hr | en
All
All
Archive
Library
Photo Collection
Poster Collection
Video Collection
Language: engleski Theme: Digitalizacija
1 - 12 from 21
Viewing results 1 - 12 of 21

search field:

978-94-6182-516-2
2014
Navarrete Hernandez, Trilce (Navarrete Hernandez, Trilce)
engleski
MDC library
Amsterdam
University of Amsterdam
Bibliograf. bilješke uz tekst.
A history of digitization : Dutch museums
Book
Knjiga je dostupna i u elektroničkom obliku u PDF formatu http://catalogus.boekman.nl/pub/P14-0752.pdf (datum pristupa: 19.12.2014.). Doktrorska disertacija autorice
Digitalna baština
Digitalizacija
Muzeji, galerije i zbirke
Nizozemska
Monografija
Library
author:
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-0-367-55105-6
2022
Jones, Mike (Jones, Mike)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum
Book
Introduction: Artefacts, Archives, and Documentation in the Relational Museum; 1. Archives and Museums; 2. Museums Victoria and the History of Museum Computing; 3. Field Books, Dissociation, and Organisational Knowledge; 4. Donald Thomson and the Relationality of Collections; 5. Beyond Networks: Reconceptualising Collections Documentation; Conclusion: From Theory to Implementation
Digitalizacija
Dokumentacijske zbirke
Muzeologija
Digitalna zbirka
Informatizacija muzejske djelatnosti
Library

search field:

2004
engleski
MDC library
Rome
Minerva Project
Tekstovi više autora
Coordinating digitisation in Europe : progress report of the National Representatives Group
Book
Digitalizacija
Minerva
Izvješće
Library
author:
publisher:
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-1-03-229416-2
2023
Marsh, Emily (Marsh, Emily)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Bibliography.- Index
Creating digital exhibits for cultural institutions : a guide
Book
Priručnik izdavačke kuće Routledge „Creating Digital Exhibits for Cultural Institutions“ autorice Emily Marsh stručnjacima iz baštinskog sektora nudi mnoštvo vrijednih primjera, preporuka i izvora za stvaranje informativnih, pristupačnih i privlačnih digitalnih izložbi i iskustava za korisnike. Još ne tako davno, manjim kulturnim institucijama možda nije bilo baš jednostavno opravdati potrebu za digitalnim izložbama iako se već prilično dugo vrijeme ulagao napor u digitalizaciju građe. No, kako je nastupila pandemija COVID-a uz prateći lockdown, većina GLAM-ova (galerija, knjižnica, arhiva i muzeja) diljem svijeta bila je zatvorena za posjetitelje. Odjednom je svima postalo jasno koliko je korisno imati mogućnost udaljenog pristupa izvorima, iako su se neki još uvijek borili s konceptom digitalne izložbe. Prvo, uvodno poglavlje opisuje prirodu digitalnih izložbi unutar zajednice kulturne baštine te daje uvid u sadržaj priručnika. Drugo poglavlje daje pregled teorija dizajna muzejskih izložbi, kvalitativne analize dokumenata i književne analize u kontekstu digitalnih izložbi za kulturne ustanove, no ne daje sveobuhvatan pregled područja muzeologije, već prikazuje teorije i metode prepoznate kao najvažnije i najkorisnije za digitalne izložbe, posebno u slučajevima kada je osoblja na raspolaganju malo i/ili ono nije kustoske struke. Važnost teorije očituje se u razvijanju skupa načela i tehnika koje kreatori digitalnih izložbi mogu odmah iskoristiti, pa tako „Velika ideja“ Beverly Serrell kazuje da svaka kvalitetna izložba mora jasno pokazivati odnos važnosti između izložbe i potreba posjetitelja. Kao primjer može poslužiti citat bivše urednice New York Timesa Amande Cox koja navodi kako „Ništa što je doista važno nema ovakav naslov: „Evo vam nekih podataka. Nadamo se da će vam biti zanimljivi. Sadrži kritičke primjedbe i uređivanje.“ Iz tog razloga se posjetitelju mora pružiti jasno gledište koje nije puko potvrđivanje da je digitalna izložba omogućila digitalni ekvivalent fizičkog objekta. Konkretni savjet jest sastaviti izjavu o misiji za izložbu koja će dobro opisati prirodu i značaj izložbe i koja može sadržavati dvije-tri jasne, povezane, neophodne i usmjerene „velike“ ideje oko kojih će se izgraditi struktura izložbe. U trećem poglavlju naglašena je potreba da se prouči publika i širi informacijski ekosustav, prije nego što se dublje uroni u proučavanje izložbenog materijala. Pritom treba imati na umu da korisnici sadržaja kulturne baštine nisu jednostavna niti jednodimenzionalna bića, da je u razvoju odnosa prema publici potrebno gajiti inkluziju, raznolikost, intelektualnu fleksibilnost i dublje razumijevanje. Fokus izložbi se u 21. stoljeću razvio iz onoga „o čemu“ u onaj „za koga“. Također, pri promišljanju o posjetiteljima treba uzeti u obzir da njihovo ponašanje u okviru digitalne izložbe može biti potpuno drugačije od onog na fizičkoj izložbi. Četvrto poglavlje pruža alate uz pomoć kojih je moguće lakše razumjeti sadržaj, njegov značaj, načine na koje ga je moguće predstaviti i objasniti publici na privlačan i smislen način. Kako navodi A. Gazi, „Muzejski tekst je vjerojatno najzahtjevnija kategorija teksta […] Ipak, muzejski tekst je najmoćniji medij muzejske komunikacije i ključan dio cjelokupnog narativa izložbe“. Peto poglavlje donosi niz studija slučajeva napravljenih gotovo u potpunosti bez resursa koji ilustriraju specifične izazove ali i primjere kako ih prebroditi. Ipak, vrlo je teško ostvariti ili održati projekt ako nema potpore s tehničke (informatičke) i upravljačke strane. Šesto poglavlje počinje savjetima kako povećati šanse za odobravanje projekta, s obzirom da se bez privole upravljačkog tijela projekt neće ostvariti. Prikazan je cjeloviti ciklus projekta digitalne izložbe od faze prijedloga, promocije, preko evaluacije pa sve do „umirovljenja“ izložbe. Sedmo poglavlje se bavi rješavanjem praktičnih aspekata poput odabira vrste softvera, dizajna sučelja i potrebe za metapodacima. Iako treba odabrati softver koji najbolje odgovara zahtjevima određene izložbe, obrađene su i uspoređene karakteristike Omeke i Scalara kao najpoznatijih poslužiteljskih platformi za digitalne izložbe. Posljednje, osmo poglavlje usredotočeno je na potrebe autora digitalne izložbe kao kreativnog stvaratelja, nudeći neke od izvora za kreativno pisanje, dizajn i sl. Autorica kroz pregled teorija razbija mitove o kreativnosti uvjeravajući čitatelja da kreativno razmišljanje koristi iste procese kao i „uobičajeno“ razmišljanje. Na taj način ulijeva samopouzdanje baštinskim stručnjacima da kompetencije za stvaranje digitalne izložbe već posjeduju, samo ih je potrebno uskladiti kako bi se stvorili digitalni projekti koji su usredotočeni na publiku i ciljeve organizacije unutar izložbene paradigme. Rečeno jednostavnim riječima, posjetiteljima izložbe zapravo treba reći što autor izložbe smatra značajnim i uvjerljivim u vezi građe, uz pokazivanje samih predmeta. Priručnik Stvaranje digitalnih izložaka za kulturne ustanove vrijedan je resurs prvenstveno za knjižničare, arhiviste i druge stručnjake iz područja kulturne baštine koji žele promovirati digitalni sadržaj svoje ustanove najširoj mogućoj publici, no brojnim primjerima i s pregršt izvora svakako nudi mnogo ideja i preporuka za muzejsku struku i istraživače. (Tea Rihtar Jurić) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-20-02-2024/#digital
Multimedija
Web
Virtualna izložba
Digitalna baština
Digitalizacija
Priručnik
Library
numerical data:
1 , (2008). Str. 13 - 16
type:
collection:
Library - Analitika

search field:

2008
Šojat-Bikić, Maja (Šojat-Bikić, Maja)
engleski
francuski
Tekst usporedno na engl. i franc. jez.
Croatian digital initiatives
članak
Digitalizacija
Donacije gradu Zagrebu (projekt)
Hrvatska
Library
cooperator:
Uzelac, Aleksandra Cvjetičanin, Biserka(urednik) ; Cvjetičanin, Biserka Uzelac, Aleksandra(urednik)
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

