polje za pretragu:

Dokumentacija Muzeja grada Zagreba u utemeljiteljskoj fazi od 1907. do 1926. godine
Stručni članak
hrvatski
Batinić, Dajana (Batinić, Dajana)
članak
Knjižnica
2010
Muzejska dokumentacija
Povijest muzeja
Muzej grada Zagreba (Zagreb)
Bilješke.- Bibliografija.- Summary

polje za pretragu:

Građa sekundarne dokumentacije u prezentaciji obnove Palače šećerane Muzeja grada Rijeke
Stručni članak
hrvatski
Lazanja-Dušević, Marija (Lazanja-Dušević, Marija)
članak
Knjižnica
Fotografija, dokumentarna
Muzejska dokumentacija
Muzej grada Rijeke (Rijeka)
Summary

polje za pretragu:

Hemerotečna građa u muzejskoj djelatnosti : mogućnosti digitalnog doba
Stručni članak
hrvatski
Korić, Martina, Sirovica, Filomena (Korić, Martina, Sirovica, Filomena)
članak
Knjižnica
Digitalna tiskarska matrica
Hemeroteka
Muzejska dokumentacija
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Summary

polje za pretragu:

Međunarodni susret likovnih umjetnika u Veloj Luci 1968.
Stručni članak
hrvatski
Dragojević Ćosović, Rada (Dragojević Ćosović, Rada)
članak
Knjižnica
2017
Muzejska dokumentacija
1968.
Međunarodni susret likovnih umjetnika (Vela Luka)
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Summary

polje za pretragu:

Obrada fotografskog gradiva iz privatnih ostavština u muzeju : primjer suradnje muzealca i arhivista
Stručni članak
Katušić, Ivana, Gržina, Hrvoje (Katušić, Ivana, Gržina, Hrvoje)
članak
Knjižnica
2014
Fotografska baština
Muzejska dokumentacija
Ostavština
Stručna obrada
Strossmayerova galerija starih majstora HAZU (Zagreb)
Fotografije u muzejima ne nalazimo samo kao dio muzejske građe ili u okviru fototečnog dokumentacijskog fonda već i kao gradivo koje bismo mogli okarakterizirati kao arhivsko, često prispjelo u muzejske ustanove u okviru donacija umjetnina ili druge vrste građe karakteristične za instituciju kojoj je ona darovana. Rad na opisu i planiranju preventivne zaštite takvog materijala iz dokumentarnog segmenta dviju umjetničkih ostavština u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU primjer je plodotvorne suradnje arhivista i kustosa. Prvi je pritom pridonio iskustvom u identifikaciji fotografskih procesa kojima je gradivo nastalo, poznavanjem prirode njegove stabilnosti i deterioracije, kao i izborom prikladne zaštitne ambalaže i uvjeta pohrane. Muzealac je gradivo analizirao s oblikovnog i ikonografskog aspekta te je prepoznao njegove mnogobrojne poveznice s fundusom Galerije, ali i s raznolikim generički i sadržajno srodnim materijalom pohranjenim u drugim baštinskim ustanovama. Naposljetku, opis pojedine fotografije rezultat je sinteze arhivskih normi i muzejskih standarda obrade građe.
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.