hr | en
Tema: Digitalizacija
  • Filter
97 - 108 od 120
Viewing results 97 - 108 of 120

polje za pretragu:

Rituál múzea v digitálnom veku
978-80-8059-190-8
Zbornik radova
slovački
Knjižnica MDC-a
Bohumelova, Maria(urednik)
Kočan, Robo(fotograf)
Slovenska narodna galeria
Bratislava
knjiga
Knjižnica
2015
Muzejski predmet
Digitalizacija
Tekstovi više autora.
numerički podaci:
48 , (2017). Str. 192 - 195
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Rukopisna ostavština Luke Lukića u Muzeju Brodskog Posavlja
Stručni članak
hrvatski
Lukač, Karolina (Lukač, Karolina)
članak
Knjižnica
2017
Ostavština
Digitalizacija
Lukić, Luka
Muzej Brodskog Posavlja (Slavonski Brod)
Bibliograf. bilj. uz tekst.-Summary
nakladnik:
Carlsbad :  PhotoTree.com , 2014
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

Slides and negatives : digitize and protect your vintage films
978-0-9907615-0-1
Illustrated Home Archivist Series
Priručnik
engleski
Knjižnica MDC-a
Clark, Gary W. (Clark, Gary W.)
PhotoTree.com
Carlsbad
knjiga
Knjižnica
2014
Digitalizacija
Zaštita filmske i AV baštine
Zaštita fotografske baštine
Summary.- Glossary
numerički podaci:
56 , (2019). Str. 212 - 222
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

Suradnička digitalna platforma Topoteka
Stručni članak
hrvatski
Lemić, Vlatka (Lemić, Vlatka)
članak
Knjižnica
2019
Kulturna suradnja
Vizualna dokumentacija
Digitalizacija
Topoteka (digitalna platforma)
ICARUS
Topoteka, najmlađa ICARUS-ova digitalna platforma, nastala je okviru projekta co:op kao alat za stvaranje virtualnih arhivskih zbirki lokalne povijesti i/ili teme, poticanje čuvanja i istraživanja zavičajne povijesti i promidžbu pisane baštine. Ovaj je međunarodni projekt okupio više od sedamdeset partnera oko ideje izgradnje kreativne mreže arhiva i korisnika aktivnim povezivanjem stvaratelja arhivskoga gradiva s ustanovama koje ga čuvaju, odnosno baštinskih ustanova sa zajednicama u kojima djeluju. Suradnja se provodi organizacijom javnih programa (povijesnih predavanja, radionica i drugih vrsta događanja) u interakciji s lokalnim ustanovama i pojedincima koji posjeduju arhivsko gradivo u cilju stvaranja virtualnih zbirki posvećenih zavičajnoj povijesti, lokalnim znamenitostima, događanjima i ljudima. Radi toga razvijena je digitalna platforma Topoteka koja omogućuje jednostavnu digitalizaciju i objavljivanje raznovrsnih povijesnih izvora (fotografi ja, dokumenata, tiskovina, audiovizualnih zapisa) te korištenje interaktivnim informatičkim alatima za njihovo opisivanje, predstavljanje i pretraživanje.
Bilješke.- Literatura.- Summary

polje za pretragu:

The Digital Curation of Cultural Heritage : proceedings of the conference : CIDOC 2008, Athens
Zbornik radova
engleski
Knjižnica MDC-a
CIDOC (CIDOC)
Benaki Museum
Athens
elektronička građa
Knjižnica
2008
Digitalizacija
Konferencija
ICOM-CIDOC
CD-ROM donosi sadržaje dostupne na web stranicama http://www.cidoc2008.gr/cidoc/site. Donosi program te cjelovita izalaganja sudionika na godišnjoj konferenciji ICOM-CIDOC-a održanoj u Benaki Museumu u Ateni (Grčka) od 15. do 18. rujna 2008. godine. Konferencija je održana na temu digitalizirane kulturne baštine i kustosa/voditelja digitalnih zbirki.
Zahtjevi sustava: Windows, min. Processore Pentium II, Microsoft Windows 98/2000/Xp, 512 MB RAM, CD-ROM čitač

polje za pretragu:

