zbirka hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću (Zagreb)
Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera (Zagreb)
Zbirka umjetničkih djela akademskog slikara Josipa Crnoborija (Zagreb)
Zbirka umjetnina Tille Durieux (Zagreb)
Bilješke.- Summary

polje za pretragu:

Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda : sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku
Doktorska disertacija
hrvatski
Šojat-Bikić, Maja (Šojat-Bikić, Maja)
članak
Knjižnica
2013
Digitalizacija
Mrežne stranice
Digitalna zbirka
Multimedija
Virtualna izložba
Doktorska disertacija autorice obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012.g.
Prilozi.- Bibliografija.- Summary

polje za pretragu:

Muzejsko-galerijske zbirke u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Stručni članak
hrvatski
Getaldić, Magdalena (Getaldić, Magdalena)
članak
Knjižnica
2019
Digitalni repozitorij
Digitalna zbirka
HAZU (Zagreb)
Godine 2019. obilježeno je deset godina od pokretanja Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Znanstveno-stručnim skupom Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – DiZbi.HAZU 2009. – 2019. ujedno je obilježena i stota godišnjica HAZU-ova Razreda za umjetnost, u čijem su sastavu i muzejsko-galerijske jedinice, pri čemu je potrebno naglasiti kako je digitalizacija muzejske građe i njezino postavljanje na repozitorij bitan dio rada ovih jedinica koje bogatstvo Akademijine kulturno-povijesne baštine čine vidljivim i dostupnim na internetu
Bilješke.- Literatura.- Summary.

polje za pretragu:

Od domačega praga do Jeruzalema : fotografski zapisi Petra Nagliča 1883 - 1959 : razstavni katalog
978-961-6388-38-2
Katalog izložbe
Knjižnica MDC-a
Špiček, Miha(urednik)
Uršič, Domen(urednik)
Slovenski etnografski muzej
Ljubljana
knjiga
Knjižnica
2013
Digitalna zbirka
Fotografija
Naglič, Petar
Bibliografija

polje za pretragu:

The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites
978-1-138-58129-6
Routledge International Handbooks
Priručnik
engleski
Knjižnica MDC-a
Lewi, Hannah(urednik)
Smith, Wally(urednik)
Cooke, Steven(urednik)
Lehn, Dirk vom(urednik)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2020
Digitalizacija
Kulturna baština
Knjižnice
Muzeji
Arhivi
Digitalna zbirka
Koliko su višegodišnji napori svjetskih pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, potvrđuje se i danas kada su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online. Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgovih priručnika (Routledge International Handbooks) s naslovom The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata. Knjiga objedinjuje iskustva 75 suvremenih teoretičara i stručnjaka iz cijeloga svijeta, te kako izdavači kažu – pruža nove, osvježavajuće ideje i upute za uzbudljive digitalne izazove. Izabrani tekstovi ocrtavaju načine kojima se transformiraju suvremene kulturne ustanove – arhivi, knjižnice i muzeji (dalje: AKM ustanove) kroz inovativnu primjenu digitalnih tehnologija te se preporučuje baštinskim stručnjacima, studentima, dizajnerima i svim ostalim profesionalcima zainteresiranima za proizvodnju kulture u post-digitalnom dobu. Sadržaj opsežne knjige na gotovo 500 stranica strukturiran je u četiri dijela koja su ukratko predstavljena u uvodnom tekstu koji potpisuju urednici knjige – Hannah Lewi, Wally Smith, Steven Cooke i Dirk vom Lehn. Čitatelje u problematiku knjige uvode i četiri intervjua vođena s četiri renomirana stručnjaka – Seb Chan (ACMI), s Daveom Pattenom (Science Museum London), s Roryjem Hydeom (V&A Museum) te s Keirom Winesmithom (SFMOMA). Prvi dio knjige – Globalni digitalni AKM sektor u nastajanju bavi se utjecajem novih digitalnih praksi na AKM sektor u cjelini pa tako i na globalni kulturni sektor. Među osam tekstova kojima se tumače ključne teme knjige je i tekst F. R. Cameron u kojemu promišljanja o digitalizaciji kao nematerijalnoj, informativnoj replici stvarnih objekata, ali i kao o umreženim ljudskim i strojnim subjektivitetima. Rezultat su milijuni digitaliziranih zbirki i trodimenzionalnih vizualizacija predmeta kulturne baštine koji se kreću u globalnoj računalnoj infrastrukturi. A. Dewdney nastoji odgovoriti kako digitalne tehnologije, aplikacije i mreže stvaraju novi odnos prema kulturi, publici i kulturnoj vrijednosti; E. Rodley propituje suvremene muzeološke teorije distribuiranih muzeja koji su: interaktivni, privlačni i relevantni, otvoreni te održivi na platformi, u zajednici i vremenu, a postaju 'pametniji', učinkovitiji i korisniji što se više koriste povećavajući kvalitetu iskustva posjetitelja i samog internetskog muzeja. T. Sherratt ističe kako je korištenje digitalnih tehnologija mnogim AKM ustanovama pružilo mogućnost predstavljanja građe koju nisu i ne bi mogli u realnome prostoru, no, raspravlja i o pitanju kada, zašto i kojim informacijama ipak nije omogućen slobodan online pristup. Izazovi i mogućnosti digitalizacije za arhive i arhivsku praksu predstavljeni su u osam tekstova sadržanih u drugom dijelu knjige – Animiranje arhiva. M. Caswell i M. Cifor bave se etičkim pitanjima vezanima za digitalizaciju arhivskih dokumenata; J. Iranowska opisuje rad na projektu Munch Museuma iz Osla – eMunch.no koji predstavlja rukopisnu baštinu velikoga norveškog slikara Edvarda Muncha. Tin-Kai Chen je opisujući projekt digitalizacije tradicionalnog kazališta sjena iznio usporedbu suvremene tehnologije sa šalicom za čaj, koja neće privući korisnike ako muzejski sadržaji nisu zanimljivi niti (poput čaja) po njihovom ukusu. Tekstovi trećeg dijela knjige Dizajniranje angažiranog iskustva istražuju procese izložbenoga dizajna u relaciji s publikom kao i načine kojima digitalne tehnologije sudjeluju u stvaranju novih iskustava kod angažiranih posjetitelja. U tekstu O virtualnim aurama: objekt kulturne baštine u doba 3D digitalne reprodukcije J. Hindmarch, M. Terras i S. Robson ističu kako suvremena izrada 3D virtualnih modela nastoji biti što realističnija kao digitalni surogat muzejskih predmeta istovremeno se pitajući da li digitalna replika može dočarati auru realnoga muzejskog predmeta. Tekst T. Jonesa i D. Simpsona opisuje kako je Christchurch Art Gallery Te Puna o Waiwhetū (Novi Zeland) koristila svoje mrežne stranice kao izdavačku platformu u vrijeme potresa 2011. godine i poslijepotresnom razdoblju obnove galerije (2011.-2015.). J. S. Kuehns u tekstu S polica na mrežu polazi od dileme da li vrlo detaljni opisni i tekstualni podaci mogu zamijeniti vizualni doživljaj predmeta opisujući projekt O'Donnell Marginalia iz zbirke Nicholasa Michaela O'Donnella (1862.-1920.). Posljednje, četvrto poglavlje (Locating in place) nizom primjera tumači na koje načine digitalne tehnologije i tehnike mijenjaju naš odnos prema realnim/autentičnim prostorima, zgradama i mjestima. A. Gunn predstavila je online izložbu Art of Nation koju je pripremio Australian War Memorial korištenjem umjetničkih, arhivskih i povijesnih predmeta u prikazu australskog sudjelovanja u Prvome svjetskom; H. Lewi i A. Murray tumače fenomen refotografije, odnosno izrade kreativnih kompozicija „tada i sada“ korištenjem povijesnih i suvremenih fotografija; iskustvo korištenja digitalnih pješačkih tura za istraživanje urbane povijesti (digital history tour apps) koje u svojim kreacijama uvažavaju najbolje prakse turizma i obrazovanja bilo je tema teksta skupine autora na primjerima tura kroz London i Melbourne. Knjiga je popraćena i Pogovorom A. Witcomb te kazalom, a svaki od tekstualnih priloga opsežnim bilješkama i literaturom. Objedinjena iskustva kao i nova pitanja vezanu uz digitalizaciju baštine, zasigurno će i u hrvatskoj muzejskoj zajednici pronaći zainteresirane čitače i biti im od koristi. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Bibliografija i bilješke uz tekstove.- Index.

polje za pretragu:

Tri zupčanika koji čine cjelinu : digitalna zbirka, korisnik, voditelj zbirke
Spitzmueller, Snježana (Spitzmueller, Snježana)
članak
Knjižnica
2004
Digitalizacija
Digitalna zbirka
Muzej Psihijatrijske bolnice Vrapče (Zagreb)
Summary

polje za pretragu:

U potrazi za baštinom : digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Izlaganje sa skupa
Juričić, Vedrana, Crnković, Kristijan (Juričić, Vedrana, Crnković, Kristijan)
članak
Knjižnica
2011
Digitalizacija
Digitalna zbirka
HAZU (Zagreb)
Tekst izlaganje sa simpozija "Knjiga u muzeju - KUM" (Zagreb, Muzej Mimara, 5. i 6. listopada 2011.) održanoga u organizaciji MDC-a povodom 30. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija
Bibliograf. bilješke uz tekst.- Summary