polje za pretragu:
Post-Yugoslav metamuseums : reframing Second world war heritage in postconflict Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Serbia
978-3-031-10227-1
Palgrave Studies in Cultural Heritage and Conflict
engleski
Knjižnica MDC-a
Jagdhuhn, Nataša (Jagdhuhn, Nataša)
Palgrave Macmillan
Cham
knjiga
Knjižnica
2022
Memorijalni muzeji ili zbirke
Povijest muzeja
2. svjetski rat
NOB
SFRJ
Krajem 2023. godine hrvatskoj je stručnoj javnosti predstavljena knjiga Postjugoslavenski metamuzeji: revalorizacija nasljeđa Drugog svjetskog rata u postkonfliktnim društvima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije (Post-Yugoslav Metamuseums : Reframing Second World War Heritage in Postconflict Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Serbia) muzeologinje dr. sc. Nataše Jagdhuhn.
Knjiga je rezultat autoričina istraživanja u okviru doktorske disertacije obranjene na Sveučilištu Friedrich Schiller Jena (Njemačka) i objavljena je 2022. godine u ediciji Palgrave Studies in Cultural Heritage and Conflict. U Knjižnicu Muzejskoga dokumentacijskoga centra, knjiga je stigla kao poklon autoričine zahvale za pružene informacije i omogućen uvid u knjižničnu građu, a koje je Jagdhuhn sabirala tijekom svojega opsežnog terenskog rada, intervjua s kustosima i muzejskim djelatnicima te uvidom u knjižnične, dokumentacijske i arhivske materijale u muzejima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Knjiga se bavi kulturom sjećanja i odnosom hrvatskih, bosanskohercegovačkih i srpskih muzeja prema baštini Drugoga svjetskog rata. Istraživano je razdoblje od 1945. do 2022. godine podijeljeno u dva dijela – jedno za vrijeme SFRJ i drugo nakon raspada SFRJ.
U traženju odgovora na pitanje kako se baština Drugoga svjetskog rata i narodnooslobodilačke borbe na tlu bivše Jugoslavije rekonstruira i revalorizira u memorijalnim muzejima postsocijalističkih i postkonfliktnih država, gdje se kultura sjećanja ovih triju država prema toj baštini spaja, a gdje razilazi, autorica je došla do definicije „postjugoslavenskih metamuzeja“. Na predstavljanju knjige u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka autorica je ukratko protumačila:
„Metamuzej je muzej u muzeju. Dakle, muzej koji otkriva vlastitu povijest. Muzej koji otkriva vlastiti medij. To znači, medij kreiranja znanja i sjećanja u toj instituciji i u konačnici metamuzej je muzej koji se nalazi u tranziciji. U slučaju muzeja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, kojima se bavi moja knjiga, to je dvostruka tranzicija – postsocijalistička tranzicija i takozvana postkonfliktna tranzicija“.
Naime, autorica utvrđuje kako se raspad Jugoslavije odrazio i na muzejsku praksu država sljednica koje su napustile jedinstvenu interpretaciju NOB-a i krenule u alternativne načine muzealizacije Drugoga svjetskog rata. Neki su se muzeji promijeni, neki su djelomično mijenjali svoje koncepcije, neki su ostali isti, a neki su nestali. Tu je činjenicu autorica protumačila muzejskom zaglavljenošću u „postsocijalističkoj tranziciji“ i često nevoljkim prihvaćanjem pojedinih dijelova teške baštine.
U hrvatskoj muzejskoj zajednici autorica je istaknula Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac, Muzej Lipa pamti te Spomen-dom Batinske bitke i Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu koji su tematski vezani za memoriju i baštinu Drugoga svjetskog rata te upozorila na činjenicu kako od 11 muzeja i 140 zbirki koji su obuhvaćeni elaboratom objavljenim u časopisu Muzeologija 26 (1988.), u 21. stoljeću nema niti jedne muzejske ustanove koje su sadržajno vezane za radnički pokret, NOB i poslijeratnu socijalističku izgradnju na teritoriju Hrvatske.
Tema je izložena kroz sedam poglavlja, unutar dva dijela - I. dio: Museums of the People’s Liberation Struggle in Yugoslavia (1945–1990); II. dio: Second World War Memorial Museums in the Yugoslav Successor States (1991–2022).
Svako je poglavlje popraćeno iscrpnim bilješkama i relevantnim popisima literature iz kojih se uviđa izvrsno poznavanje i konzultiranje stručne literature među kojima su i autori poput Ive Maroevića, Antuna Bauera, Tomislava Šole, Branke Šulc i drugih. Korištene su i dokumentarne fotografije, a na koricama je reproducirana fotografija Roberta Leša iz stalnoga postava Muzeja Lipa pamti.
U suvremenom muzeološkom korpusu, knjiga Nataše Jagdhuhn izdvaja se svojom temom, opsežnošću istraživanja o nastajanju i rastvaranju jedinstvenog muzealnog diskursa o Drugom svjetskom ratu na području Hrvatske kao i u državama koje su se osamostalile nastale raspadom SFRJ. Inspirativno štivo za muzealce koji uviđaju interes posjetitelja za zanemarenu baštinu i njezinu muzejsku prezentaciju. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Bibl. bilj. iza teksta.- Bibliography.- Index