The Eight SEEDI Conference : Digitization of Cultural and Scientific Heritage : Zagreb, Croatia, 15 - 17 May 2013 : book of abstracts :
Zbornik sažetaka
engleski
Knjižnica MDC-a
Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata (3 ; 2013 ; Zagreb), SEEDI Conference (Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata (3 ; 2013 ; Zagreb), SEEDI Conference)
Klarin-Zadravec, Sofija(urednik)
National and University Library
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2013
Digitalna baština
Digitalizacija
SEEDI (South-Eastern European Digitisation Initiative) međunarodna je inicijativa za razvoj digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u zemljama jugoistočne Europe. Na dvodnevnoj konferenciji održana su izlaganja o postignućima i iskustvima iz područja digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u Hrvatskoj i zemljama regije, predstavile su se baštinske ustanove u europskim projektima te je prikazana primjena inovativnih tehnologija u predstavljanju i korištenju digitalne baštine. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 17. svibnja 2013. godine održan je Treći festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, koji je i ove je godine okupio sve zainteresirane za digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine predstavljanjem projekata digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u hrvatskim baštinskim ustanovama. Uz okupljanje inicijativa za digitalizaciju lokalne baštine, u središtu ovogodišnjega festivala bila je izobrazba u području digitalizacije te upravljanje projektima digitalizacije, kao i načini predstavljanja rezultata digitalizacije.

polje za pretragu:

The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites
978-1-138-58129-6
Routledge International Handbooks
Priručnik
engleski
Knjižnica MDC-a
Lewi, Hannah(urednik)
Smith, Wally(urednik)
Cooke, Steven(urednik)
Lehn, Dirk vom(urednik)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2020
Digitalizacija
Kulturna baština
Knjižnice
Muzeji
Arhivi
Digitalna zbirka
Koliko su višegodišnji napori svjetskih pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, potvrđuje se i danas kada su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online. Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgovih priručnika (Routledge International Handbooks) s naslovom The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata. Knjiga objedinjuje iskustva 75 suvremenih teoretičara i stručnjaka iz cijeloga svijeta, te kako izdavači kažu – pruža nove, osvježavajuće ideje i upute za uzbudljive digitalne izazove. Izabrani tekstovi ocrtavaju načine kojima se transformiraju suvremene kulturne ustanove – arhivi, knjižnice i muzeji (dalje: AKM ustanove) kroz inovativnu primjenu digitalnih tehnologija te se preporučuje baštinskim stručnjacima, studentima, dizajnerima i svim ostalim profesionalcima zainteresiranima za proizvodnju kulture u post-digitalnom dobu. Sadržaj opsežne knjige na gotovo 500 stranica strukturiran je u četiri dijela koja su ukratko predstavljena u uvodnom tekstu koji potpisuju urednici knjige – Hannah Lewi, Wally Smith, Steven Cooke i Dirk vom Lehn. Čitatelje u problematiku knjige uvode i četiri intervjua vođena s četiri renomirana stručnjaka – Seb Chan (ACMI), s Daveom Pattenom (Science Museum London), s Roryjem Hydeom (V&A Museum) te s Keirom Winesmithom (SFMOMA). Prvi dio knjige – Globalni digitalni AKM sektor u nastajanju bavi se utjecajem novih digitalnih praksi na AKM sektor u cjelini pa tako i na globalni kulturni sektor. Među osam tekstova kojima se tumače ključne teme knjige je i tekst F. R. Cameron u kojemu promišljanja o digitalizaciji kao nematerijalnoj, informativnoj replici stvarnih objekata, ali i kao o umreženim ljudskim i strojnim subjektivitetima. Rezultat su milijuni digitaliziranih zbirki i trodimenzionalnih vizualizacija predmeta kulturne baštine koji se kreću u globalnoj računalnoj infrastrukturi. A. Dewdney nastoji odgovoriti kako digitalne tehnologije, aplikacije i mreže stvaraju novi odnos prema kulturi, publici i kulturnoj vrijednosti; E. Rodley propituje suvremene muzeološke teorije distribuiranih muzeja koji su: interaktivni, privlačni i relevantni, otvoreni te održivi na platformi, u zajednici i vremenu, a postaju 'pametniji', učinkovitiji i korisniji što se više koriste povećavajući kvalitetu iskustva posjetitelja i samog internetskog muzeja. T. Sherratt ističe kako je korištenje digitalnih tehnologija mnogim AKM ustanovama pružilo mogućnost predstavljanja građe koju nisu i ne bi mogli u realnome prostoru, no, raspravlja i o pitanju kada, zašto i kojim informacijama ipak nije omogućen slobodan online pristup. Izazovi i mogućnosti digitalizacije za arhive i arhivsku praksu predstavljeni su u osam tekstova sadržanih u drugom dijelu knjige – Animiranje arhiva. M. Caswell i M. Cifor bave se etičkim pitanjima vezanima za digitalizaciju arhivskih dokumenata; J. Iranowska opisuje rad na projektu Munch Museuma iz Osla – eMunch.no koji predstavlja rukopisnu baštinu velikoga norveškog slikara Edvarda Muncha. Tin-Kai Chen je opisujući projekt digitalizacije tradicionalnog kazališta sjena iznio usporedbu suvremene tehnologije sa šalicom za čaj, koja neće privući korisnike ako muzejski sadržaji nisu zanimljivi niti (poput čaja) po njihovom ukusu. Tekstovi trećeg dijela knjige Dizajniranje angažiranog iskustva istražuju procese izložbenoga dizajna u relaciji s publikom kao i načine kojima digitalne tehnologije sudjeluju u stvaranju novih iskustava kod angažiranih posjetitelja. U tekstu O virtualnim aurama: objekt kulturne baštine u doba 3D digitalne reprodukcije J. Hindmarch, M. Terras i S. Robson ističu kako suvremena izrada 3D virtualnih modela nastoji biti što realističnija kao digitalni surogat muzejskih predmeta istovremeno se pitajući da li digitalna replika može dočarati auru realnoga muzejskog predmeta. Tekst T. Jonesa i D. Simpsona opisuje kako je Christchurch Art Gallery Te Puna o Waiwhetū (Novi Zeland) koristila svoje mrežne stranice kao izdavačku platformu u vrijeme potresa 2011. godine i poslijepotresnom razdoblju obnove galerije (2011.-2015.). J. S. Kuehns u tekstu S polica na mrežu polazi od dileme da li vrlo detaljni opisni i tekstualni podaci mogu zamijeniti vizualni doživljaj predmeta opisujući projekt O'Donnell Marginalia iz zbirke Nicholasa Michaela O'Donnella (1862.-1920.). Posljednje, četvrto poglavlje (Locating in place) nizom primjera tumači na koje načine digitalne tehnologije i tehnike mijenjaju naš odnos prema realnim/autentičnim prostorima, zgradama i mjestima. A. Gunn predstavila je online izložbu Art of Nation koju je pripremio Australian War Memorial korištenjem umjetničkih, arhivskih i povijesnih predmeta u prikazu australskog sudjelovanja u Prvome svjetskom; H. Lewi i A. Murray tumače fenomen refotografije, odnosno izrade kreativnih kompozicija „tada i sada“ korištenjem povijesnih i suvremenih fotografija; iskustvo korištenja digitalnih pješačkih tura za istraživanje urbane povijesti (digital history tour apps) koje u svojim kreacijama uvažavaju najbolje prakse turizma i obrazovanja bilo je tema teksta skupine autora na primjerima tura kroz London i Melbourne. Knjiga je popraćena i Pogovorom A. Witcomb te kazalom, a svaki od tekstualnih priloga opsežnim bilješkama i literaturom. Objedinjena iskustva kao i nova pitanja vezanu uz digitalizaciju baštine, zasigurno će i u hrvatskoj muzejskoj zajednici pronaći zainteresirane čitače i biti im od koristi. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Bibliografija i bilješke uz tekstove.- Index.
ostali autori:
nakladnik:
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Zbirka monografskih publikacija