978-953-6096-46-6
2008
engleski
MDC library
Zagreb
(Culturelink Joint Publications Series)
Institute for international relations
Tekstovi više autora.
Digital culture : the changing dynamics
Book
Uzelac, Aleksandra, Cvjetičanin, Biserka (Uzelac, Aleksandra (urednik), Cvjetičanin, Biserka (urednik))
Knjiga "Digital culture: the changing dynamics" rezultat je suradnje istraživača na projektu "Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna kultura" i suradnika u svjetskoj mreži Culturelink iz Hrvatske, Slovenije, Nizozemske, Engleske, Kanade i Kube. Prilozi govore o utjecaju informacijskih i komunikacijskih tehnologija na kulturu. U nizu priloga različitih autora obrađena je jedna od važnih, ali i nedovoljno istraženih tema našega vremena - uloga digitalne kulture u suvremenom društvu. Na promociji knjige istaknuto je da je digitalna kultura izazov za kulturne politike, no kulturne se politike ne odnose s dovoljno pažnje prema digitalnoj kulturi i novim mogućnostima djelovanja kroz mrežne virtualne strukture kao što su kulturni portali, koji postaju nove komunikacijske strukture kulturnog sektora u digitalnom prostoru. Knjiga donosi 13 priloga međunarodne skupine autora unutar tri tematske skupine koje slijede nakon uvodnoga priloga dr. sc. Aleksandre Uzelac o potrebi i načinima razumijevanja digitalne kulture. To su: "Digitalna kultura - nova socijalna ekologija" (Digital culture - the new social ecology), "Konceptualizacija politika digitalne kulture" (Conceptualising policies for digital culture) i "Kulturna praksa na digitalnom prostoru" (Cultural practices in the digital territory). Knjiga je dostupna i u pdf formatu na internetskim stranicama mreže Culturelink (URL:http://www.culturelink.hr/publics/joint/digicult/digital_culture-en.pdf)
Digitalizacija
Zbornik radova
Library

search field:

978-953-175-355-5
2009
INFuture (INFuture)
engleski
MDC library
Zagreb
Department of Information Science, Faculty of humanities and social sciences
Bibliograf. bilješke uz priloge.
Digital resources and knowledge sharing : INFuture 2009
Book
Druga međunarodna konferencija, posvećena promišljanju budućnosti informacijskih znanosti (Future of information science : INFuture), održana je potkraj 2009. g. u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Popraćena je opsežnim zbornikom radova koji nosi naslov konferencije - "Digital resources and knowledge sharing" i objedinjuje oko 70 izlaganja istraživača, profesionalaca, projekt-menadžera te drugih stručnjaka srodnih znanosti iz Hrvatske i inozemstva. Ti su radovi polazišta za daljnja teorijska razmatranja i za praktičnu primjenu u područjima informacijskih znanosti. Podijeljeni su na osam tematskih skupina: "Pozvana izlaganja" ("Invited papers "), "Digitalizacija i zaštita" ("Digitization and preservation"), "Korištenje open-source rješenja u kulturnoj baštini" ("Using of open-source solutions in cultural heritage"),"Jezične tehnologije" ("Language technologies"), "Korištenje informacijskih resursa u istraživanju, obrazovanju i prezentaciji" ("Using information resources in research, education and presentation"), "Virtualno okruženje u obrazovanju" ("Virtual environment in education"), "E-servisi, e-upravljanje i poslovne aplikacije" ("E-services, e-government and business applications") i "Upravljanje znanjem" ("Knowledge management"). Odabirom tih tema organizatori su željeli naglasiti da će se primjenom digitalizacije i zaštite baštine u europskome kontekstu, te istodobnom zaštitom hrvatskoga nacionalnog identiteta, korištenjem "open-source" rješenja u istraživanju i učenju, putem jezičnih tehnologija i multimedijskih sadržaja, moći uspostaviti znanstvena i kulturna suradnja na međunarodnoj razini. U prilog toj tezi govore i radovi objavljeni u zborniku čiji su urednici Hrvoje Stančić, Sanja Seljan, David Bawden, Jadranka Lasić-Lazić i Aida Slavić.
Informacijske znanosti
Digitalizacija
Zbornik radova
Library
numerical data:
56 , (2019). Str. 11 - 26
type:
collection:
Library - Analitika

search field:

2019
Navarrete Hernandez, Trilce (Navarrete Hernandez, Trilce)
engleski
Notes.- References.
How to benefit from digitisation
članak
Ovim radom autorica tumači da se korist digitalizacije za društvo u cjelini kao i za muzeje koji su dio informacijske mreže postiže kada su ispunjena tri uvjeta: digitalna tehnologija primjenjuje se kao alat za unapređenje svih muzejskih djelatnosti, digitalizacija zbirki poštuje međunarodne standarde kako bi se omogućila interoperabilnost među različitim sustavima te društvena odgovornost muzeja raste doprinosom dostupnih zbirki informacijskom društvu. Rad pruža širok pregled digitalne preobrazbe europskog društva, prikazuje mjesto muzeja u tim procesima, ulogu telekomunikacijske infrastrukture u razvoju informacijskog društva, daje pregled najnovijih europskih direktiva povezanih s digitalizacijom, kao i pregled trenutačnog stanja digitalizacije u europskim muzejima prema posljednjim podacima Enumerateova istraživanja
Digitalizacija
Stručni članak
Library

search field:

978-1-03-212496-4
2022
Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet (Mitchell, Allyson, Moehring, Tami, Zanetis, Janet)
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Glossary.- Bibliography.- Index
Museums and Interactive Virtual Learning
Book
Interaktivno virtualno učenje
Virtualni muzeji
Digitalizacija
Priručnik
Library

search field:

978-953-7615-40-6
2012
Jakšić, Jasna (Jakšić, Jasna)
hrvatski
engleski
MDC library
Zagreb
Muzej suvremene umjetnosti
Tekst usporedno na hrv. i engl. jeziku.- Bibliograf. bilješke iza teksta.
NO arhiv : 10 razloga za otvoreni arhiv konceptualne i neoavangardne umjetnosti : NO galerija, 17.4. - 13.5.2012. = 10 Reasons for an Open Digital Archive of Conceptual and Neo-avantgarde Art
Book
Opalić, Ana (Opalić, Ana (fotograf))
Digitalizacija
Arhiv
Digitalizacija ideja (projekt)
Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb)
Katalog izložbe
Library
publisher:
Berlin :  Nestor , 2009 ; Berlin :  Institut für Museumskunde , 2009
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

1860-4641|1860-4706
2009
Rohde-Enslin, Stefan, Allen, Keith (Rohde-Enslin, Stefan, Allen, Keith)
engleski
Storage
Frankfurt am Main
Berlin
(Nestor - Ratgeber)
Nestor
Institut für Museumskunde
Dostupno i u elektroničkom obliku: https://d-nb.info/1082258431/34 (pristupljeno: 27.12.2021.)
Nothing Lasts Forever
Book
Digitalizacija
Digitalno očuvanje
Priručnik
Library

search field:

2002
Miščin, Daniel (Miščin, Daniel)
hrvatski
engleski
MDC library
Zagreb
CARNet
Zahtjevi sustava: PC Pentium 100 Mhz; 32 MB RAM; zvučna kartica .- Dostupno i na Internetu: URL:http://www.sskranjcevic.hr (3.7.2002.)
Pisma Silviju : ostavština Silvija Strahimira Kranjčevića na Internetu
elektronička građa
Multimedijalni dvojezični CD-ROM "Pisma Silviju" rezultat je projekta "Zaštita, digitalizacija i popularizacija ostavštine Silvija Strahimira Kranjčevića" ostvarenog u suradnji Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet) i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. U realizaciji projekta sudjelovali su i djelatnici Muzeja za književnost i pozorišnu umjetnost Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Ove ustanove naime čuvaju ostavštinu hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića (1865.-1908.). Voditelj projekta je mr. Daniel Miščin, asistent za metafiziku Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Projekt je pokrenut s namjerom da se cjelokupna ostavština hrvatskog pjesnika i njegove obitelji sačuva i predstavi široj javnosti upotrebom suvremene informacijske tehnologije. Projektom je obuhvaćena fizička zaštita dokumenata, katalogizacija i sređivanje cjelokupne ostavštine, digitalizacija gotovo svih dostupnih dokumenata, izrada digitalne baze podataka sa cjelokupnom arhivom dokumenata. Uz bazu podataka koja je rezultat trogodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada ekipe stručnjaka, CD-ROM sadrži multimedijalnu prezentaciju koja kronološki prati pjesnikov životopis, iscrtava društveno-politički i kulturni kontekst u kojemu je živio i stvarao te razdoblje do završetka izrade projekta. Sadržan je i dvosatni film o projektu "Pisma Silviju", uključeno je oko 4000 slikovnih priloga, fotografija i rukopisa, tonskih zapisa, više stotina stručnih komentara. Osim na CD-ROM-u, objava ostavštine dostupna je i na adresi URL:http://www.sskranjcevic.hr.
Virtualna zbirka
Digitalizacija
Ostavština
Književno-jezična baština
Kranjčević, Silvije Strahimir
Monografija
Library
1 - 12 from 21