polje za pretragu:

The Visual Culture Reader
0-415-25222-9
engleski
Knjižnica MDC-a
Mirzoeff, Nicholas(urednik)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2004
Likovna teorija
Vizualna kultura
Digitalizacija
The Visual Culture Reader zanimljiva je antologija koja sadržava šezdeset eseja više različitih autora. Publikacija donosi pregled raznolikosti vizualne kulture i potreba postmoderne kulture da prenese svoje iskustvo vizualnih formi, uključujući fotografiju, skulpturu, slikarstvo, modu, televiziju, film i digitalnu kulturu. Tekstove za ovu antologiju skupio je i svakom od poglavlja napisao predgovor Nicholas Mirzoeff, prof. umjetnosti na Stony Brook University. Osim uvodnog dijela, koji je podijeljen na dvije grupe naslovljene "Uvodi/Provokacije/Razgovori" i "Plug-in teorija", antologija sadržava još četiri tematske cjeline: "Globalno/Digitalno"; "Spektakl i Izlaganje"; "Vizualni kolonijalizam/Vizualna transkultura", "Buljenje, tijelo i seksualnost". Osim uvodne sekcije, koja ocrtava razvoj studija vizualne kulture vezano uz globalizacijske mijene, u sljedećim poglavljima autori eseja pokušavaju odgovoriti na niz pitanja, npr. što je vizualna kultura, je li to polje ili potpolje kulturnih studija, jesu li to medijska istraživanja, istraživanja komunikacija, povijesti umjetnosti ili estetika. Tražeći odgovor na ta pitanja, mnogi autori pa i sam Mirzoeff, svoje tekstove nastoje “politički” obojiti pa u antologiji ima tekstova o medijima u ratnim zbivanjima, kao i onih koji se bave politikom seksualnosti, dok se samo manji broj njih bavi isključivo umjetnošću. Antologija donosi ključne tekstove poznatih autora kao što su René Decartes, Karl Marx, Jacques Lacan, Marshall McLuhan, Roland Barthes, Jean Baudrillard, Michel Foucault, Guy Debord, Lev Manevich, ali i nama manje znanih, koji otvaraju nove i manje poznate teme. (Lada Dražin-Trbuljak)
Tekstovi više autora.- Bibliograf. bilješke uz svaki rad.- Indeks

polje za pretragu:

The future of digital data, heritage and curation : in a more-than-human world
978-0-367-69058-8
engleski
Knjižnica MDC-a
Cameron, Fiona R. (Cameron, Fiona R.)
Routledge
London ; New York
knjiga
Knjižnica
2021
umjetna inteligencija
Digitalna baština
Digitalizacija
digitalna muzeologija
Predstavljajući raznolik raspon primjera iz cijelog svijeta, Cameron nudi kritičko i filozofsko razmišljanje o načinima na koje je digitalna kulturna baština trenutno uokvirena kao društveni podaci vrijedni prenošenja budućim generacijama u dva različita oblika: digitalno rođeno i digitalizacija. Pokazujući da je većina percepcija digitalne kulturne baštine izrazito zapadnjačke prirode, knjiga također ispituje suučesništvo takve baštine u klimatskim promjenama, uništavanju okoliša i nepravdi. Idući dalje, knjiga teoretizira budućnost digitalnih podataka, baštine, kustosa i pojma čovjeka u kontekstu obilja novih vrsta društvenih podataka i proizvodnih procesa potaknutih intenziviranjem podatkovnih ekonomija i pojavom novih tehnologije. Čineći to, knjiga daje argumente za razvoj novih tipova baštine koja se sastoji od umjetne inteligencije, automatiziranih sustava, bioloških entiteta, infrastrukture, minerala i kemikalija – od kojih svi imaju svoje vlastite oblike djelovanja, inteligencije i kognicije
Index

polje za pretragu:

Tri zupčanika koji čine cjelinu : digitalna zbirka, korisnik, voditelj zbirke
Spitzmueller, Snježana (Spitzmueller, Snježana)
članak
Knjižnica
2004
Digitalizacija
Digitalna zbirka
Muzej Psihijatrijske bolnice Vrapče (Zagreb)
Summary
numerički podaci:
56 , (2019). Str. 223 - 225
vrsta građe:
zbirka:
Knjižnica - Analitika

polje za pretragu:

U labirintu nove Direktive o autorskom pravu u digitalnom okruženju
Stručni članak
hrvatski
Štimac, Annemari (Štimac, Annemari)
članak
Knjižnica
2019
Autorsko pravo
Digitalizacija
Direktivom o autorskom pravu u digitalnom okružju predviđaju se pravila za prilagodbu određenih iznimaka i ograničenja autorskog prava i srodnih prava u digitalnim okružjima. Za ustanove kulturne baštine najvažniji je članak 6. koji govori o očuvanju kulturne baštine i prema kojemu bi se tim ustanovama dopustilo da umnožavaju djela ili druge predmete zaštite u mjeri koja je potrebna za takvo očuvanje.
Bilješke.- Literatura.- Summary.

polje za pretragu:

U potrazi za baštinom : digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Izlaganje sa skupa
Juričić, Vedrana, Crnković, Kristijan (Juričić, Vedrana, Crnković, Kristijan)
članak
Knjižnica
2011
Digitalizacija
Digitalna zbirka
HAZU (Zagreb)
Tekst izlaganje sa simpozija "Knjiga u muzeju - KUM" (Zagreb, Muzej Mimara, 5. i 6. listopada 2011.) održanoga u organizaciji MDC-a povodom 30. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija
Bibliograf. bilješke uz tekst.- Summary
97 - 108 od 120